Pregled bibliografske jedinice broj: 351130
Utjecaj emocionalnog opismenjavanja na razvoj emocionalne kompetentnosti u ranoj adolescenciji
Utjecaj emocionalnog opismenjavanja na razvoj emocionalne kompetentnosti u ranoj adolescenciji, 2007., magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 351130 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj emocionalnog opismenjavanja na razvoj emocionalne kompetentnosti u ranoj adolescenciji
(The role of emotional literacy in the development of emotional competence in early adolescence)
Autori
Munjas Samarin ; Radenka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
25.05
Godina
2007
Stranica
122
Mentor
Takšić, Vladimir
Ključne riječi
emocionalno opismenjavanje; emocionalna kompetentnost; rana adolescencija
(emotional literacy; emotional competence; early adolescence)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je provjeriti kako se nakon provođenja programa emocionalnog opismenjavanja mijenjaju rezultati na mjerama kognitivnog, socijalnog i emocionalnog funkcioniranja učenika u razvojnom periodu ulaska u adolescenciju. U istraživanju su sudjelovali učenici petih razreda, iz dviju riječkih osnovnih škola ; ukupno 96 učenika, od čega 49 učenika muškog i 47 ženskog spola, prosječne dobi 10.87 godina ± ; 0.54 godine. U svakoj školi je izabran po jedan tretmanski razred, u kojem se program emocionalnog opismenjivanja provodio, i jedan komparabilni razred, koji nije bio uključen u program. Kod svih učenika izmjerene su razine emocionalnog znanja i razumijevanja, altruizma, depresivnosti, agresivnosti i empatije, i to u tri navrata: neposredno prije početka provođenja programa, neposredno nakon i 3 mjeseca nakon završetka emocionalnog opismenjavanja. Rezultati analiza varijance s ponovljenim mjerenjima pokazuju da nakon tretmana emocionalnog opismenjavanja dolazi do povećanja rezultata na testu emocionalnog znanja i razumijevanja emocija. Također, došlo je do smanjenja procjene učestalosti agresivnih ponašanja opaženog od strane vršnjaka, što je izraženije kod dječajaka, te do povećanja rezultata na skali samoprocjene altruističnih ponašanja kod učenika u tretmanskoj skupini, što je izraženije kod djevojčica. Promjene u samoprocjeni depresivnih simptoma nisu pronađene, dok se mjera empatije pokazala neadekvatnom na konkretnom uzorku i bez dodatnih provjera nije moguće zaključivati o efektu programa na ovaj aspekt funkcioniranja učenika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
009-0342618-2657 - Razvoj i kroskulturalna provjera konstrukta emocionalne inteligencije
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka
Profili:
Vladimir Takšić
(mentor)