Naslov
Dijagnostičke metode u emergentnim i re-emergentnim infektivnim bolestima
(Diagnostic methods of emerging and re-emerging infectious diseases)

Autori
Cvetko Krajinović, Lidija ; Kurolt, Ivan-Christian ; Markotić, Alemka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
74. Znanstveno-stručni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem - Nove spoznaje na području infektivnih bolesti

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 10.04.2008. - 12.04.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
emergentne zarazne bolesti; re-emergentne zarazne bolesti; dijagnostičke metode; PCR; DNA čipovi; biosenzori
(emerging infectious diseases; re-emerging infectious diseases; diagnostic methods; PCR; DNA microarrays; biosensors)

Sažetak
Emergentne zarazne bolesti su bolesti koje su se nedavno pojavile u populaciji, a re-emergentne se ponovno u velikom postotku pojavljuju u populaciji na većim prostorima. U pravilu, ove bolesti su uzrokovane visoko patogenim mikroorganizmima, obično rezistentnim na lijekove, a većinom su i na listi mikroorganizama koji se mogu koristiti u bioterorističke svrhe. Od 1973 do 2003.g. u svijetu je otkriven 31 novi uzročnik zaraznih bolesti, dakle barem jedan svake godine. Spomenut ćemo samo neke od njih: rotavirus 1973.g., virus Ebole 1977.g., E. coli O157:H7 1982.g., HIV 1983.g., hepatitis C, 1989.g., Bartonella henselleae 1992.g., virus ptičje gripe H5N1 1997.g. ; virus SARS 2003.g. i dr. Obzirom da se radi o visoko kontagioznim i opasnim bolestima, potrebno je u što kraćem roku moći dijagnosticirati uzročnika bolesti. Iako još uvijek nezamjenjive, konvencionalne mikrobiološke i virusološke metode su spore, dugotrajne i za njih su potrebni nerijetko laboratoriji visokog stupnja biološke sigurnosti (BSL3, BSL4). Zbog toga su intenzivirana istraživanja i priprava novih, brzih dijagnostičkih metoda baziranih na tehnikama molekularne biologije (npr. PCR, RT-PCR, DNA-čip analize), koji već u nekoliko sati mogu dati rezultate. Sve su veća nastojanja i u izradbi brzih imunokromatografskih testova koji u samo nekoliko minuta mogu dati rezultat. Iako ne uvijek visoko specifični i osjetljivi, ovi testovi mogu biti od velikog značenja u postavljanju brze dijagnoze u početku epidemije i tetsiranju većeg broja ispitanika. I dalje svoju veliku ulogu imaju klasične serološke metode (ELISA, IFA), no za veliki broj opasnih mikroorganizama one još uvijek nisu komercijalno dostupne. Ovdje će biti prikazane postojeće nove dijagnostičke metode za većinu emergentnih i re-emergentnih zaraznih bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA