Naslov
Procjena sigurnosti unosa aspartama u odnosu na prihvatljivi dnevni unos
(Aspartame safety assassment in relation with acceptable daily intake)

Autori
Poljak, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
17.03

Godina
2008

Stranica
86

Mentor
Šubarić, Drago

Ključne riječi
Aspartam; procjena rizika; procjena izloženosti; karakterizacija rizika
(Aspartame; risk assessment; exposure assessment; risk characterization)

Sažetak
Aspartam od svog slučajnog otkrića 1965. godine pa do danas izaziva niz nedoumica, a opisi istoga variraju od idealnog sladila do opasne i otrovne tvari koja se koristi u proizvodnji hrane. Aspartam (metilni ester L- -aspartil-L-fenilalanina) je 1981. godine odobren od FDA (eng. Food and Drug Administration) te je određen njegov prihvatljivi dnevni unos PDU (eng. Acceptable Daily Intake, ADI). Aspartam je jedinstveno intenzivno sladilo koje se danas koristi pri proizvodnji velikog broja prehrambenih proizvoda, a u probavnom traktu se pod utjecajem esteraza i peptidaza razgrađuje do asparaginske kiseline, fenilalanina i metanola. Tijekom proteklih desetljeća mnogo se istraživao utjecaj aspartama na ljudsko zdravlje, pri čemu su zastupana dva oprečna mišljenja: s jedne strane se pokušalo dokazati toksične učinke aspartama i pripisati mu kancerogena svojstva, dok se s druge strane (prvenstveno prehrambena industrija, odnosno industrija umjetnih sladila) dokazivala apsolutna netoksičnost aspartama u slučaju kada se koristi u odobrenim dozama. Cilj ovog rada bila je procjena rizika unosa aspartama na nacionalnom nivou. Za procjenu izloženosti koristila se dvofazna metoda prikupljanja podataka koja uključuje anketu o navikama potrošača u konzumiranju namirnica koje sadrže nenutritivna sladila i kemijsku analizu grupe namirnica koja sadrže aspartam. Rezultati ovoga istraživanja dobiveni su anketom o potrošnji namirnica koje sadrže aspartam i pretpostavljenom i utvrđenom količinom aditiva u ispitivanim namirnicama ovome radu, prikazani su na osnovi izračuna prihvatljivog dnevnog unosa u pet mogućih opcija unosa aspartama: (a) minimalistički za cjelokupnu populaciju, (b) samo za konzumente hrane koja sadrži aspartame, (c) temeljem procjene dnevnog unosa aspartama na osnovi maksimalnog udjela aspartama dozvoljenog prema &laquo ; Pravilniku o prehrambenim aditivima&raquo ; N.N.173/4, (d) procjenom unosa u populaciji konzumenata i maksimalnog dozvoljenog udjela aspartama po skupinama proizvoda te (e) na temelju teorijskog unosa namirnica koje sadrže aspartam i maksimalno dozvoljenog udjela aspartama u pojedinoj grupi namirnica. Karakterizacija rizika se provela usporedbom dobivenog unosa (EDI) s prihvatljivim dnevnim unosom – ADI (EFSA, JECFA, Codex Alimentarius Komisija). Utvrđeni procijenjeni dnevni unos je daleko ispod vrijednosti prihvatljivog dnevnog unosa kako za cjelokupnu populaciju tako i za populaciju koja je konzumirala hranu s aspartamom. Prekoračenje vrijednosti prihvatljivog dnevnog unosa dobiveno je u slučaju kada se za izračun uzeo teorijski unos namirnica koje sadrže aspartam i maksimalno dozvoljen udio aspartama u pojedinoj grupi namirnica (EDIteor./ ADI, 107%). Dobiveni rezultati uspoređeni su sa sličnim istraživanjima u EU i svijetu, i u skladu su s onima u razvijenim europskim zemljama. Na osnovi spoznaja do kojih se pri izradi ovoga rada došlo, nedvojbeno se nameće zaključak da se pri primjeni aspartama u proizvodnji hrane mora voditi računa o dozvoljenim udjelima, a time i o unosu aspartama hranom, posebno u slučaju osjetljivih skupina potrošača.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA