Naslov
Genetska raznolikost inbred linija kukuruza utvrđena pomoću morfoloških i SSR markera
(Genetic diversity of maize inbred lines revealed by morphological and SSR markers)

Autori
Jukić, Mirko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.12

Godina
2007

Stranica
58

Mentor
Šarčević, Hrvoje

Ključne riječi
kukuruz (Zea mays); morfološki markeri; DUS; SSR markeri; genetska raznolikost; sjemenarstvo
(maize (Zea mays); morphological markers; DUS; SSR markers; genetic diversity; seed production)

Sažetak
Genetska raznolikost između i unutar oplemenjivačkih populacija i elitne germplazme od velike je važnosti za svaki oplemenjivački program. U određivanju genetske raznolikosti uvelike nam mogu pomoći markeri - morfološki i molekularni. Među većim brojem molekularnih markera SSR markeri su se pokazali prikladnim za mnoge namjene. Cilj istraživanja bio je razvrstati 41 inbred liniju kukuruza temeljem propisanih morfoloških svojstava za procjenu različitosti, ujednačenosti i stabilnosti (DUS) prema UPOV-om vodiču za kukuruz ; odrediti stupanj polimorfizma na 28 SSR lokusa između 41 inbred linije kukuruza ; procjeniti genetsku sličnost temeljenu na SSR podacima između 41 inbred linije kukuruza ; usporediti snagu razlučivosti SSR markera sa snagom razlučivosti UPOV-og seta DUS svojstava i ispitati mogućnost primjene SSR markera u sjemenarstvu kukuruza i definirati identifikacijski ključ za analizirani set inbred linija. Za istraživanje je odabrana 41 inbred linija kukuruza (28 komercijalnih i 13 javnih). Za DUS testiranja linija korištena su 34 morfološka svojstva propisana UPOV-im pravilnikom, a za SSR analizu 28 SSR markera. Genetska udaljenost 41 ispitivane inbred linije kukuruza prikazana je grafički pomoću cluster analize u obliku dendrograma na osnovu vrijednosti Gowerove distance. Za hijerarhijsko grupiranje linija korišten je Wardov algoritam (Ward, 1963). Korelacija između klasifikacija inbred linija pomoću morfoloških i SSR podataka ispitana je Mantelovim testom (Mantel, 1967). U analizi primjene SSR-a u sjemenarstvu za razlikovanje tipičnih od netipičnih korištena su 2 hibrida i 3 polimorfna SSR markera. Za ispitivanje primjene smjesa tkiva za SSR analizu genetske čistoće sjemena korištena su 2 SSR markera. Grupiranje inbred linija cluster analizom pomoću morfoloških markera možemo ocijeniti zadovoljavajuće uz nekoliko iznimki. SSR analizom dobiveno je ukupno 123 alela, prosječno 4, 4 alela po lokusu. Indeksi genetske udaljenosti kretali su se od 0, 07 do 0, 89 s prosjekom od 0, 64. Analizirajući indekse genetske udaljenosti može se zaključiti da su u skladu s pedigre podacima. Koeficijent korelacije morfoloških i SSR markera bio je r = 0, 21, te je imala oblik iskrivljenog trokuta. Uspoređujući cluster analize na osnovu morfoloških i SSR podataka i pedigree možemo zaključiti da su se SSR markeri pokazali bolji i pouzdaniji. Također su SSR markeri imali i veču snagu razlučivosti u odnosu na morfološke. Na osnovu svega možemo zaključiti da bi SSR markeri mogli poslužiti kao dodatak postojećem DUS testiranju na osnovu morfoloških podataka, naročito u slučajevima kada se pojedine linije vrlo malo fenotipski razlikuju. SSR markeri potvrdili su svoju učinkovitost i u testiranju genetske čistoće sjemena. Za razlikovanje tipičnih od netipičnih biljaka bila su dostatna 3 SSR markera. Korištenje smjesa tkiva za SSR analizu genetske čistoće sjemena pokazala se uspješnom, te je pravljenjem smjesa s 10-15 individua sigurna detekcija 1 atipične biljke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA