Naslov
Život i djelo Dmitrija Ivanoviča Mendeljejeva - povodom 100. obljetnice smrti
(The Life and Activities of Dmitriy Ivanovich Mendeleyev – Centenary of his Death)

Autori
Esih, Ivan ; Vaščić, Veselin

Izvornik
Kemija u industriji : časopis kemičara i tehnologa Hrvatske (0022-9830) 56 (2007), 4; 217-226

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
D. I. Mendeljejev; povijest kemije; periodni sustav; razvoj kemije i kemijskog inženjerstva
(-*-)

Sažetak
Prikazani su Þ ivot i djelo D. I. Mendeljejeva s gledišta njegove uloge u razvoju kemije. Roð en u Toboljsku u brojnoj i siromašnoj obitelji 1834. godine, optereæ en obiteljskim nedaæ ama i slabim zdravljem, završio je 1855. studij prirodnih znanosti u Sankt Peterburgu uz dodjelu zlatne medalje za izvanredan uspjeh. Godine 1855./56. radio je u srednjoj školi u Odesi. Magistrirao je 1856. u Sankt Peterburgu, gdje je 1857. izabran za privatnog docenta. U razdoblju 1859.– 1861. bio je gostujuæ i znanstvenik na Sveuè ilištu u Heidelbergu, gdje je istraÞ ujuæ i ponašanje plinova pri promjenama tlaka i temperature otkrio kritiè nu temperaturu ukapljivanja. Doktorirao je 1865. disertacijom o smjesama etanol/voda kojom je dokazao postojanje alkoholnih hidrata, postavši time preteè om suvremenih gledišta o solvataciji u otopinama. Iste je godine izabran za profesora na Sveuè ilištu u Sankt Peterburgu, gdje je radio do 1890., kada je prisilno umirovljen. Pripremajuæ i udÞ benik “ Osnove kemije” , Mendeljejev je 1869. otkrio da su svojstva kemijskih elemenata periodiè ke funkcije atomskih teÞ ina, što mu je omoguæ ilo razradu periodnog sustava kao temelja za klasifikaciju gradiva i putokaza za razvojni rad u kemiji. Periodni sustav mu je posluÞ io za ispravak mnogih podataka o atomskim teÞ inama i valentnosti elemenata kao i za predvið anje otkriæ a novih elemenata. Svjetska znanstvena javnost doè ekala je Mendeljejevljev periodni sustav s nepovjerenjem, pa je on opæ enito prihvaæ en tek nakon ostvarenja triju njegovih “ proroè anstava” otkriæ em galija (1875.), skandija (1879.) i germanija (1886.). Kasnije su sukladno predvið anjima – pronað eni i drugi elementi, ukljuè ivo i transurane, pa je element s rednim brojem 101 u è ast tvorcu periodnog sustava prozvan mendelevijem (1955.). Godine 1892. Mendeljejev je reaktiviran kao upravnik Ureda za mjere i utege u Sankt Peterburgu, gdje je radio do smrti na unapreð enju metrologije u Rusiji. Opisana je i djelatnost kojom je Mendeljejev pridonio razvoju kemijskog inÞ enjerstva (npr. razradom postupaka podzemnog rasplinjavanja ugljena, rafinacije nafte i proizvodnje bezdimnog baruta). Uspješno se bavio i metalurškom problematikom, agrokemijom, meteorologijom te aerodinamikom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA