Naslov
MR u diferencijalnoj dijagnostici psihotičnog poremećaja
(MR in differential diagnosis of psychotic disorder)

Autori
Kozarić-Kovačić, Dragica ; Božičević, Iva ; Marinić, Igor ; Havelka, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. hrvatski psihijatrijski dani, Zbornik sažetaka / Hotujac, Ljubomir ; Begić, Dražen ; Jovanović, Nikolina ; Micher-Kranjec, Vivian - , 2008, 27-27

Skup
5. hrvatski psihijatrijski dani

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.04.2008. - 13.04.2008

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
MR; psihotični poremećaj; dijagnoza
(MR; psychotic disorder; diagnosis)

Sažetak
Uvod: poznato je da su psihotični poremećaji uglavnom endogeno uzrokovani, no manji broj njih može biti uzrokovan i egzogeno. Različiti psihotični poremećaji mogu se javiti kod zlouporabe sredstava ovisnosti, a sama psihotična klinička slika može se javiti još za vrijeme uzimanje određene droge, nedugo nakon prestanka uzimanja, pa čak i s latencijom od više mjeseci i godina. Osnovna patofiziološka hipoteza shizofrenije je prekomjerna dopaminska aktivnost, tako da nije neobično da psihotični poremećaji mogu nastati kod zlouporabe psihostimulansa jer upravo oni psihotomimetski stimuliraju povećanje koncentracije dopamina u organizmu. Cilj: prikazati važnost neuroslikovnog prikaza mozga (neuroimaging) u diferencijalnoj dijagnostici psihotičnih poremećaja. Opis slučaja: radi se o bolesniku koji se prvi puta javlja psihijatru u kolovozu 2007.god. Iste godine je i kratkotrajno hospitaliziran u Dubrovniku pod dijagnozom: Akutni polimorfni poremećaj sa simptomima shizofrenije (F 23.1), te Mentalni poremećaji i drugi poremećaji ponašanja uzrokovani uporabom halucinogena (F 16.5). Heteroanamnestički od majke saznajemo da je početkom 2006.god. krenuo na fakultet i "upao u loše društvo". Tada je počeo uzimati pretežno ecstasy i u nekoliko navrata LSD . Od fakulteta je ubrzo odustao i vratio se kući. Nakon povratka kući nekoliko mjeseci je bio "miran, potonuo". Počeo odlaziti na duge šetnje, trčati kroz šumu. Smetnje su se intenzivirale otprilike godinu dana nakon prestanka uzimanja psihoaktivnih supstanci, u smislu strahova da će ga ubiti, sumanutosti persekucije i veličine. Bolesnik je po prijemu javljao intenzivan strah koji se pojavio unazad dva mjeseca. Navodi da je ranije te godine "doživio torturu, mozak mu se iscrpio, u njemu se jako poremetila kemija", govore mu da će ga ubiti. Imao je sposobnosti ubiti predsjednika, ali ih sad više nema. Kliničkom slikom dominiraju opsesivne misli, smatra da je sve što pomisli negativno i da ga zato treba ubiti. Te misli teško uklanja i većinu vremena je psihomotorno nemiran, hoda uokolo, s prstima uperenim u glavu, poput pištolja, govoreći kako ga treba ubiti. Iz medicinske dokumentacije saznaje se da su za vrijeme prethodne hospitalizacije bile prisutne slušne halucinacije. Dugotrajna zlouporaba sredstava ovisnosti može uzrokovati abnormainu moždanu cirkulaciju, povisiti koncentraciju dopamina, te poremetiti homeostazu raznih metabolita. Sve to može dovesti do promjena u mozgu u smislu redukcije moždane mase što je vidljivo MR-om visoke rezolucije, ili do promjena na mikroskopskom nivou, u smislu zahvaćanja raznih neuronskih regija u mozgu, pa sve do neurotransmiterskih receptora. S obzirom da je trebalo isključiti egzogeni uzrok, a u anamnezi se saznaje za uzimanje droga (pretežno psihostimulansa), bolesnik je učinio MR mozga jačine 3 Tesla. U našeg bolesnika nije se našlo makroskopskih promjena na mozgu koje bi govorile za egzogeni uzrok njegovog psihotičnog poremećaja. Zaključak: terapija i prognoza psihotičnih poremećaja ovise i o etiologiji. Iz tog razloga, važno je iskoristiti neuroimaging metode koje su nam dostupne da bi izdiferencirali o kakvom se poremećaju radi. Za grubu orijentaciju može se učiniti MR visoke rezolucije, a za precizniju dijagnostiku preporučaju se MR spektroskopija, SPECT (single-photon emission computer tomography) i PET (positron emission tomography).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA