ࡱ> q` bjbjqPqP 1::;PPPPPPP&d n#n#n#n##12J$`$`$`$`$`$`$`$0000000$2h!5^1-P`$`$`$`$`$1PP`$`$A1***`$jP`$P`$0*`$0**B-PP-`$>$ bn#$DZ--DW101b-,5*5-5P-`$`$*`$`$`$`$`$11* `$`$`$1`$`$`$`$n#n#dtJ"PPPPPP Republika Hrvatska Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli Odjel za obrazovanje u itelja i odgojitelja Mr.sc. Snje~ana Mo ini Implikacije Bolonjskog procesa: polo~aj studenta u visokoakolskoj nastavi Sa~etak: U radu emo se fokusirati na polo~aj studenata u nastavnom procesu visokoakolskih institucija, u uvjetima provedbe Bolonjskog procesa. Postavljanje studenta u srediate zbivanja jedna je od temeljnih odrednica reforme visokog obrazovanja. Rezultati istra~ivanja koje je provedeno na uzorku studenata u iteljskog i odgojiteljskog studija sveu iliata u Puli i Rijeci (Republika Hrvatska) upuuju na zadovoljavajue, ali ne i optimalno stanje u reorganizaciji visokoakolske nastave i ja anju uloge studenta u vlastitom procesu obrazovanja. Klju ne rije i: aktivni polo~aj studenta, nastavni proces, visokoakolsko obrazovanje, Bolonjski proces Uvod U danaanje doba nagli porast ljudskih spoznaja i stalne socijalne promjene tra~e nove pedagoake paradigme i prateu reformu obrazovnog sustava. Druatveni zahtjevi prema suvremenom obrazovanju su veoma slo~ene naravi. Razvoj niza znanstvenih spoznaja iz podru ja neuroznanosti, kognitivne znanosti te psihologije u enja i pou avanja prvenstveno su zaslu~ne za skretanje pa~nje s rezultata u enja na misaone procese koje u enje podrazumijeva i aktivira. Novije kognitivne teorije shvaaju u enje kao preradbu informacija (Gudjons, 1994, 177), ime se daje naro ita va~nost aktivnoj ulozi pojedinca koji u i. Posljedica te injenice je te~iate k primjeni novih smjernica u organizaciji nastavnog procesa u kojem je odnos pou avanje  u enje fleksibilniji, u enici odnosno studenti se poti u na aktivno sudjelovanje u nastavi, primjenjuju se efikasnije strategije u enja, valorizira se grupni rad, rad na projektu, situacijsko u enje i sl. 1. Bolonjski proces i polo~aj studenta u visokoakolskoj nastavi Pedagoake promjene koje se odvijaju u visokom akolstvu u okviru Bolonjskog procesa imaju za cilj poboljaanje kvalitete sustava visokog obrazovanja te kvalitetnije i u inkovitije studiranje u skladu s aktualnim potrebama druatva. Grupa profesora Zagreba kog sveu iliata (2005) postavlja kao jedan od temeljnih stupova reforme visokoakolskog obrazovanja njegovu usmjerenost k studentima. Ta se usmjerenost o ituje u nastavnim planovima temeljenim na optereenju studenata, a ne nastavnika; na pridavanju va~nosti ishodima u enja, a ne usvojenim sadr~ajima; na koriatenju metoda rada koje stavljaju studenta u srediate nastavnog procesa; na pru~anju mogunosti studentima da kreiraju vlastiti put kroz studij veom slobodom kod izbora predmeta; u pripremi studenata za cjelo~ivotno u enje. Na Kongresu pedagoga u Zagrebu (2007) grupa studenata je izjavila kako bi Bolonjski proces trebao mlaim naraatajima pru~iti kvalitetnije obrazovanje od prijaanjeg, te smatra da to nije mogue postii samo mijenjanjem sadr~aja studija, ve i njegove strukture i pristupa studentima koji bi se trebali nai u srediatu pozornosti (Budimir, `imek, }ivanovi, 2007; 103). U mialjenju da proces pou avanja i u enja treba biti takav da u njegovu srediatu bude student, a ne nastavnik sla~e se veina autora koja se bavila tom problematikom, od kojih navodimo samo neke. Bognar i Matijevi (1993, 138-140) definiraju odgojno-obrazovni proces kao dinami ki i slo~eni proces koji se odvija u stalnoj interakciji niza inilaca, vanjskih i unutarnjih, druatvenih i individualnih, objektivnih i subjektivnih, a temelji se na zajedni koj aktivnosti njegovih sudionika. Previai (2007; 23) definira nastavu kao organizirani proces aktivnog i partnerskog stjecanja znanja u institucionalnim i izvaninstitucionalnim okolnostima. Prema talijanskim autoricama Jori i Migliore (2001, 26) ja a strana suvremene nastave je fleksibilnost na relaciji pou avanje  u enje, stavljanje studenta u srediate pa~nje i ja anje njegovog osjeaja odgovornosti za vlastiti proces u enja kojim sami trebaju upravljati. Kyriacou (2001) isti e kako aktivno u enje uklju uje aktivnosti u kojima se studentima omoguuje visok stupanj samostalnosti i nadzora nad organizacijom, tijekom i smjerom aktivnosti. Takve aktivnosti naj eae obuhvaaju rjeaavanje problema i istra~iva ki rad, a mogu se individualizirati ili proairiti u meusobnu suradnju. Kvalitetnije i u inkovitije studiranje, dakle, tra~i reorganizaciju nastavnog procesa s naglaaenim zahtjevom za maksimalnom individualizacijom nastave i timskim radom (Tatkovi, 2007). Ovakav pristup poti e nastavnika na upotrebu suvremenih metoda nastavnog rada koje e studenta uva~avati kao subjekta u enja, a ne kao objekt pou avanja. Nedopustivo je da student i dalje samo sluaa, vodi biljeake i na ispitu reproducira zapisano ili pro itano u ud~beniku. Postotak ex cathedra nastave mora se smanjiti i naglasak staviti na samostalan rad (seminari, pisani radovi, projekti, vlastite analize i istra~ivanja, radni zadaci i druge vje~be) te puno osobniji pristup nastavnika studentu. Neophodan je interaktivan odnos u kome studenti individualno i timski u estvuju u nastavi kao ravnopravni akteri. Nadalje, student mora svladati temeljna predmetna znanja, ali i nau iti kako e nastaviti sam u iti, usvojiti tehnike rjeaavanja problema, razviti kriti ko razmialjanje o problemu ili odreenoj ~ivotnoj situaciji, stei neophodne stru ne kompetencije itd. Aktivna uloga studenta o ituje se takoer u novim aspektima sudjelovanja u nastavnom procesu. Student mo~e predlo~iti zanimljive teme za istra~ivanje, planirati aktivnosti, samostalno upravljati istra~ivanjem, pronalaziti resurse, pokazati vlastitu stru nost u odreenom podru ju, djelovati kao katalizator u zajedni kom u enju i sl. Ovakva ponaaanja potpuno su druk ija u odnosu na tradicionalan nastavni proces, temeljen na prenoaenju znanja i centriran na nastavnika. Interaktivna nastava daje studentu polo~aj ne samo korisnika ve i organizatora i protagonista vlastitog procesa u enja, ime se razvija njegova samostalnost, osjeaj odgovornosti, sposobnost rjeaavanja problema, sposobnost za preuzimanja rizika, kreativnost i druge osobine zrele li nosti. U aktualnoj nastavnoj situaciji u kojoj se joa uvijek prepoznaje dominacija nastavnika u odnosu na studenta redefiniranje tradicionalnih pogleda na izvoenje nastavnog procesa predstavlja kopernikanski obrat. Meutim, jedino se tako student mo~e pripremiti za zapoaljavanje nakon zavraetka studija, priznavanje diplome na europskom tr~iatu rada i stei sposobnost za cjelo~ivotno u enje (Tatkovi, 2007, str. 328). U interesu je i studenata i akademske zajednice da se uspostavi partnerski odnos profesora i studenta kako bi vrijeme provedeno na studiju maksimalno bilo iskoriateno za dobrobit budueg druatva. Dokle god studenti budu samo objekti u obrazovanju ili studentskim rje nikom samo "brojke na papiru", reforma nee biti uspjeana. Objektivne poteakoe u realizaciji interaktivnog odnosa profesor-student predstavlja joa uvijek visok broj studenata na predavanjima, seminarima i vje~bama. Prema sadaanjim standardima predavanjima mo~e prisustvovati do 150 studenata, seminarima 30, a vje~bama 15 studenata (Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, 2002, l.25). Uzme li se u obzir prethodno opisana obilje~ja nastavnog procesa u kojem bi studenti trebali biti u srediatu zbivanja kao protagonisti osobnog procesa u enja, u neposrednom kontaktu s nastavnicima i suradnicima, mogue je zaklju iti kako je novi polo~aj studenata u uvjetima va~eih standarda o njihovom broju na nastavi, nemogue ostvariti. Da bi se moglo pratiti zahtjeve reforme visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj potrebno je ulo~iti mnogo viae sredstava u izgradnju infrastruktura i u zapoaljavanje novih nastavnih rej z ~,,- -??DJJPJrSSjTtTzTL]N]]mm>u@u~wwwwR}j}}}N~p2Ё0XZjhOUhOB* ph3fhOB* phhOCJOJQJ^J hOCJhO5CJ\UhOB*phhO6B*]ph hO6]hO56\] hOCJ hO5\hO9&j z ~8=JJJJPJRJZSdh`dh`d$a$sursa. 2. Metodologija istra~ivanja U ovom istra~ivanju poali smo od teorijskih postavki o dimenzijama aktivne uloge studenta u nastavnom procesu. Cilj empirijskog istra~ivanja bio je ispitivanje stavova studenata o njihovom polo~aju u nastavnom procesu na visokom u iliatu na kojem studiraju. U istra~ivanju je sudjelovalo ukupno 152 studenta, od ega 115 studenata Odjela za obrazovanje u itelja i odgajatelja sa Sveu iliata Jurja Dobrile u Puli te 37 studenata U iteljskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci. Anketni upitnik, konstruiran s elementima skale sudova, koriaten je kao instrument prikupljanja podataka u kojem su ponuene tvrdnje i skala Likertovog tipa od 4 stupnja koja je glasila: 1 = uope ne, 2 = uglavnom ne, 3 = uglavnom da, 4 = da. Zadatak ispitanika bio je procijeniti koliko je student u srediatu nastavnog procesa kao ato zahtjeva Bolonjski proces. U obradi dobivenih podataka primijenjena je kvantitativna (aritmeti ka sredina, standardna devijacija) i kvalitativna analiza podataka. Ovo istra~ivanje jedan je od segmenata rada na projektu "ICT i polo~aj studenta u Bolonjskom procesu", koji je odobrilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i aporta Republike Hrvatske . Tablica 1: Prikaz stavova ispitanika o njihovom polo~aju u nastavnom procesu Komponente procjene polo~aja studenta u nastavnom procesuNMSDPoteakoe u praenju i razumijevanju gradiva1501.81.61Zadovoljstvo ponudom izbornih kolegija1502.151.07Pripremanje za nastavu1522.28.72Motivacija za aktivno sudjelovanje u nastavi1512.42.64Koriatenje nastavnih strategija usmjerenih na kriti ko razmialjanje 1512.52.76Poticanje na pomo i suradnju s drugim studentima1522.54.78Suvremenost sadr~aja nastavnih kolegija1512.70.69Informiranost o ciljevima u enja1522.79.72Informiranost o organizaciji u enje1522.79.72Poticanje na preuzimanje odgovornosti za vlastiti rad1512.79.81Koriatenje timskog rada1522.83.79Primjerenost veli ine grupe priznatim standardima1522.84.92Sudjelovanje u raspravama, diskusijama, komentarima...1522.85.73Dogovaranje o radnim zadacima1512.89.80Spremnost profesora na suradnju sa studentima1522.92.78Primjena nau enih teorija u rjeaavanju prakti nih problema1522.97.77Primjerenost tjednog optereenja studenata1523.01.74Primjena ste enog znanja u novim situacijama1523.08.69Izrada seminarskih radova, osvrta, zadataka, priprema za prakti an rad ...1523.55.53 3. Rezultati istra~ivanja i rasprava U tablici 1. prikazane su za svaku tvrdnju njezina aritmeti ka sredina i standardna devijacija procjena. Sudei prema dobivenim prosje nim vrijednostima (ocjena od 1.81 do 2.28), ispitanici uglavnom nisu zadovoljni ponudom izbornih kolegija, u veini slu ajeva se ne pripremaju za nastavu, no uglavnom im nije teako pratiti predavanja. Iako malo viaa od prve grupe tvrdnji, sljedea grupa prosje nih vrijednosti (ocjena od 2.42 do 2.54) ukazuje na nedovoljno percipiranje motiviranosti za sudjelovanje u nastavi, slabo poticanje profesora na pomo i suradnju s drugim studentima i njihovo nedovoljno koriatenje nastavnih strategija koje studente poti u na kriti ko mialjenje. Iz izjava ispitanika mogue je zaklju iti da se u nastavnom radu premalo koriste postupci koji hrabre i poti u studente na suradnju ime se zanemaruje mogunost ja anja njihove razine motivacije za participaciju u nastavi. Po~eljno je takoer, posvetiti viae pa~nje razvijanju kriti kog mialjenja uz upotrebu adekvatnih nastavnih strategija. Ispitanici su relativno zadovoljni (ocjena od 2.70 do 2.97) suvremenoau nastavnih sadr~aja, informiranoau o ciljevima i organizaciji u enja, poticanjem da preuzmu odgovornost za vlastiti rad, spremnoau profesora na suradnju i dogovaranje o radnim zadacima. Nadalje, relativno su zadovoljni koriatenjem timskog rada, veli inom grupe za vrijeme vje~bi, vlastitim sudjelovanjem u raspravama i diskusijama te primjenom ste enog znanja u rjeaavanju problema. Iz prikazanih rezultata vidljivo je da se u radu sa studentima postepeno afirmiraju demokratsko voenje i organizacijski oblici rada koji doprinose aktivnijem sudjelovanju u nastavi kao ato su rad u manjim grupama i prakti ne vje~be. Percipirane su kao uglavnom zadovoljavajue tvrdnje o primjeni znanja u novim situacijama (M=3.08) i tjednom optereenju studenata (M=3.01). Iz izjava ispitanika nije mogue zaklju iti da li su svjesni da u radno optereenje treba ura unati i rad koji moraju ulo~iti u pripremu za nastavu i u enje za ispite, a upravo izrada seminarskih radova, osvrta, zadataka, priprema za prakti an rad i druge vje~be je najviae zastupljena u njihovom sudjelovanju u nastavi (M=3.55). Intenzivno koriatenje spomenutih vje~bi razvija timski duh i ja anje svijesti o osobnom doprinosu u postizanju zajedni kog cilja ato ini neophodnim uva~avanje potrebe studenata za slobodnim vremenom koje bi mogli posvetiti samostalnom u enju, pripremanju seminara i izvoenju vje~bi. Iz dobivenih podataka mo~emo zaklju iti da studenti percipiraju pozitivan pomak od tradicionalne uloge studenta kao primaoca informacija i pasivnog sluaaoca u monoloakom nastavnom procesu, do aktivnog sudionika koji kroz raspravu i suradnju s kolegama i nastavnikom te izradu raznih vje~bi i seminarskih radova, aktivno pridonosi osobnom procesu u enja. Ipak, veina dobivenih rezultata pomaknuta je prema neato ni~im prosje nim vrijednostima (od 2.15 do 2.97) ato ukazuje na vea o ekivanja ispitanika u svezi njihovog aktivnog polo~aja u nastavnom procesu. Zaklju ak Jedan od osnovnih ciljeva Bolonjskog procesa je staviti studenta u srediate nastavnog procesa i poveati njegovu odgovornost u vlastitom procesu obrazovanja. Rezultati ovoga istra~ivanja upuuju na zadovoljavajue, ali ne optimalno uva~avanje studenta kao subjekta u enja. Na ini rada, kao ato su seminari, konzultacije, vje~be, sudjelovanje studenata u raspravama, eae se koriste, ato ukazuje na pozitivan pomak u reorganizaciji visokoakolskog nastavnog procesa. Meutim, naae istra~ivanje upozorava na potrebu za raznovrsnijom ponudom izbornih nastavnih kolegija kako bi student mogao viae utjecati na kreiranje vlastitog studija. Takoer, rezultati upuuju na potrebu da nastavnici poti u studente na pripremanje za nastavu i ato eae koriste nastavne strategije koje poti u kriti ko i divergentno mialjenje. Postati organizator i protagonist vlastitog procesa u enja zahtjeva od studenta barem djelomi no preuzimanje odgovornosti za realizaciju uspjeanog nastavnog procesa i osoban doprinos uspjeanosti reforme. Literatura Bognar L., Matijevi, M., (1993) Didaktika, Zagreb: `kolska knjiga Budimir, R., `imek, J., }ivanovi, M., (2007), Nastava u sklopu bolonjskog procesa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu  studentska perspektiva, u: Previai, V., `oljan, N., Hrvati, N. (ur.), Pedagogija prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, zbornik radova, sv.2, Prvog kongresa pedagoga Hrvatske, Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko druatvo, str. 103-109 Grupa autora, (2005), Prvi koraci u Bolonjskom procesu, Zagreb: Sveu iliate u Zagrebu Gudjons, H. (1994), Pedagogija, temeljna znanja, Zagreb: Educa Jori, M. L., Migliore, A. (2001), Imparare a insegnare. I ferri del mestiere, Milano: Franco Angeli Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, (2002) Narodne novine br. 101,  HYPERLINK "http://www.nn.hr" http://www.nn.hr Kyriacou, C. (2001), Temeljna nastavna umijea, Zagreb: Educa Previai, V. (2007) Pedagogija i metodologija kurikuluma, u: Previai, V. (ur.), Kurikulum, Zagreb: `kolska knjiga, str. 15-37 Tatkovi, N. ( 2007) , Timski rad studenata, u: Napredak, br. 3,.god. 148-2007, str. 328-343. ZS\SSlTpTtTzT$$&`#$/Ifa$$$&`#$/Ifa$$Ifdhdh`zT|TTTTT[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4TT@UHURU\U[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4\U^UUUUU[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4UUV VVV[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4VVVVVV[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4VV(W0W:WBW[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd_$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4BWDWWWWW[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd<$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4WWWWX X[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4 XXVX^XhXpXYJ888$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd$$Ifl4F\!R"\111 6`0"4 laf4pXrXXXXX[L:::$$&`#$/Ifa$$&`#$/Ifkd$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4XX*Y2Y`e[YQQLLCdh`dh$dha$kdy$$Ifl4\!R"\111 6`0"4 laf4ejp@uBuXuZuR}T}j}}€n<: $ & Fdha$$dha$dh`dބh hO6]hO hO0JjhOUjdhOU/01N/ =!"#$% $$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ /  / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4F 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ / 4f4$$If!vh5\515151#v\#v1:V l4 6`0",5\51/ /  / 4f4DyK http://www.nn.hryK $http://www.nn.hr/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH@@@ Heading 1$$@&a$5\^@^ Heading 2($$xx&`#$/@&a$ 5CJ\F@F Heading 3$$dh@&a$5\:@: Heading 4$@&5\DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List PC@P Body Text Indent$dh`a$4B@4 Body Text$a$>@>  Footnote TextCJaJHP@"H Body Text 2$dha$ B* ph>Q@2> Body Text 3$a$6]6U@A6 Hyperlink >*B*ph;        H 'q19;T%/?5ayzOPUV?@   ()"""6#8#:#=#>#k#o#t#x#y###########$$ $$$T$X$]$a$b$$$$$$$$$$$$$%%%+%/%4%8%9%o%s%x%|%}%%%%%%%%%%%&&#&'&(&F&J&O&S&T&&&&&&&&&&&'' '''?'C'H'L'M''''''''')+}.q133337777a999Z::;;;$$$$$$$$$$$$$$E($$$$$E($$$$$$$4$$sYv:Yv:Yv:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:v:Yv:Yv:Yv:u:$$$$O $ $ $q$$$$$$!0$$$$"$$$$$$$5ayzOPUV?@   ()"""6#8#:#=#>#k#o#t#x#y###########$$ $$$T$X$]$a$b$$$$$$$$$$$$$%%%+%/%4%8%9%o%s%x%|%}%%%%%%%%%%%&&#&'&(&F&J&O&S&T&&&&&&&&&&&'' '''?'C'H'L'M'''''''''')+}.q133337777a999Z::;;;I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I0I000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000(0(00000 0 0 0 0 0 0 0 0 0"YZSzTT\UUVVBWW XpXXDYYNZZ[["\\J]e#CDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWX$:::;Xz  """"::::::;45`axzNPTV>@ ')""""5#6#<#>#j#k#n#o#s#t#w#y#################$$$$ $ $ $$S$T$W$X$\$]$`$b$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%*%+%.%/%3%4%7%9%n%o%r%s%w%x%{%}%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&&"&#&&&(&E&F&I&J&N&O&R&T&&&&&&&&&&&&&&&&&'''' ' '''>'?'B'C'G'H'K'M'''''''''''))++|.}.p1q13333777777`9a99999Y:Z:::;;;;;;6#>#k##$$T$9%o%%%%&T&&&&'?'M'''77;;;;(}ZDLU^`5OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo((}ZD2O)""6#8#:#=#>#k#o#t#x#y###########$$ $$$T$X$]$a$b$$$$$$$$$$$$$%%%+%/%4%8%9%o%s%x%|%}%%%%%%%%%%%&&#&'&(&F&J&O&S&T&&&&&&&&&&&'' '''?'C'H'L'M'''''';@`@ (;PP PJUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1bb44Ʀ3l3l!9'r4d;;3qHX(?O2Republika HrvatskamiroMiro Oh+'0x  ( 4 @ LX`hpRepublika HrvatskamiroNormalMiro2Microsoft Office Word@@h@ē@ē3՜.+,D՜.+,` hp  an&sal; Republika Hrvatska TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSA\Vhttp://www.nn.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ\]^_`abcdfghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FData [1Tablee5WordDocument1SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q