Pregled bibliografske jedinice broj: 348832
Šume pitomog kestena u Hrvatskoj-fitocenološke, ekološke i gospodarske karakteristike
Šume pitomog kestena u Hrvatskoj-fitocenološke, ekološke i gospodarske karakteristike // Zbornik sažetaka s 2. hrvatskog botaničkog kongresa / Britvec, Mihaela ; Škvorc, Željko (ur.).
Zagreb, 2007. str. 89-90 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 348832 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šume pitomog kestena u Hrvatskoj-fitocenološke,
ekološke i gospodarske karakteristike
(Sweet chestnut forests in Croatia-
phytocenological, ecological and silvicultural
characteristics)
Autori
Medak, Jasnica ; Perić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka s 2. hrvatskog botaničkog kongresa
/ Britvec, Mihaela ; Škvorc, Željko - Zagreb, 2007, 89-90
ISBN
978-953-99774-1-0
Skup
2. hrvatski botanički kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.09.2007. - 22.09.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Pitomi keste ; Šume ; Hrvatska
(sweet chestnut ; forests ; Croatia)
Sažetak
U čitavom svome europskom arealu pitomi kesten pridolazi uglavnom u plantažama za uzgoj ploda i u sitnim panjačama. Zbog takvog snažnog antropogenog utjecaja, fitocenološka istraživanja na staništima pitomog kestena nisu imala većega smisla. U Hrvatskoj, iako također snažno antropogeno utjecane, šume pitomog kestena nisu gubile svoju strukturu, a često su zadržale i svoj mješovit sastav. Fitocenološka istraživanja u njima provedna su još 1938. godine (Horvat), kada je opisana zajednica Querco-Castanetum croaticum Horvat 1938. Kestenove šume u Hrvatskoj su u posljednjih 70- tak godina zahvatile značajne promjene (sušenje zbog raka kestenove kore, napuštanje intenzivnog gospodarenja), a ovim se radom pokašalo utvrditi kako su se one odrazile na florni sastav. U razdobljima 2002-2004. i 2006- 2007. godina napravljen je značajan broj fitocenoloških snimaka u najvećem dijelu areala kestenovih šuma u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju grupiranje snimaka u dvije glavne grupe (asocijacije), a prisutne su i značajne promjene u flornome sastavu u odnosu na snimke iz 1938. godine. Pregled načina i problematike gospodarenja ovim šumama također se usko dovodi u vezu s flornim sastavom u pojedinim kestenovim sastojinama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0682041-2098 - Očuvanje stabilnosti i produktivne sposobnosti šumskih kultura (Perić, Sanja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko