Naslov
Čiji to dvor stoji na gori?
(Whose castle stands at the mountain?)

Autori
Katičić, Radoslav

Izvornik
Filologija : Časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0449-363X) 48 (2007); 75-113

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
dvor; gora; voda; toponimija; mitologija; Perun
(farmstead/count; mountain; water; place names; mythology; Perun)

Sažetak
Ovdje se na temelju ulomaka što su se u slavenskim folklornim pjesmama očuvali do našega vremena uspostavlja izvorni tekst obrednoga opisa nebeskoga dvora u slavenskoj predaji. Kraj sve nesigurnosti što se pri tome ne da ukloniti ipak je moguće s dobrim razlogom navesti temeljni oblik toga teksta uklopljen u širi sklop mitskoga kazivanja. Taj dvor se zamišljao kako stoji na gori. Bio je gospodski i osobit, ograđen željeznim plotom na kojem su se isticala bakrena vrata urešena dijelovima od pomno obdjelane hrastovine ili optočenima plemenitim kovinama. U tom dvoru stoje palače. Gazda se toga dvora uspoređuje, pa i poistovjećuje, s mjesecom, gazdarica sa suncem, a njihova djeca sa zvijezdama. Ispod gore izvire voda. Jasno se pokazuje da je to sjedište nebeskoga boga gromovnika Peruna na njegovoj gori. Motiv o sjedištu gromovnika u gospodskom dvoru na gori nad vodom dobro je potvrđen i u baltičkoj predaji usmene književnosti. U cjelini mitskih predočaba ta gora je isto što i suh, zlatan vrh svjetskoga drveta (drveta života), na kojem sjedi gromovnik u liku ptice grabilice. Baltička predaja, potvrđena u usmenoj književnosti, pokazuje da se bog gromovnik zamišljao kao mnogolik, kao otac sinova i kćeri, koji svi imaju punoga udjela u njegovu božanstvu. Ta predodžba o njegovoj mnoštvenostiizražena je i u jednom starom ruskom vrelu, pa se može smatrati i slavenskom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA