Naslov
Percepcija rizika u proizvodnji šećerne repe
(Risk Perception in Sugar Beet Production)

Autori
Tot, Ivan ; Par, Vjekoslav ; Grgić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova / - , 2008

Skup
43.hrvatski i 3.međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 18.02.2008. - 21.02.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Šećerna repa; percepcija rizika; obiteljska poljoprivredna gospodarstva
(sugar beet; risk perception; family farm)

Sažetak
Proizvodnja šećerne repe visoko je rizična djelatnost. Poljoprivrednici su svakodnevno suočeni sa stalno promjenjivim cijenama inputa, prinosima i drugim događajima koji mogu utjecati na povrat uloženih sredstava kao i na ukupno stanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Veliki je broj vanjskih čimbenika u proizvodnji šećerne repe na koje poljoprivrednici ne mogu utjecati, dok je manji broj unutarnjih čimbenika na koje mogu i moraju djelovati. Količina znanja i informacija kojima proizvođači raspolažu ključna je za njihov uspjeh. U radu se istražuje percepcija rizika1 kod proizvođača šećerne. Proizvodnja šećerne repe spada u intenzivnu biljnu proizvodnju sa značajnom primjenom novih tehnologija i često je smještena u određenim proizvodnim područjima s dugom tradicijom proizvodnje. U istraživanju korištena je metoda ankete na uzorku od 80 kooperanata- proizvođača šećerne repe Tvornice šećera VIRO d.d. Virovitica. Pri istraživanju stavova ispitanika o riziku, korištena je Likertova skala, koja se sastojala od 5 stupnjeva. Procjena na terenu tražila je od ispitanika da rangiraju najčešće izvore rizika i strategije za upravljanje rizikom. Ispitanik je na skali Likertovog tipa mogao je procjenjivati učestalost, kvalitetu i važnost. pomoću statističkog paketa SPSS, a metode deskriptivne statistike: srednja vrijednost, itd. U istraživanju korištene su metode deskriptivne statistike: srednja vrijednost i frekvencija. Rezultati pokazuju da su ispitanici kao najčešći izvori rizika navode klimatske prilike (suša, tuča, mraz, poplave itd.), a zatim ekonomske promjene kao što su promjena cijena poljoprivrednih inputa (repromaterijala), promjena cijena biljnih proizvoda te pojava bolesti i štetnika. Kao najvažnije strategije za upravljanje rizikom ispitanici navode prostorni i vremenski razmještaj proizvodnje (proizvodnja na različitim lokacijama, različiti datumi sjetve, sadnje i sl.), pridržavanje tehnologije i agrotehničkih rokova, korištenje konzultantskih usluga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija

POVEZANOST RADA