ࡱ> ~}5@ bjbj22 .XXS5%.$888Lttt8T,L3%88"Z($$$$$$$$)&R{(<$8<$88$\88$$:",88B#, HLt" $%03%"R))B#LL8888)8B#<$<$LL$ pX^LLpAutorka izveataja: mr Viktorija Car, Fakultet politi kih znanosti Sveu iliata u Zagrebu( PROGRAM REGIONALNE SARADNJE PROJEKAT MONITORINGA JAVNI SERVISI I PRIVATNI EMITERI U SLU}BI GRAANA IZVE`TAJ  HRVATSKA Monitorovani mediji: HTV1 Nova TV Period monitorovanja: april 2007. Realizator: Internacionalni centar za edukaciju novinara, Hrvatska Druatveno-politi ki kontekst medijskog sektora u Hrvatskoj Do '90-ih godina 20. stoljea, kao i u ostalim komunisti kim zemljama, mediji su i u Hrvatskoj bili u dr~avnom ili druatvenom vlasniatvu. Dr~avno vlasniatvo definirano je kao vlasniatvo nad medijima gdje se dr~ava pojavljuje kao nositelj vlasniatva ili institucija koja tek treba provesti privatizaciju medija. Ne ra unajui neformalne komunikacijske mre~e, komunikacija se odvijala kroz dva glavna kanala: prvog su inili slu~beni masovni mediji, a drugog tzv. alternativni mediji. Primjer alternativnog medija je omladinski Radio 101 koji je kao urbani zagreba ki radio po eo emitirati 1984. godine. I dok je primarna funkcija slu~benih medija bila podr~ati i promovirati re~im, alternativni mediji su kroz humor testirali granice kritiziranja druatva i politi kog ureenja. Zbog toga su esto bili ukidani, zabranjivan im je rad, a njihovim novinarima i urednicima se prijetilo oduzimanjem slobode. U Hrvatskoj je najaira bila ponuda novina i asopisa, a Televizija Zagreb koja se razvijala unutar decentralizirane paradigme Jugoslavenske radio-televizije (JRT) konkurenciju je dobila tek potkraj '80-ih godina kada su prve privatne lokalne TV stanice po ele emitirati program. Druatveno-politi ke i ekonomske promjene koje su zadesile Hrvatsku po etkom '90-ih godina proaloga stoljea (stjecanje nezavisnosti, rat koji je trajao od 1991. do 1995., transformacija iz jednog druatveno-politi kog (socijalisti kog, komunisti kog, totalitarnog) i ekonomskog sustava (planske ekonomije) u drugi, jasno definiran liberalnom demokracijom, parlamentarizmom i tr~ianom ekonomijom) zna ajno su se odrazile i na razvoj medija u Hrvatskoj. Privatno vlasniatvo elektroni kih medija (radija i televizije) legalizirano je Zakonom o telekomunikacijama 1994. godine. Prva koncesija za komercijalnu televiziju na nacionalnoj razini dodijeljena je Novoj TV koja je po ela emitirati 1999. godine. Privatizacijom treeg televizijskog kanala javne Hrvatske radiotelevizije (HRT) u rujnu 2003. godine, Hrvatska televizija (HTV) je dobila i treeg konkurenta  RTL Televiziju. Zbog sna~nog utjecaja vladajue stranke (HDZ) na nacionalni HRT, transformacija HRT-a iz dr~avni u javni servis zapo ela je tek s parlamentarnim izborima 2000. na kojima je pobijedila koalicija 6 stranaka lijevog centra. Danas u Hrvatskoj na nacionalnoj razini emitiraju tri televizijske kue: HTV s dva programa HTV1 i HTV2, NovaTV i RTL, te 20 lokalnih televizija. Uz 3 radijska programa HRT-a (HR1, HR2 i HR3) na nacionalnoj razini emitiraju joa tri radijske postaje: Otvoreni radio, Narodni radio i Hrvatski katoli ki radio te 149 lokalnih radijskih postaja. Dnevnih novina u Hrvatskoj je 15, a ostalih tiskanih izdanja s redovitoau izla~enja oko 500. Kao posljedice tranzicijskih promjena u programu javne televizije paralelno se dogaala depolitizacija programa, ali i njegova komercijalizacija odnosno popularizacija kojom je HTV ~elio zadr~ati gledateljstvo na sada ve vrlo konkurentnom televizijskom tr~iatu. Dok se informativni program po eo odmicati od izravnog utjecaja dnevne politike, u ostalim emisijama sve se viae prostora otvaralo interesima oglaaiva a, ponajprije kroz pojednostavljivanje sadr~aja i izbor emisija (zabavnih ili dramskih) po ukusu najaire publike. Sreom, trend popularizacije programa javne televizije ipak se zadr~ao u granicama koje nisu dozvolile vee opadanje kvalitete programa. HTV je ipak uspjela ostvariti uravnote~enost koja je rezultirala injenicom da je HTV i dalje najgledanija televizija u Hrvatskoj. Prema podacima nezavisne agencije AGB Nielsen, HTV-ov udio u gledanosti nacionalnih TV programa ini oko 50% (34% udjela ima HTV1, a 16%HTV2), RTL ima oko 22%, a NovaTV oko 18% udjela u gledanosti. Najgledanija emisija na HTV-u upravo je Dnevnik  sredianja informativna emisija, a njegova gledanost (u analiziranom uzorku od 8 dana u travnju 2007. godine) kretala se od 16,3% do 21,6% AMR (prosje an broj gledatelja prisutan u svakoj minuti). U istom razdoblju gledanost Dnevnika NoveTV kretala se izmeu 7% i 10% AMR. Analiza uzorkovanih i kodiranih podataka - zastupljenost ina in izvjeatavanja o susjednim zemljama (BiH, Crnoj Gori i Srbiji) Uzorak ovog istra~ivanja bio je vrlo mali  analizirano je samo po osam sredianjih informativnih emisija Dnevnik HTV-a i Dnevnik NoveTV. Stoga je rezultate nemogue interpretirati uopene te na temelju njih zaklju ivati o sadr~aju ovih emisija openito. Mogue ih je interpretirati i komparirati isklju ivo kao rezultate analize ovih osam, metodologijom istra~ivanja unaprijed odreenih emisija. 2.1. Izvjeatavanje o susjednim zemljama (BiH, Crnoj Gori i Srbiji) u Dnevniku Hrvatske televizije Od ukupno osam analiziranih emisija Dnevnik HTV-a, u pet emisija emitirana je po jedna vijest u kojoj se izvjeatavalo o Bosni i Hercegovini (2) ili Srbiji (4). Jedna se odnosila na obe dr~ave, a niti jedna vijest se nije odnosila na Crnu Goru. Rije  je o sljedeim vijestima odnosno tematskim izvjeatajima: (1) Srbija, Novi Sad, 03.04.2007., tematski izvjeataj o odluci Gradske skupatine Novog Sada da jedna ulica u gradu dobije ime prema generalu JNA Mladenu Bratiu, a druga prema Veljku Milankoviu. (2) BiH i Srbija, 11.04.2007., tematski izvjeataj o  tajnoj pogodbi Carle del Ponte sa Srbijom o emu piae New York Times. (3) BiH, Sarajevo, 20.04.2007., itana agencijska vijest o izjavi Carle del Ponte koju je dala sarajevskom Dnevnom avazu. (4) Srbija, Beograd, 21.04.2007., tematski izvjeataj o Vrhovnom sudu Srbije koji je od ukupno 6 poniatio 4 presude za ratne zlo ine, uklju ujui i onu za Ov aru. (5) Srbija, Beograd, 26.04.2007., agencijska vijest sa slikom o posjetu izaslanstva 15 dr~ava lanica Vijea sigurnosti Beogradu, a vezano uz status Kosova. Dakle, rije  je o ukupno 4% od sveukupno emitiranih vijesti, dok se ak 34% vijesti odnosilo na neke druge strane zemlje. Najviae je bilo vijesti iz Francuske i SAD-a (po 5), Nizozemske (Haaga, 4), Njema ke (3), po dvije iz Australije, Iraka, Irana i Ukrajine te po jedna iz Al~ira, Austrije, Estonije, Falklandskih otoka, Italije, Japana, Kazahstana, Makedonije, Nigerije, Rusije, Slovenije, Solomonskih otoka, Sudana, `panjolske, Turske i Velike Britanije. Obzirom na to, mo~emo zaklju iti da je izvjeatavanje iz SAD-a, Srbije i Nizozemske (isklju ivo iz Haaga) bilo nadpredstavljeno izvjeatavanju iz ostalih susjednih i ostalih inozemnih zemalja. Najzanimljiviji podatak je da se ak etiri (od ukupno pet spomenutih priloga) odnosilo na pitanje ratnih zlo ina, sve su etiri vijesti bile negativnog sadr~aja, a u tri je i odnos reportera prema sadr~aju takoer bio negativan. Prvu je vijest urednik i voditelj najavio kao  skandaloznu odluku Gradske skupatine Novog Sada, a u drugoj je vijesti naglaaeno kako je otkrie New York Times-a  aokiralo bosansku javnost . Dvije su vijesti prenesene neutralno. Meutim, na temelju ovih 5 analiziranih vijesti nije mogue donijeti zaklju ak da Dnevnik HTV-a 60% vijesti iz BiH ili Srbije tretira negativno te da je 100% vijesti iz ovih zemalja negativnog sadr~aja. Ponavljam, mo~emo govoriti isklju ivo o osam analiziranih emisija. 2.2. Izvjeatavanje o susjednim zemljama (BiH, Crnoj Gori i Srbiji) u Dnevniku NoveTV U Dnevnicima NoveTV, od ukupno osam analiziranih emis (.L ( D Z \ 0 󬠔}r}rrfZRHhAh@5\hAh@\hAh~5CJaJhAhA\mH$sH$hAhy.XmH$sH$hAhAmH$sH$hAhy.X6mH$sH$hAhA5mH$sH$hAhy.X5mH$sH$hAhy.X5mHsHhAhA5 j*hAhA0JhAhA6hAhA6\hiy6mHsHhAhA6mHsHhAhy.X6mHsH B D F H  $`a$gdA $ & Fa$gdA$a$gdA$a$gdAgdAH0 2 F H h "LRfhzXxTJLJn ޽޶޶ޮ޶޶|uuuuuuuuu hAhqr hAhAh@hAhy)6]hAhy)6 hAh;6 hAhq4 hAhy)hAh@6 hAh jhAhj10JUjhAhqr0JU hAh hAh@ hAhKhAh@5\hAh5\. ****+..//$2345688.=0=BBCCxX$a$gdA $ & Fa$gdA $`a$gdAdB^`j l %''''"(J((( )))))):*t****ھڑ|tm hAhKhAhp6jhAhY 0JUhAhlRX6 hAhlRX hAhAhy) hAhY hAh jhAh((0JU hAhpjhAh=]0JUhAh=]6 hAh=] hAhqrjhAhqr0J6UhAhqr6)****++b,j,,,,,.,.x......///////0000000F14z555ϼݩݟ|tttlblhAhZ6d6\hAhZ6d\hAhJV\hAh -6\hAh -\hAhA5\ h -5\hAh -5\hAhK56\hAh -5h - hAhY hAhK6 hAh - hAhKhAhK5\hAh 5\ hAhAhAhK&558888X8^888D9x9999999(:@:P:d:::,;R;;;;;;;;; <.<<<V<X<<,=.=0=|>>>AABBBBBBpCºººªⓉhAhK5\hAh -5\ h \hAh9\hAhy\hAhJV\hAh.c$\hAh \hAhq\hAhY \hAhle\hAhA\ hZ6d\hAhZ6d\hAh -\6pCCCCCCCCDVVRWXYYYY Z$Z\Z`Z[[[[\\\\\\\\`^b^__`Na\aaaaHbbbb&c(c*c,cǽѻѳѫѫѫѫѫѫѫѫѫѫѫѫѫѫhAhA\ hW[\hAhfv\hAhW[\hAh.c$\hAh%m\hAhJV\UhAhJV6\hAhy6\hAhy\hAhA5\ h -5\hAh -5\hAhK56\2ija, u njih pet emitirano je ukupno devet vijesti iz Bosne i Hercegovine ili Srbije. Kao i na HTV-u, i ovdje se jedna vijest istovremeno odnosi i na BiH i na Srbiju, a i NovaTV tijekom ovih osama dana niti jednom nije izvijestila o ne emu iz Crne Gore. Rije  je o sljedeim vijestima odnosno tematskim izvjeatajima: (1) Srbija, 11.04.2007., agencijska vijest sa slikom o tome kako je Srbija u postupku pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu zatajila neke od klju nih dokaza svoje uloge u ratu u BiH. (2) BiH, Mostar, 11.04.2007., agencijska vijest sa slikom o dvojici Hrvata koji su osueni zbog ratnog zlo ina protiv civila i ratnih zarobljenika za vrijeme ratnih sukoba izmeu HVO-a i Armije BiH u logoru Helidrom kod Mostara. (3) BiH, Sarajevo, 11.04.2007., tematski izvjeataj o tome hoe li pjeva  Marko Perkovi Thompson imati koncert u Sarajevu. (4) BiH, 12.04.2007., tematski izvjeataj o tome kako su vlasti BiH oduzele oko 400 dr~avljanstava u okviru istrage o stranim vojnicima koji su se nastanili u BiH tijekom rata, a sumnji i ih se za povezanost s terorizmom. (5) Srbija, 12.04.2007., agencijska vijest sa slikom o reakcijama u Srbiji na izjavu njema kog veleposlanika kako se status Kosova mora ato prije rijeaiti ina e mogu nastati problemi u Vojvodini i Sand~aku. (6) BiH, Sarajevo, 20.04.2007., izvjeataj o smrti 11 beba u proteklih 19 dana u sarajevskom rodiliatu. (7) Srbija, Beograd, 26.04.2007., agencijska vijest sa slikom o misiji Vijea sigurnosti UN-a koja je doputovala u Beogradu, a vezano uz status Kosova. (8) Srbija, 26.04.2007., zanimljivost  u Srbiji otkriven mineral kriptonit. (9) BiH i Srbija, 29.04.2007., izrazi suuti povodi smrti Ivice Ra ana. Od ukupno emitiranih vijesti na NovojTV u analiziranom razdoblju, 6% ih se odnosilo na BiH ili Srbiju, a 26% na ostale strane zemlje. Najviae je bilo vijesti iz SAD-a (7), po pet iz Nizozemske (Haaga) i Francuske, tri iz Australije, po dvije iz Turske, Ukrajine i Solomonskih otoka te po jedna iz Al~ira, Austrije, Indije, Iraka, Irana, Italije, Kosova, Maarske, Njema ke, Pakistana, Rusije, `vedske, Vatikana te Velike Britanije. Uzimajui u obzir analizirane emisije, mogue je kazati da je izvjeatavanje o SAD-u, BiH te Srbiji bilo nadpredstavljeno izvjeatavanju o ostalim zemljama. Za razliku od HTV-a, na NovojTV samo su se dvije od 9 vijesti ticale ratnih zlo ina, jedna se ticala vanjske politike Hrvatske, tri su tretirale dogaaje u susjednim zemljama, a tri su svrstane pod ostalo jer su obraivale teme iz showbiznisa koje imaju nacionalno-politi ke reperkusije (Thompson), crne kronike (umrle bebe u sarajevskom rodiliatu) te vijest o pronaenom kriptonitu koja je obraena kao zanimljivost (poveznica sa Supermenom). Tri su vijesti neutralnog sadr~aja, jedna pozitivnog, a pet negativnog. 67% ih je obraeno neutralno, 22% negativno, a 11% pozitivno. Zaklju ak Ovo se istra~ivanje oslanja na istra~ivanje SEENPM-a i Media Plan Instituta iz Sarajeva  Indicator of Public Interest . Uzevai u obzir rezultate dobivene i tom analizom, moglo bi se zaklju iti da postoji razlika pri selekciji vijesti i na inu njihove obrade izmeu vijesti na HTV-u i NovojTV. Od ukupno analiziranih 14 vijesti ili izvjeataja koji su se odnosili na susjedne BiH ili Srbiju (niti jedna vijest na obe televizije nije se ticala Crne Gore), samo je jedna vijest bila objavljena i u Dnevniku HTV-a i u Dnevniku NoveTV  rije  je o dolasku misije Vijea sigurnosti UN-a u Beograd, a vezano uz status Kosova. Ostale (4) vijesti u Dnevniku HTV-a odnosile su se isklju ivo na ratne zlo ine po injene za vrijeme rata u Hrvatskoj ili u BiH. Na NovojTV izbor tema je bio raznovrsniji: vanjska politika Hrvatske, unutarnja politika susjednih zemalja, ratni zlo ini, showbiz, crna kronika te zanimljivosti. Ovi rezultati bili bi zna ajni ukoliko bi se potvrdili i na veem uzorku. U oba Dnevnika nadpredstavljeno je izvjeatavanje iz glavnog grada i ostalih dijelova Hrvatske (HTV 61%, NovaTV 66%), ato je i glavni zadatak emisija ovog tipa. U odnosu na izvjeatavanje iz ostalih susjednih odnosno ostalih stranih zemalja, nemogue je zaklju iti da je izvjeatavanje iz Crne Gore podpredstavljeno budui da tijekom ovih 8 dana HTV nije niti jednom izvijestila niti primjerice o Maarskoj, a NovaTV o susjednoj Sloveniji. Na veem uzorku bi bilo zanimljivo vidjeti da li bi se potvrdila nadpredstavljenost Srbije u izvjeatavanju HTV-a, odnosno i Srbije i BiH u izvjeatavanju NoveTV u odnosu na ostale strane zemlje pojedina no. Iz BiH odnosno Srbije izvjeatavano je uglavnom u formi tematskih izvjeataja (HTV 60%, NovaTV 56%), a ostalo su bile agencijske vijesti. Meutim, kada je u pitanju varijabla izra~en stav novinara ili urednika prema temi o kojoj izvjeatava, uzevai u obzir rezultate spomenutog aireg istr~ivanja, potvrdilo se da komercijalna NovaTV ima vei udio neutralno obraenih vijesti. Od pet analiziranih vijesti na HTV-u sve su bile negativnog sadr~aja, u tri je bio izra~en negativan stav, a u dvije neutralan. Od 9 obraenih vijesti na NovojTV pet ih je bilo negativnog, tiri neutralnog, a jedna pozitivnog sadr~aja; aest ih je obraeno neutralno, dvije negativno, a jedna pozitivno. Ukoliko bi se i ovi rezultati potvrdili na veem uzorku, mogli bi se izvoditi zna ajni zaklju ci o ureiva koj politici sredianjih informativnih emisija na javnoj i komercijalnoj televiziji u Hrvatskoj. Ovako mogu biti tek poticaj za jedno budue istra~ivanje. Uzevai u obzir da je televizija joa uvijek najutjecajniji medij koja porukama koje aalje gledateljstvu slikom, tekstom ili zvukom bitno utje e na stvaranje, u vraivanje ili promjenu druatvenih stavova i vrijednosti, kada je rije  o odnosu prema susjednim zemljama ovaj utjecaj mo~e imati i aire politi ke reperkusije. Stoga je preporuka ulagati u znanstvena istra~ivanja anlize sadr~aja televizijskih informativnih emisija, komparirati ih regionalno, a rezultate interpretirati i u kontekstu aireg utjecaja na promjene u druatvu. ( mr. sc. Viktorija Car znanstvena je novakinja  asistentica na Studiju novinarstva na Fakultetu politi kih znanosti Sveu iliata u Zagrebu, na predmetima Osnove televizije i Televizijsko novinarstvo. Adresa za kontakt: Lepuaieva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska. E-mail: viktorija.car@fpzg.hr  Malovi, Stjepan / Vilovi, Gordana (2000) Medijska slika Hrvatske: Struktura i ekonomija medijskog sustava, Media Online,  HYPERLINK "http://www.mediaonline.ba" www.mediaonline.ba, str.1;  Novosel, Pavao, (1995) The Iron Law of Communication, u: Paletz, David L., i dr. (ur.), Glasnost and After: Media and Change in Central and Eastern Europe, Hampton Press, Inc., Cresskill, New Jersey;  NN 53/94;  Vlasnik NoveTV je Central European Media Enterprises (CME), a RTL Televizija u vlasniatvu je njema ke korporacije RTL Grupa.  Podaci Vijea za elektroni ke medije,  HYPERLINK "http://www.vem-mediji.hr" www.vem-mediji.hr, stranica posjeena 30.09.2007.  Uzorak je odreen planom projekta  Javni servisi i privatni emiteri u slu~bi graana . Analizirane su sredianje informativne emisije Dnevnik javne televizije HTV te Dnevnik NoveTV komercijalne televizije NovaTV sljedeih dana: 2, 3, 11, 12, 20, 21, 26. i 29. travnja 2007.     PAGE  PAGE 1 xXY[\b^``ab(c*cggJlLlNldlfltt y"y4z6zx $ & Fa$gdA $h^ha$gdA $ a$gdA$a$gdA,c.cdcccddd ddnddddd>fPf`ffffffgggiikkk ll.l0lHlJlLlNl`lbldlflhlTmVmXmvmmmmnn.p׺ºººߺߺߺߺhAh\ h 5\hAh -5\hAhA5\hAhA5\ h -5\hAh8\hAhB\hAhA\ h;\hAh.c$\hAh&>M\hAhq\hAhy\hAh;\4.p0p4p6pJqRqqttttZt`ttXuZuvwxxxyy y"y$yyyyy2z4z6z8z|||||n~vxz4J΃:>Vb8ڽڵڵڵڵҽҡ heUhA j*heUhA0J hAh@ h\hAh9\hAh\ h\hAhB\hAh%!\hAhG@ \hAh\hAhA\ h -\hAh&>M\hAhnp\6xzn FHLNRTXZ^`r &`#$gdj1gdY gd=]$a$gdj1$a$gdAgdA$a$gdA $ a$gdA8^04<>@024XZ\lnp"dhjٶ٤ٶwiwjhahAUjhahAU hahAjhA0JU!jhj1hA0JCJUaJ#jhj1hACJUaJjhj1hACJUaJhj1hA6CJaJhACJaJhj1hACJaJ!jhqrhA0JCJUaJ heUhAhA)܋ދ "ЌҌ.<nFHJNPTVZ\`bnprvxŽŽŽŽųⳭś hAh@hiy0JmHnHu hA0JjhA0JUjhT/~UhT/~hZ6dhA6 hZ6dhAjhA0JUhAjhahAUhahA0J>*B*ph"rtvgdA &`#$gdj1h]hgdj1,1h/ =!"#$% DyK www.mediaonline.bayK 6http://www.mediaonline.ba/DyK www.vem-mediji.hryK 4http://www.vem-mediji.hr/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No Liste@  dHTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9B*CJOJQJ^JaJph>@> eU Footnote TextCJaJ@&@@ eUFootnote ReferenceH*6U@!6 j1 Hyperlink >*B*ph4 @24 j1Footer  !.)@A. j1 Page NumberXr J: 9J:Z[\]z{!"fghCDD E klmnz{Rn  rs< T!1"#g##L$$$&&%)&)')2)3) - -//00<3=3Q5R5S5s6778 889#:$:&:):,:/:9:::;:F:G:H:K:000000000000000000000 00p00000000 0000p0p0p0p000p0p00p0p0p0p0p00p0p0p0p0p0p00p0p0p0p0p0p000 00(0(0p0p0p0p0p0p00p0p0p@0p@0@0@0@0@0@00t @0@0@0@0@0@0@0@0@0@00e z{fK:@0@0@0@0@0@0@0 0 $$$'0 *5pC,c.p8"%'()*IJLMxXxr#&HKN$  '!!aXX X]z{!"-.fh`buvBDWXcdlmrtJ L z | C E %'VYIJin56^_uwy{~  jlnoy{}RSno  WY+,HIqsvx<= G!H!S!U![!]!0"2"##g#h##$$$'$K$M$j$k$$$$$$$%%A%B%]%_%%%%%&&0&1&3&4&D&F&&&''r(s((() )))$)')0)4)))))G*H*++,, - -j-l---c.d...t/u/////////00#0%011;3>3P5S5U555I6K6S6U6r6u666666667,7/76797I7J7O7P77778 888888888899h9i99999":$:$:&:&:':':):*:,:-:/:0:H:K:Y]y{ "ehBDC E jny{QRmn  qs;< S!T!0"1""#f#g###K$L$$$&&$)')1)4) - -//00;3>3P5S5U5r6u6679788 888899":$:$:&:&:':':):*:,:-:/:0:H:K:h(%)')2)4))3;3S58 8$:$:&:&:':':):*:,:-:/:0:H:K:S5$:$:&:&:':':):*:,:-:/:0:H:K:NN`9o @OX\1808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.9o X\1 R_                /.G@ Y %m BH#.c$((y)j1;6@&>MeUJVy.XlRXW[=] dZ6dnpfvT/~q4p9A8qrley ~ -;AK%!qiybM a@ZZZZ J:PP PPPP P&P(P0P4P6P<PBPVUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New"1h^-`^-`!485852qHX ? d3 JAVNI SERVISI I PRIVATNI EMITERI U SLU}BI GRAANA User 2NN`  Oh+'0  0< X d p|:„JAVNI SERVISI I PRIVATNI EMITERI U SLUŽBI GRAĐANA“ JUser 2IserserNormalINNŠlI4ŠMicrosoft Word 10.0@^в@u|K@>SL^-՜.+,D՜.+,h$ hp   FaksS`85A :„JAVNI SERVISI I PRIVATNI EMITERI U SLUŽBI GRAĐANA“ Title  8@ _PID_HLINKSA http://www.vem-mediji.hr/~lhttp://www.mediaonline.ba/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOQRSTUVWYZ[\]^_`abcdefghijklnopqrstvwxyz{|Root Entry FJLData P1TableX1)WordDocument.SummaryInformation(mDocumentSummaryInformation8uCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q