ࡱ> q`vbjbjqPqP 4$::g[&    4\]\]\]8]X_4h__"`(`(`(`Jr``3555555$8hY b(`(`bbY  (`(`"RRRbb5 (` (`3Rb3RR  (`_ 0Ü9&\]|1"480hSdhdDZd ;`>`,Ra$,a```YY^```hbbbb444d,>444>444        Prof. dr. sc. Zlata urevi( Konvencija o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica - nastanak, sadr~aj i implementacija - I. Zaatita financijskih interesa Europske unije: nadnacionalno pravno dobro i nacionalna kaznenopravna zaatita 1. Pojam financijskih interesa Europske unije Europska unija je zajednica europskih dr~ava ija je te~nja pretei Sjedinjene Ameri ke Dr~ave i razviti se u prvu gospodarsku silu svijeta. Njezina moneta euro trebala bi zamijeniti dolar i postati najja a svjetska valuta. Instrument postizanja tog cilja je gospodarski sustav EU koji primarno ima diri~isti ki i protekcionisti ki karakter. Financijska podraka koja omoguava provoenje takve zajedni ke gospodarske politike osigurava se iz zajedni ke kase pod nazivom prora un EU. Meuovisnost gospodarskog razvoja Unije i njezinih prora unskih sredstava uvjetovala je da je zaatita financijskih interesa postala esencijalan element europske integracije, a njihova kaznenopravna zaatita spiritus movens ne samo integrativnih procesa u kaznenopravnom podru ju ve i zametka supranacionalnih kaznenopravnih ovlasti EU. Pod pojmom  financijski interesi Europske unije podrazumijeva se prora un EU, a sintagma  zaatita financijskih interesa Europske unije opeprihvaena je ne samo u stru noj literaturi ve ga u tom smislu spominje i lanak 280. Ugovora o Europskoj zajednici (UEZ), kao i drugi izvori prava Zajednice koji reguliraju zaatitu njezinih prora unskih sredstava. Prora un EU financijski je instrument u kojem se prikupljaju sredstva za financiranje javnih rashoda EU. Problematika zatite financijskih interesa EU uvjetovana je tzv. sustavom vlastitih prihoda prema kojem se EU, kako bi uspostavila financijsku autonomiju, potpuno financira iz vlastitih sredstava a ne doprinosima dr~ava lanica. Izvori financiranja koji su dodijeljeni EU te ine njezine glavne prora unske prihode su poljoprivredne pristojbe, uvozne carine, dio poreza na dodanu vrijednost i prihod utemeljen na BDP dr~ava lanica. Prora unski rashodi troae se na financiranje zajedni ke poljoprivredne politike te regionalnu, socijalnu, strukturalnu, unutarnju te vanjsku politiku EU uklju ujui pripreme za proairenje. Podatak da prora unski prihodi EU u 2007. godini iznose 126,5 milijardi eura, govori nam da se radi o zna ajnim financijskim sredstvima ija zakonita i transparentna potroanja jam i ne samo gospodarski prosperitet i funkcioniranje politi ko-pravnog sustava EU ve i njezinu politi ku stabilnost i kredibilitet. 2. Kaznenopravna zaatita prora una Europske unije Pravni je standard u suvremenim demokracijama da se dr~avnim prora unskim sredstvima pru~a kaznenopravna zaatita odnosno da se njihovo nezakonito prisvajanje u odreenom iznosu kvalificira kao kazneno djelo. EU nema kaznenopravne nadle~nosti pa ne mo~e sama inkriminirati kaznena djela nezakonitog prisvajanja njezinih prora unskih sredstava niti kazneno progoniti i ka~njavati njegove po initelje. Razlog tome je ato dr~ave lanice nisu prenijele kaznenopravne ovlasti osniva kim ugovorima na Europsku zajednicu, prvi stup EU sa supranacionalnim pravnim sustavom. Kako su kaznenopravni instrumenti ostali prerogativa dr~ava lanica, njihovim kaznenopravnim porecima prepuatena je kaznenopravna zaatita financijskih interesa EU. Podjela ovlasti prema kojoj EU svojim propisima odreuje vrste i visinu prora unskih prihoda i rashoda, a kaznena djela i sankcije kojima se ta prora unska sredstva atite propisuju, utvruju i izri u tijela dr~ava lanica, otvorilo je pitanje pru~anja u inkovite nacionalne kaznenopravne zaatite ovom nadnacionalnom pravnom dobru. Nezadovoljavajue stanje, koje je potaknulo Europsku zajednicu odnosno uniju na djelovanje bilo je uzrokovano spoznajom o dinami nom i naglom razvoju oblika i metoda prijevarnih djelatnosti na atetu prora una EU kao i zabrinjavajue procjene o razmjerima atete koje one uzrokuju. Radi se o gospodarskom transnacionalnom kriminalitetu po injenom od strane poslovnih subjekata i zlo ina kih udru~enja koji krijum arenjem te iskoriatavanjem pravnih praznina ine carinske i porezne utaje te subvencijske prijevare s prora unskim sredstvima EU. Prema rezultatima istra~ivanja tijela Unije kao i dr~ava lanica u posljednjih 30 godina prijevarne aktivnosti nanosile su prora unskim sredstvima Unije atetu u razmjeru od 1% do ak 20% prora una EU. Nakon poraznih kriminoloakih rezultata u okviru istih istra~ivanja provedene su i prve normativne analize relevantnih nacionalnih kaznenopravnih propisa koje su pokazale da je visoka stopa kriminaliteta posljedica i nedostatne te neu inkovite zaatite koju su prora unskim sredstvima Unije pru~ali kaznenopravni poredci dr~ava lanica. Pru~anje zaatite stranim dobrima u suvremenim kaznenopravnim poredcima razlikuje se s obzirom na to radi li se o individualnim ili nadindividualnim dobrima. Individualna pravna dobra kao ato su ~ivot, zdravlje, sloboda, imovina i dr. atite se nacionalnim kaznenim zakonima u jednakoj mjeri bez obzira pripadaju li vlastitim dr~avljanima ili strancima. Nasuprot tome, zaatita nadindividualnih pravnih dobara stranih dr~ava kao ato je zaatita strane valute i vrijednosnih znakova od krivotvorenja ili zloupotreba polo~aja nije izjedna ena s zaatitom domaih nadindividualnih dobara ve e postojati samo kada je to izri ito propisano kazneno materijalnopravnim propisima. Zbog toga dr~ave lanice nisu sa razvitkom Europske zajednice automatski pru~ale kaznenopravnu zaatitu europskim pravnim dobrima ve su je morale posebno ugraditi u nacionalne kaznene zakone. Manjkavost kaznenopravne zaatite dr~ava lanica proizlazila je i iz razli itosti i fragmentarnosti europskih kaznenopravnih sustava ato je u ovom podru ju imalo za posljedicu neujedna enost kaznenih djela i sankcija kojima se atitio prora un EU. Problem nije bio samo u nedovoljnoj prilagoenosti kaznenomaterijalnih propisa dr~ava lanica zaatiti europskih financijskih interesa, ve i u neu inkovitom kaznenom progonu. Sukladno konceptu nacionalnog kaznenopravnog suvereniteta, nacionalna tijela kaznenog progona djeluju u okvirima dr~avnih granica ato nije adekvatan odgovor za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Osim toga, pokazalo se da dr~ave lanice ne djeluju s istom odlu noau protiv djela na atetu financijskih interesa Unije kao kad se radi o vlastitim nacionalnim sredstvima. Svijest da je prora un EU dobro svih dr~ava lanica kao i svih graana Unije joa nije bila dovoljno razvijena niti u europskoj javnosti niti kod nacionalnih dr~avnih tijela. Prora un EU do~ivljavao se kao daleka kasa tzv. eurokrata kojima su bili upuivani prijekori zbog loaeg upravljanja zajedni kim sredstvima. Stoga je EU bila prisiljena ne samo raditi na vlastitom kredibilitetu ve i poduzimati zna ajne napore kako bi primorala dr~ave lanice da reformiraju svoje kaznenopravne propise i osiguraju u inkovitu kaznenopravnu zaatitu financijskim interesima Unije. Inicijalni i klju ni korak po tom pitanju poduzeo je Europski sud pravde (dalje: Europski sud) presudom u znamenitom predmetu Komisija v. Gr ka od 21. rujna 1989. U tom predmetu, nazvanom i slu aj Gr kog kukuruza, Gr ka je bila osuena jer nije pru~ila kaznenopravnu zaatitu od nezakonitog prisvajanja carina Zajednice. Zna aj presude je u tome da je sud impostirao na elo asimilacije uvevai opu obvezu dr~ava lanica da atite sva kraenja prava Zajednice istovjetno kao kraenja vlastitog nacionalnog prava. In concreto, presuda se odnosila upravo na zaatitu prora unskih prihoda Zajednice, pa je sud njome po prvi puta uspostavio obvezu dr~ava lanica da atite financijska sredstva Zajednice na isti na in i pod istim uvjetima kao i vlastita financijska sredstva, dakle i da po initelje kaznenih djela na atetu prora una Zajednice kazneno progone i ka~njavaju kao i po initelje kaznenih djela na atetu nacionalnog prora una. Time je Sud zatra~io od dr~ava lanica da proaire svoje unutarnje kazneno pravo i na zaatitu financija Europske zajednice i tako provedu na elo asimilacije. Sud se tu nije zaustavio u zadiranju u kaznenopravni suverenitet dr~ava lanica, ve je postavio pravni standard prema kojem sankcije kojima se atite financije Zajednice moraju biti u inkovite, razmjerne i odvraajue, a kazneni progon mora biti jednako u inkovit kao i za kaznena djela na atetu nacionalnih interesa. Zaatita financijskih interesa po prvi puta je uala u primarno pravo Zajednice Ugovorom o Europskoj zajednici iz Maastrichta iz 1992. godine kada je l. 209a. normirano na elo asimilacije koje je postulirao Europski sud u predmetu Komisija v. Gr ka. U tom se lanku izri ito govori o prijevarama na atetu financijskih interesa Zajednice te se ustanovljavaju obveze dr~ava lanica u pogledu njihovog spre avanja kao i ka~njavanja po initelja na na in da e  dr~ave lanice poduzimati jednake mjere za spre avanje prijevare na atetu financijskih interesa Zajednice koje poduzimaju za spre avanje prijevare na atetu vlastitih financijskih interesa.  Ugovorom o Europskoj zajednici iz Amsterdama iz 1997. godine napravljen je daljnji napredak u zaatiti financijskih interesa Zajednice. Novim l. 280. UEZ preuzet je sadr~aj l. 209a. Ugovora iz Maastichta, a novinu predstavlja ustanovljavanje ovlasti Zajednice da poduzima mjere za zaatitu prora una EU u podru ju upravnog prava. Kaznenopravna nadle~nost Zajednice u podru ju zaatite financijskih interesa izri ito je isklju ena odredbom da se mjere ne odnose na primjenu nacionalnog kaznenog prava ili na nacionalno pravosue (st. 4. l. 280.). Time je kaznenopravna zaatita financijskih interesa Unije ostala rezervirana za trei stup EU. 3. Napori Europske zajednice za pru~anje kaznenopravne zaatite njezinim financijskim interesima Europska komisija joa je 60-tih godina proalog stoljea pokrenula aktivnosti u cilju osiguranja odgovarajue kaznenopravne zaatite financijskih interesa Zajednice s jedne strane u poredcima dr~ava lanica, a s druge strane u pravnom poretku Europske Zajednice. Tako je 1962. godine osnovana radna skupina predstavnika vlada dr~ava lanica iji je zadatak bio harmonizacija kaznenog prava u odreenim podru jima s fokusom na spre avanje prijevare uzrokovane prazninama u EEZ zakonodavstvu a osobito prijevarama na atetu EEZ prora una. Skupina se bavila istragom i progonom kraenja prava Zajednice, polo~ajem EZ osoblja u kaznenim postupcima te nacionalnim sankcijama za primjenu prava Zajednice. Njezin rad zaustavljen je 1966. godine izlaskom Francuske koja se protivila prijedlogu provoenja kaznenog progona i izvraenja kaznenih sankcija u drugoj dr~avi lanici. Nova radna skupina radila je 1972. godine na projektu tzv.  Euro kaznenih djela (Eurocrimes). Njegov rezultat bio je Nacrt Protokola koji je Komisija 10. kolovoza 1976. podnijela Vijeu, a koji je predviao da se u osniva ke ugovore Europskih zajednica unesu odredbe o kaznenopravnoj zaatiti financija Zajednice. Izmeu ostalog Protokol je sadr~avao opis kaznenog djela prijevare na atetu Zajednice kao i uvoenje teritorijalne nadle~nosti na itavom podru ju Zajednice za ta kaznena djela. Zbog nedostatka politi kog konsenzusa meu dr~avama lanicama Nacrt nikada nije stupio na snagu ali je tijekom 80-tih godina bio tema brojnih rasprava. Tijekom ranih 90-tih, Europska zajednica provela je dva poredbena istra~ivanja o sustavima upravnih i kaznenih sankcija u pogledu zaatite financijskih interesa EZ sa ciljem utvrivanja mogunosti suradnje dr~ava lanica u ovom podru ju s obzirom na stupanj kompatibilnosti njihovih propisa. Jedno je provela Europska komisija na vlastitu inicijativu, a drugo, znano kao  Delmas-Marty izvjeae naru ilo je Europsko vijee odlukom od 13. studenog 1991. Ona su potvrdila rezultate prethodnih istra~ivanja o djelovanju transnacionalnog i organiziranog kriminaliteta u ovom podru ju koji zaobila~enjem zakona iskoriatava ne samo pravne praznine u zakonodavstvu EZ ve i one uzrokovane razlikama izmeu nacionalnih zakonodavstava. Zaklju eno je da je harmonizacija kaznenih djela i kazni za prijevaru na atetu prora una EZ u dr~avama lanicama jedini na in njezine u inkovite prevencije kao i da teritorijalna primjena kaznenog prava nije adekvatna za borbu protiv transnacionalnog kriminaliteta. Nakon toga su tijela EZ/EU kao i pojedine dr~ave lanice poduzimale razli ite inicijative u cilju konvergencije nacionalnih zakona za spre avanje prijevare na atetu prora una EU. Europska tijela vodila su rasprave o stupnju harmonizacije nacionalnog kaznenog prava i pronala~enja odgovarajueg pravnog instrumenta EU. S jedne strane su se nalazile integrativne snage koje su se zalagale za donoaenje smjernice za zaatitu financijskih interesa EU, dok je veina dr~ava lanica smatralo da kazneno pravo treba ostati prerogativa dr~ava lanica i da ova materija treba biti rijeaena instrumentom treeg stupa EU. Pokuaaji ulaska kaznenog prava u ovom podru ju u prvi stup EU nisu dobila dovoljnu politi ku podraku. Za vrijeme njema kog predsjedavanja EU u prosincu 1994., Vijee je donijelo odluku o izradi pravnog instrumenta za zaatitu financijskih interesa EU kroz nacionalno kazneno pravo na temelju nacrta zajedni ke akcije Ujedinjenog Kraljevstva iz o~ujka 1994.  te Nacrta Konvencije koji je izradila Komisija u lipnju 1994. Za vrijeme francuskog predsjedavanja, u prvoj polovici 1995. godine, zahvaljujui izmeu ostalog i vraenju zna ajnog politi kog pritiska, donesena je Konvencija o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica. II. Konvencija o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica Najzna ajniji pravni instrument EU na podru ju kaznenopravne zaatite njezinih prora unskih sredstava je Konvencija o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica (skraeno: PIF Konvencija). Konvencija je meunarodni ugovor koji su 27. srpnja 1995. potpisale sve dr~ave lanice Unije i koji stupa na snagu nakon ato je ratificiran u parlamentima svih dr~ava lanica ( l. 11. st. 3.) ato se i dogodilo 17. listopada 2002., sedam godina nakon donoaenja. Kao pravni akt treeg stupa EU, Konvencija je utemeljena na l. 31. UEU kojim se ureuje pravosudna suradnja u kaznenim predmetima dr~ava lanica EU. Osim suradnje nadle~nih ministarstava, dr~avnih odvjetniatava i sudova u kaznenopravnim predmetima kroz usklaivanje kaznenoprocesnih propisa, to . e l. 31. UEU predvia harmonizaciju u podru ju materijalnog kaznenog prava kroz  prihvaanje mjera kojima se utvruju minimalna pravila vezana uz sastavne elemente kaznenih djela i kazni . Konvencija normirajui harmonizaciju kaznenog materijalnog prava i pravosudnu suradnju implementira l. 31. UEU u podru ju kaznenopravne zaatite financijskih interesa EU. Nakon ato je stupila na snagu, dr~ave lanice bile su obvezne implementirati je te dostaviti Komisiji tekst propisa kojim su u domaem pravu ispunile obveze preuzete Konvencijom ( l. 10. st. 1.). Predmet PIF Konvencije su obveze dr~ava lanica u pogledu zaatite od prijevare, dok su druge kriminalne aktivnosti kao ato su korupcija, pranje novca ili kriminalitet pravnih osoba kojima se takoer oateuju ili ugro~avaju prora unska sredstva Zajednice obuhvaena dvama Protokolima, donesenim ubrzo nakon Konvencije. Prvo je 1996. godine donesen Protokol o korupciji meu nacionalnim i europskim slu~benicima (tzv. anti-korupcijski Protokol) koji je stupio na snagu zajedno sa Konvencijom u listopadu 2002. Drugi dodatni Protokol o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba, konfiskaciji imovine i pranju novca iz 1997. godine joa nije stupio na snagu. Osim dva navedena Protokola dr~ave lanice su 29. studenog 1996. donijele su i trei dodatni Protokol o tuma enju Konvencije o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica putem prethodnih odluka Europskog suda pravde Europskih zajednica. Njime se dr~ave lanice obvezuju priznati nadle~nost Europskog suda pravde za tuma enje odredaba PIF Konvencije i prvog Protokola o korupciji od 27. rujna 1996. Svrha Protokola je ustanovljavanje nadle~nosti Europskog suda za odlu ivanje o pitanjima tuma enja odredaba Konvencije i prvog Protokola koja bi se pojavila pred sudovima dr~ava lanica potpisnicama Protokola ( l. 2.). Konvencija i protokoli zajedni ki se u stru noj literaturi nazivaju PIF instrumenti. U nastavku e se ovaj rad u pravilu ograni iti na analizu sadr~aja i implementaciju Konvencije. 1. Definicija kaznenog djela prijevare na atetu prora una Europske unije Konvencija u l. 1. st. 1. propisuje koja ponaaanja predstavljaju prijevaru na atetu financijskih interesa Europskih zajednica razdvajajui ih s obzirom na to radi li se o prora unskim rashodima ili prihodima. Prijevaru u odnosu na rashode predstavlja svako namjerno injenje ili ne injenje koje se odnosi na: a) koriatenje ili prikazivanje la~nih, neto nih ili nepotpunih navoda ili isprava iji je u inak protupravno stjecanje ili zadr~avanje sredstava iz opeg prora una Europskih zajednica ili prora una kojima upravljaju Europske zajednice ili kojima se upravlja u njihovo ime, b) tajenje podatka protivno posebnoj obvezi s istim u inkom, c) zlouporaba tih sredstava u druge svrhe od onih za koje su izvorno dodijeljena. Prijevaru u odnosu na prihode predstavlja svako namjerno injenje ili ne injenje koje se odnosi na: a) koriatenje ili prikazivanje la~nih, neto nih ili nepotpunih navoda ili isprava iji je u inak nezakonito smanjenje sredstava iz opeg prora una Europskih zajednica ili prora una kojima upravljaju Europske zajednice ili kojima se upravlja u njihovo ime, b) tajenje podataka protivno posebnoj obvezi s istim u inkom, c) zlouporaba zakonito ostvarene koristi s istim u inkom. Navedenim odredbama Konvencija je po prvi puta definirala kazneno djelo prijevare na atetu financijskih interesa EU. Primarno provedbeno pitanje je radi li se o unificiranom jedinstvenom kaznenom djelu europske prijevare na atetu prihoda i rashoda koje su dr~ave lanice du~ne doslovno unijeti u svoj kazneni zakon ili o skupu obilje~ja kaznenih djela koja se moraju implementirati u nacionalno zakonodavstvo. Prvu soluciju, predlo~enu u ve spomenutom nacrtu Konvencije koji je Komisija izradila 1994. godine, Vijee nije prihvatilo ato pokazuje i Obrazlo~enje Konvencije u kojem se izri ito navodi da su dr~ave lanice du~ne unijeti  jedno ili viae kaznenih djela . Konvencija u l. 1. st. 1. propisuje obilje~ja viae oblika prijevarnog ponaaanja na atetu prora unskih prihoda i rashoda EU koji predstavljaju minimalne zajedni ke standarde koje su dr~ave lanice du~ne integrirati u postojei nacionalni kaznenopravni sustav. One e prvo provjeriti obuhvaa li njihovo postojee kazneno pravo sve oblike prijevarnog ponaaanja propisane l. 1. st. 1. Konvencije, a ako to nije slu aj, unijeti e jedno ili viae kaznenih djela ija obilje~ja odgovaraju tim ponaaanjima. Pri tome su slobodne normirati ih kao posebna kaznena djela za zaatitu financijskih interesa EU ili ih ugraditi u ope kazneno djelo prijevare. Postavljanjem zajedni kih minimalni standarda na podru ju EU ostvaruje se svrha Konvencije koja je odreena kao postizanje veeg stupnja usklaenosti kaznenopravnih odredaba dr~ava lanica kako bi borba protiv prijevara na atetu prora una EU bila u inkovitija i odvraajua a suradnja dr~ava lanica u kaznenim stvarima intenzivnija. Analiza navedenih odredaba pokazuje da Konvencija, iako kroz posebne odredbe, propisuje iste oblike ka~njivog ponaaanja na atetu rashoda i na atetu prihoda EU. To su: a) koriatenje neto nih isprava, b) tajenje podataka protivno obvezi te c) nenamjensko koriatenje sredstava, a razlika izmeu radnji na atetu rashoda i onih na atetu prihoda je u posljedici. Kod prijevare na atetu rashoda zahtjeva se protupravno stjecanje ili zadr~avanje prora unskih rashoda ( l.1.st.1.to .a(1)), dok je posljedica prijevare na atetu prihoda nezakonito smanjenje prora unskih prihoda ( l.1.st.1.to .b(1)). Pri tome je dovoljno da radnja mo~e uzrokovati atetu prora unu EU, a ne tra~i se i nastupanje atete. Prvi oblik ini osoba koja se koristi la~nim, neto nim ili nepotpunim podacima prilikom tra~enja subvencija ili ne/prijavljivanja robe na granici. Drugi oblik ini osoba koja ima pravnu obvezu prijaviti odreene subvencijski relevantne podatke prilikom tra~enja subvencije ( l.1.st.1.to .a(2)), odnosno carinski relevantne podatke prilikom uvoza/izvoza robe carinskim vlastima ( l.1.st.1.to .b(2)), pa to ne u ini. Subvencijska prijevara biti e po injena ve samim protupravnim postavljanjem zahtjeva za subvenciju, dok e prijevara na atetu prihoda biti po injena ve dovo~enjem u carinsku zonu robe podlo~ne carinjenju bez da se carinski relevantan podatak prijavi cariniku, a radi se o podatku na temelju kojeg se naplauju carine koje prikuplja EU. Trei oblik prijevare opisan kao zlouporaba rashoda EU u druge svrhe od onih za koje su izvorno dodijeljena ( l.1.st.1.to .a(3)) odnosno zlouporaba zakonito ostvarene koristi koja ima za u inak smanjenje prihoda EU ( l.1.st.1.to .b(3)), predstavlja nenamjensko koriatenje sredstava (rashoda EU) odnosno koristi (prihoda EU). Subvencijska prijevara po injena ovim oblikom razlikuje se od svih drugih oblika prijevare propisanih Konvencijom po tome ato ne sadr~i obilje~je izazivanja atete prora unskim sredstvima EU ( l.1.st.1.to .a(3)). Posljedica protupravnog stjecanja ili zadr~avanja sredstava se ne zahtjeva jer se pod zlouporabom podrazumijeva situacija kada su prora unska sredstva zakonito ste ena odnosno dodijeljena te tek naknadno upropaatena ili upotrijebljena za svrhu u koju nisu dodijeljena. Pri tome nenamjensko koriatenje sredstava ne mora imati za u inak atetu za prora un EU, pa zaatitno dobro ovog oblika prijevare i nisu prora unska sredstva EU, ve njezina sloboda da sama disponira svojim sredstvima. Daljnje razlikovno obilje~je ovog oblika je u tome da po initelj ne donosi odluku o protupravnom koriatenju sredstava EU u trenutku postavljanja zahtjeva za subvencijom ve naknadno odlu i da e dodijeljena sredstva iskoristiti protivno njihovoj svrsi. Ako bi po initelj dao la~ni podatak o namjeni robe ve prilikom tra~enja subvencije radilo bi se o prvom obliku prijevare prikazivanjem la~nih podataka. Trei oblik prijevare na atetu prihoda ini se zlouporabom zakonito ostvarene koristi s u inkom smanjenja prora unskih sredstava EU ( l.1.st.1.to .b(3)). Pod pojmom koristi podrazumijeva se primjena ni~e carinske stope ili carinsko osloboenje. Zlouporaba se sastoji u tome da po initelj naknadno postupi s robom suprotno uvjetima pod kojima je dobio povlasticu. Primjerice, visina carine mo~e ovisiti o namjeni robe koja se uvozi pa e uvoznik po initi ovo djelo ako robu na koju je platio ni~u carinu kasnije iskoristi u drugu namjenu a da to nije prijavio carini. I ovdje, kao i kod zlouporabe prora unskih rashoda EU, po initelj tek naknadno donosi odluku o nenamjenskom koriatenju sredstava. Pri tome se mora raditi o koriatenju robe u svrhe na koje se ne primjenjuje carinska povlastica jer je obilje~je djela nanoaenje atete prora unskim prihodima EU zbog neopravdanog smanjenja odnosno ukidanja carine. Pojam rashoda iz Konvencije vrlo je airok a obuhvaa rashode ne samo opeg prora una EU te poljoprivrednog i strukturalnih fondova ve i rashode svih prora una kojima upravljaju tijela Zajednice/Unije. Pod pojmom prora unskih prihoda u smislu ove Konvencije nedvojbeno se podrazumijevaju tradicionalni prihodi dakle uvozne carine i poljoprivredne pristojbe. U odnosu na prihod koji se u prora unu EU prikuplja od dijela poreza na dodanu vrijednost dr~ava lanica postoji razmomila~enje Vijea i Komisije. U obrazlo~enju Konvencije, Vijee je iz njezine nadle~nosti izri ito isklju ilo prihode od poreza na dodanu vrijednost te dio BDP dr~ava lanica jer se te dvije vrste prihoda ne prikupljaju izravno za ra un Unije, ve ih prikupljaju dr~ave lanice i kao doprinose uplauju u prora un EU. Nasuprot tome, Komisija se u svom izvjeau o implementaciji PIF Konvencije i njezinih protokola te aneksu izvjeaa, izri ito suprotstavlja stajaliatu Vijea navodei da Konvencija nigdje ne navodi da prora unski prihod EU mora biti izravno prikupljen za Uniju, da Konvencija u l. 5. st. 3. koristi pojam  porezna i carinska kaznena djela a drugi Protokol u l. 6.  porezna kaznena djela , ato se mo~e protuma iti samo kao prijevarno prisvajanje poreza na dodanu vrijednost, te da Konvencija atiti financijske interese EU a svaka prijevara sa sredstvima poreza na dodanu vrijednost ne umanjuje samo prora un dr~ava lanica ve konsekventno i njihov doprinos u prora un EU. Osim navedenih oblika subvencijskih, carinskih i poreznih kaznenih djela, dr~ave su du~ne inkriminirati i krivotvorenje odnosno namjernu izradu ili dobavljanje la~nih, neto nih ili nepotpunih navoda ili isprava u svrhe po injenja prijevare na atetu prora una Zajednica (st. 3). Osim po initelja kaznenog djela prijevare, kaznenopravnim propisima mora se obuhvatiti i sudioniatvo, poticateljstvo, kao i pokuaaj ( l. 2. st. 1). Radnja po injenja djela treba obuhvatiti injenje kao i ne injenje odnosno propust. Prijevara se mo~e po initi samo namjernim injenjem ili ne injenjem, a Konvencija ne zahtijeva inkriminiranje nehajnih radnji na atetu prora una EU. Meutim, u st. 4. l. 1. Konvencije dopuata se da se postojanje namjere na po injenje kaznenog djela prijevare izvede i iz objektivnih, injeni nih okolnosti. 2. Kazne Konvencija kao akt treeg stupa EU ima nadle~nost obvezati dr~ave lanice da propiau kaznene sankcije za po initelje, sudionike i pokuaaj kaznenog djela prijevare na atetu financijskih interesa Zajednice. Kazna propisana za kaznena djela prijevare mora biti u inkovita, razmjerna i odvraajua ime je Konvencija preuzela dio izreke presude Europskog suda o kaznama za kraenja propisa Zajednice iz predmeta Gr kog kukuruza. Kaznena sankcija se zbog svoje egzemplarne i zastraaujue prirode smatra naju inkovitijim sredstvom u borbi protiv financijskog kriminaliteta. Konvencija za odreene slu ajeve prijevare navodi i vrstu i visinu kazne ( l. 2). Tako, teake prijevare moraju biti zaprijeene kaznom oduzimanja slobode koja dopuata izru enje drugoj dr~avi lanici. Radi se o kazni zatvora od minimalno jedne godine koja je prema l. 2. st. 1. Europske konvencije o izru enju iz 1957. godine pretpostavka da bi se po initelj mogao izru iti drugoj dr~avi radi voenja kaznenog postupka. Minimalni nov ani iznos od kojeg e se djelo kvalificirati kao teaka prijevara postavlja svaka dr~ava, ali Konvencija odreuje da on ne mo~e biti viai od 50 000 eura ( l. 2. st. 1). Za slu ajeve lakaih oblika prijevara koji se odnose na iznose manje od 4 000 eura i ne uklju uju osobito teake okolnosti, dr~ava lanica mo~e propisati i lakae kazne ( l. 2. st. 2.). Stoga prijevara s iznosom manjim od 4 000 eura izlazi iz stvarne nadle~nosti Konvencije i dr~ave lanice nemaju u odnosu na ta djela obveze koje namee ova Konvencija. One su slobodne da za njih propiau nekaznene sankcije, a naj eae e se raditi o upravnim sankcijama. Vijee Unije mo~e jednoglasno izmijeniti iznos od 4 000 eura ( l. 2. st. 3.). 3. Kaznena odgovornost voditelja poslova esti po initelji kaznenih djela prijevare na atetu prora una EU su poduzetnici odnosno osobe koje vode poslove koji su financirani prora unskim rashodima ili koji su podlo~ni carinama Unije. Stoga, Konvencija u l. 3. obvezuje dr~ave lanice da propiau kaznenu odgovornost voditelja poslova (eng. heads of businesses, njem. Unternehmensleiter) u slu ajevima prijevare na atetu prora una EU. Prema toj odredbi nacionalno kazneno pravo mora predvidjeti kaznenu odgovornost voditelja poslova, odnosno svake osobe koja ima ovlasti donoaenja odluka i vraenja kontrole u okviru poslovanja, za radnje osobe koja im je podreena i koja djelujui u ime poslovanja po ini prijevaru na atetu financijskih interesa EU. Odredba predvia kaznenu odgovornost voditelja poslova na temelju njihovog osobnog djelovanja (po initelji, supo initelji, poticatelji i sudionici) ali i na temelju propusta u ispunjenju obveze nadzora ili kontrole (culpa in vigilando). Ratio ove odredbe je u tome da se ne inkriminiraju samo neposredni po initelji prijevare koji su u pravilu ni~i slu~benici u hijerarhiji poduzea ve i direktori odnosno lanovi uprave trgova kih druatava koji nisu neposredno izvraili inkriminirane radnje ali su osmislili i isplanirali prijevaru. Dr~ave lanice propisuju kaznenu odgovornost voditelja poslova sukladno na elima propisanim domaim pravom ( l. 3.) ato zna i da je obveza ispunjena propisivanjem asimilacijske klauzule. Kaznenu odgovornost voditelja poslova za djela na atetu prora una EU dr~ave lanice trebaju izjedna iti s njihovom odgovornoau za usporediva djela protiv nacionalnih financijskih interesa. Ovakva obveza ostavlja dr~avama lanicama zna ajnu slobodu u ustanovljavanju kaznene odgovornosti voditelja poslova. U Obrazlo~enju Konvencije dopuata se mogunost da dr~ave lanice predvide objektivnu kaznenu odgovornost voditelja poslova ime se Konvencija odrekla kaznenopravnog na ela krivnje. Obvezu inkriminiranja odgovornosti voditelja poslova koja se propisuje u l. 3. Konvencije treba razlikovati od obveze ustanovljavanja odgovornosti pravnih osoba koja je predmet drugog Protokola ove Konvencije. 4. Nadle~nost i izru enje Konvencija u l. 4. ureuje nadle~nost dr~ava lanica za po initelje prijevare na atetu financijskih interesa EU odnosno navodi u kojim e slu ajevima s obzirom na mjesto po injenja i dr~avljanstvo po initelja dr~ava lanica biti obvezna primijeniti nacionalno kazneno pravo. Konvencija razlikuje tri situacije u kojima e se ustanoviti nadle~nost dr~ave lanice ( l. 4. st. 1): a) kada su radnje po injenja, sudjelovanja ili pokuaaja prijevare po injene u cijelosti ili djelomi no na njezinom teritoriju, kao i kada je korist ostvarena prijevarom pribavljena na njezinom teritoriju. Radi se o primjeni teritorijalnog na ela prema kojem se primjenjuje kazneni zakon podru ja gdje je djelo po injeno odnosno gdje je nastupila posljedica; b) kada sa njezinog teritorija osoba svjesno poma~e ili poti e po injenje prijevare na teritoriju bilo koje druge dr~ave. Time se teritorijalno na elo proairuje i na pomaga e i poticatelje prijevare bez obzira na to u kojoj se dr~avi prijevara odvija. Primjerice ako Brazilijanac u Francuskoj poti e prijevaru prora unskim sredstvima EU koja je po injena u Argentini, Francuska je du~na protiv njega pokrenuti kazneni progon. c) kada je po initelj njezin dr~avljanin, s tim da dr~ava lanica mo~e uvjetovati svoju nadle~nost pretpostavkom da je to djelo ka~njivo i u dr~avi po injenja. Dakle, u pogledu na ela aktivnog personaliteta koje je normirano ovom odredbom, Konvencija ne zahtijeva reciprocitet kaznenog progona, ali dopuata da to zahtijevaju dr~ave lanice. Pojam dr~avljanstva dr~ave lanice du~ne su tuma iti sukladno l. 6. st. 1.b i 1.c Europske konvencije o izru enju kojim se proairuje pojam dr~avljanstva. Konvencija dopuata da dr~ave lanica pri notifikaciji glavnog tajnika Vijea Unije o provedenoj ratifikaciji ( l. 11. st. 2.) stave rezervu na primjenu na ela aktivnog personaliteta ( l. 4. st. 2), osim ako pravo dr~ave lanice zabranjuje izru enje vlastitih dr~avljana. U tom slu aju, sukladno na elu aut dedere, aut judicare dr~ave lanice su du~ne primijeniti na elo aktivnog personaliteta i suditi svoje dr~avljane za po injenje prijevare i u slu ajevima kada je locus delicti izvan njezinog teritorija ( l. 5. st. 1.). Kako bi omoguile provoenje suenja, dr~ave e dostaviti dokumente, podatke i predmete vezane za djelo dr~avi koja poduzima kazneni progon ( l. 5. st. 2.). Tradicionalno je u meunarodnom pravu izru enje bilo isklju eno osim za politi ke i vojne delikte i za fiskalne delikte. Europska konvencija o izru enju iz 1957. godine nije predviala obvezu izru enja za fiskalne delikte osim ako su dr~ave o tome sklopile poseban sporazum ( l. 5.). Ta je odredba ukinuta tek drugim dodatnim Protokolom Europske konvencije o izru enju iz 1978. godine koji je obvezao dr~ave na izru enje za fiskalne delikte ako je djelo iste prirode ka~njivo u dr~avi koja izru uje kao i u dr~avi kojoj se izru uje ( l. 2). Drugi Schengenski sporazum iz 1990. godine takoer je obvezao dr~ave ugovornice na izru enje za carinske, porezne i delikte na atetu prora unskih rashoda ( l. 63.). Zbog posebnih pravila koja su mogla do PIF Konvencije biti ustanovljena meu dr~avama lanicama u pogledu izru enja za fiskalne delikte, Konvencija izri ito propisuje da dr~ave lanice ne mogu odbiti izru enje za prijevaru na atetu financijskih interesa Europskih zajednica navodei da se radi o poreznom ili carinskom deliktu ( l. 5. st. 3). 5. Suradnja S obzirom da je EZ prijevara vrlo esto transnacionalno kazneno djelo, u cilju provoenja u inkovitog kaznenog progona Konvencija obvezuje dr~ave lanice na suradnju. U slu ajevima kada prijevara uklju uje viae dr~ava one su du~ne u inkovito suraivati u istrazi, progonu i izvraenju kazni kroz meusobnu pravnu pomo, izru enje, ustupanje kaznenog postupka i izvraenje presuda donesenoj u drugoj dr~avi ( l. 6. st. 1.). Konvencija rjeaava i sukob nadle~nosti meu dr~avama lanicama nastojei ako je to mogue ostvariti centralizaciju progona u jednoj dr~avi lanici. U slu aju kada viae dr~ava ima nadle~nost kao i mogunost za provoenje progona, one su du~ne suraivati u odlu ivanju koja e od nadle~nih dr~ava lanica poduzeti kazneni progon. 6. Ne bis in idem Konvencija obvezuje dr~ave na primjenu ne bis in idem pravila u odnosu na po initelje prijevare sukladno Schengen acquis preuzimajui u cijelosti propise iz l. 54. i 55. Konvencije o provedbi prvog Schengenskog sporazuma. Stoga osoba protiv koje je kazneni postupak pravomono okon an u jednoj dr~avi lanici ne mo~e biti kazneno gonjena u drugoj dr~avi lanici temeljem istih injenica, pod uvjetom da ako je kazna izre ena ona bude i izvraena, izvraava se ili se prema zakonima te dr~ave viae ne mo~e izvraiti ( l. 7. st. 1.). Meutim, ovo na elo nije apsolutno ve je Konvencija predvia slu ajeve u kojima dr~ava lanica mo~e staviti rezervu na ne bis in idem na elo ( l. 7. st. 2.). Ti slu ajevi su: a) ako su se injenice temeljem kojih je donesena presuda dogodile u cijelosti ili dijelom na njezinom teritoriju, pod uvjetom da se nisu dogodile i u dr~avi koja je donijela presudu; b) ako te injenice predstavljaju kazneno djelo protiv sigurnosti ili drugih jednako bitnih interesa te dr~ave lanice; c) ako je injenice temeljem kojih je donesena presuda u inozemstvu po inio du~nosnik dr~ave lanice protivno pravilima svoje slu~be. Ove iznimke od obveze progona nee biti primjenjive ako je odnosna dr~ava zatra~ila u odnosu na iste injenice od druge dr~ave lanice da poduzme kazneni progon ili dozvoli izru enje ( l. 7. st. 3). l. 7. Konvencije kojim se regulira na elo ne bis in idem nee utjecati na relevantne dvostrane i viaestrane sporazume zaklju ene izmeu dr~ava lanica kao i relevantne izjave ( l. 7. st. 4.). III. Implementacija Konvencije o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica u dr~avama lanicama I prije stupanja na snagu Konvencije, pojedine dr~ave lanice po ele su usklaivati svoje kazneno pravo s njezinim odredbama, pa je prvo sveobuhvatno poredbeno istra~ivanje o kaznenopravnoj zaatiti financijskih interesa EU izvraeno je u okviru projekta Corpus Juris, modela europskog kaznenog zakona za zaatitu financijskih interesa EU. U cilju ispitivanja provedivosti Corpus Juris u pravnim sustavima dr~ava lanica provedeno je od 1997. do 1999. godine istra~ivanje o kompatibilnosti nacionalnih kaznenomaterijalnih i kaznenoprocesnih propisa s odredbama Corpus Juris koja su sadr~avala kaznena djela prijevare na atetu rashoda i prihoda EU. U tu svrhu izraena su izvjeaa od strane nacionalnih kaznenopravnih stru njaka u kojima su opisane i analizirane odredbe nacionalnog materijalnog kaznenog prava kroz koje dr~ave lanice pru~aju zaatitu financijskim interesima Unije. Nakon stupanja na snagu Konvencije, Europska komisija izradila je 2004. godine prvo izvjeae o implementaciji Konvencije u 15 prvobitnih dr~ava lanica u kojem je pokazala u kojoj mjeri dr~ave lanice pru~aju kaznenopravnu zaatitu financijskim interesima EU, gdje postoje pravne praznine te koje su razlike s obzirom na vrste i obilje~ja kaznenih djela propisanih u pojedinim dr~avama. Daljnje izlaganje zaatite koju kaznenopravni poredci dr~ava lanica pru~aju financijskim interesima EU ograni iti e se na analizu odredaba materijalnog kaznenog prava napose u pet dr~ava lanica  Njema ka, Francuska, Italija, `panjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo (Engleska i Wales)  kojima se osigurava kaznenopravna zaatita od prijevare na atetu prora unskih sredstava EU. Normativna analiza kaznenopravnih propisa dr~ava lanica pokazuje da se kaznenopravna zaatita financijama EU u najveem broju dr~ava lanica pru~a na dva kolosijeka, s obzirom na to jesu li zaatitno dobro prora unski rashodi ili prora unski prihodi. Stoga se u ovom poglavlju prvo razmatraju kaznenopravni propisi kojima dr~ave lanice atite subvencije, potpore i druge vrste rashoda prora una Unije, a zatim oni kojima se atite carine, poreze i druge prihode prora una Unije. 1. Kaznenopravna zaatita rashoda Europske unije u dr~avama lanicama Financijski interesi EU odnose se na zakonitu dodjelu i upotrebu subvencija, potpora, dotacija i drugih nov anih sredstava koja se iz prora unskih rashoda dodjeljuju fizi kim i pravnim osobama na podru ju EU. U literaturi se navode dva temeljna modela pru~anja kaznenopravne zaatite prora unskim rashodima EU u pravnim poredcima dr~ava lanica: njema ki model koji slijede Danska, Gr ka, Italija, Portugal i `panjolska, te francuski model koji slijede Belgija i Nizozemska. U Njema koj je Zakonom za spre avanje gospodarskog kriminaliteta od 29. srpnja 1976. uveden specijalni oblik kaznenog djela prijevare pod nazivom subvencijska prijevara (Subventionsbetrug) propisana u 264. StGB. Djelo je uvedeno u njema ki Kazneni zakon na prijedlog Tiedemanna kako bi se rijeaile poteakoe u dokazivanju opeg kaznenog djela prijevare ( 263 StGB) u slu ajevima prijevarnog prisvajanja subvencijskih sredstava. Subvencijsku prijevaru ini onaj tko tijelima nadle~nim za dodjelu subvencija daje neto ne ili nepotpune subvencijski relevantne podatke ili ih dr~i u neznanju (st. 1. to . 1. i 3.). Zakonom od 21. rujna 1998. godine djelo je proaireno i na prijevarno koriatenje subvencija na na in da je inkriminirano i koriatenje subvencijskih sredstava protivno ograni enjima koja su postavljena propisima ili ih je postavio davatelj subvencije (st. 1. to . 2). Pojam subvencije u ovom djelu izri ito prema odredbi stavka 7. obuhvaa i nov ani iznos koji se dodjeljuje poduzeima ili pogonima, barem djelomi no bez tr~iane protuusluge, iz javnih sredstava sukladno pravu Europske zajednice. To zna i da djelo pokriva sve vrste subvencija i potpora koje se temeljem propisa Zajednice izdvajaju iz njezinog prora una. Ovakva definicija subvencija isklju uje subvencije prora una Unije koje nisu utemeljene na uredbama ili drugim propisima Zajednice, ve na ugovorima izmeu Zajednice i primatelja subvencije. Stoga se prijevare na atetu takvih subvencija kvalificiraju kao ope kazneno djelo prijevare iz 263 StGB ato ne odgovara zahtjevima Konvencije. Temeljni oblik djela subvencijske prijevare zaprijeen je kaznom zatvora do pet godina ili nov anom kaznom, a kvalificirani oblik koji postoji kada se radi o velikom poreznom iznosu, zloupotrebi polo~aja te krivotvorenju isprava, kaznom od aest mjeseci do deset godina zatvora (st. 2.). Djelo se mo~e po initi injenjem i ne injenjem te s namjerom i nehajom, a nehajno po injenje prijevare zaprijeeno je kaznom zatvora do tri godine ili nov anom kaznom (st. 4.). Za razliku od opeg kaznenog djela prijevare, obilje~je subvencijske prijevare nije nastupanje imovinske atete odnosno prisvajanje protupravne koristi pa ga je lakae dokazati, a inkriminira se ve i sama prijevara o subvencijski relevantnim injenicama, ime je ka~njivost po initeljevih radnji pomaknuta unaprijed. Posebna kaznena djela subvencijske prijevare po uzoru na njema ki model uveli su Italija 1986. godine u lancima 640. i 316. Kaznenog zakona, i `panjolska joa u lanku 350. starog Kaznenog zakona, a lankom 309. Kaznenog zakona iz 1995. godine uvedeno je posebno kazneno djelo subvencijske prijevare na atetu prora una Zajednice. Osim u prethodnom poglavlju ve opisanog kaznenog djela iz lanka 306. apanjolskog Kaznenog zakona kojim se cjelovito atite prihodi i rashodi Zajednice, prijevara na atetu rashoda Zajednice u `panjolskoj je normirana i u lancima 309. i 628. Kazneno djelo iz lanka 309. ini onaj tko neosnovano dobije sredstva iz generalnog prora una Zajednice ili drugih njezinih fondova u iznosu veem od 50 000 eura krivotvorei postojanje uvjeta za odobravanje tih sredstava ili skrivajui one koji bi sprije ili dodjelu sredstava. Po initelj se mo~e kazniti kaznom zatvora od jedne do etiri godine i nov anom kaznom u aesterostrukom iznosu od dugovanog iznosa. Ako ateta koja je nanesena prora unskim rashodima Zajednice iznosi od 4 000 do 50 000 eura takoer e se raditi o kaznenom djelu iz lanka 628. Kaznenog zakona koje je zaprijeeno kaznom zatvora od pet dana do dva mjeseca. Nasuprot njema kom modelu posebnog i unitarnog inkriminiranja prijevare na atetu subvencija, francuski model ne pozna posebno kazneno djelo prijevarnog prisvajanja subvencija, ve je kaznenopravna zaatita rashoda Unije osigurana fragmentarno, dijelom kroz ope kazneno djelo prijevare propisano Kaznenim zakonom a dijelom kroz posebne inkriminacije propisane specijalnim zakonima. Odredbama lanka 313-1 Kaznenog zakona iz 1994. godine (Code pnal, dalje: CP) propisano je kazneno djelo prijevare (l escroquerie) koje ini onaj koji poduzima prijevarne radnje (manoeuvres frauduleuses) da bi nekoga prevario. Inkriminacija je primjenjiva bez obzira je li ~rtva javna ili privatna, fizi ka ili pravna, nacionalna ili supranacionalna osoba. Pokuaaj prijevare ka~njava se kao i dovraeno djelo ( l. 313-3 CP), a i samo pokazivanje la~nih isprava u cilju pribavljanja subvencije, nov anog iznosa ili neke koristi ka~njava se kroz djelo iz lanka 441-6 CP. Kazneno djelo prijevare ne obuhvaa prijevarnu upotrebu zakonito dobivene subvencije koriatenjem sredstava protivno ugovornim uvjetima ili svrsi. Za inkriminiranje prijevarnog koriatenja subvencija Unije koristi se kazneno djelo zlouporabe povjerenja propisano lankom 314-1 CP. Kaznenopravnu zaatitu rashodima EU pru~aju i odredbe sadr~ane u posebnim zakonima o ekonomskom ili financijskom poretku kojima se inkriminira nezakonito ostvarivanje koristi koju dodjeljuje dr~ava ili drugo javno tijelo. Francuska sudska praksa rijetko koristi ova posebna djela za sankcioniranje po initelja prijevara na atetu prora una Unije te se uglavnom oslanja na ope kazneno djelo prijevare. Razlike izmeu njema kog i francuskog modela kaznenopravne zaatite rashoda prora una EU su zna ajne. Tako iako se pojam prijevarne radnje (manoeuvres frauduleuses) airoko tuma i, francusko djelo prijevare ne mo~e se po initi ne injenjem jer se definira radnjom injenja, a injenje ne injenjem nije priznato u francuskom pravu. S obzirom na oblik krivnje koji se tra~i takoer postoji razlika. Njema ko kazneno djelo subvencijske prijevare mo~e se po initi namjerom i nehajom, a nehajno po injenje ne predstavlja prekraaj kao ato je to slu aj s utajom poreza ve kazneno djelo. Razlog kojim se opravdava vea kriminalna te~ina koja se daje nehajnom nezakonitom prisvajanju rashoda od prihoda je u tome ato se kod utaje carina odnosno poreza radi o nehajnom neprenoaenju vlastitih sredstava na dr~avu, dok kod subvencijske prijevare postoji vea obveza primatelja subvencija u odnosu na ispunjenje pretpostavaka za dobivanje subvencije. Nasuprot tome, u francuskom pravu prijevara i druga navedena kaznena djela mogu se po initi samo s namjerom. Njema ko kazneno djelo subvencijske prijevare je djelo apstraktnog ugro~avanja, a dobrovoljni odustanak je razlog neka~njivosti ( 264 st. 5 StGB). Francuska prijevara je kazneno djelo s konkretnom posljedicom, no razliku umanjuje injenica da su pokuaaj pa i pripremne radnje pokazivanja la~nih isprava ka~njivi i u francuskom kaznenom pravu. U Engleskoj se prijevarno prisvajanje subvencija Zajednice inkriminira Zakonom iz 1968. (Theft Act 1968) koji propisuje kaznena djela nepoatenog prisvajanja imovine prijevarom (s. 15) i nepoatenog dovoenja do prenoaenja novca prijevarom (s. 15A). Pokuaaj ovih djela koji se ostvaruje izradom ili davanjem la~nih isprava radi prisvajanja potpore ili subvencije ka~njiv je temeljem Zakona iz 1981. (s.1 Criminal Attempts Act). Ovi propisi ne normiraju izri ito zaatitu subvencija Zajednice ali se i na njih primjenjuju jer je Zakonom o Europskoj zajednici iz 1972. (European Communities Act 1972) propisano da je Europska Zajednica pravna osoba iji se interesi atite the Theft Act-om. Osim toga, koriatenje la~nih isprava je kazneno djelo propisano Zakonom o krivotvorenju (ss. 3 i 4. Forgery and Counterfeiting Act 1981). Predviene kazne za sva navedena djela su deset godina zatvora i neograni ena globa. Englesko pravo sadr~i i inkriminaciju koja se mo~e primijeniti na nezakonito koriatenje subvencije ali ne u svim slu ajevima. Nedostatak primjene teritorijalne kaznenopravne nadle~nosti prema kojoj su nacionalni sudovi nadle~ni samo za prijevaru po injenu na podru ju Engleske ispravljen je 1999. godine kada je stupio na snagu Zakon (Part I of the Criminal Justice Act 1993) kojim je proairena nadle~nost engleskih sudova na razli ita kaznena djela prijevare ija radnja je u cijelosti ili djelomi no po injena u inozemstvu. Ne injenje i nehaj nisu oblici po injenja subvencijske prijevare koje pokriva englesko zakonodavstvo. 2. Kaznenopravna zaatita prihoda Europske unije u dr~avama lanicama Prihodi prora una EU koji se ubiru od fizi kih i pravnih osoba su tradicionalni prihodi koje ine poljoprivredne pristojbe i druge uvozne carine kao i dio poreza na dodanu vrijednost dr~ava lanica. U kaznenopravnim poredcima inkriminiranje nezakonitog prisvajanja ovih vrsta prihoda provodi se kroz razli ite oblike carinskih i poreznih kaznenih djela. Sukladno ve spomenutom pravilu o ograni avanju kaznenopravne zaatite na domaa nadindividualna dobra ovim fiskalnim deliktima prvotno su se atitila isklju ivo nacionalna prora unska sredstva. Naknadno je kaznenopravna zaatita u dr~avama lanicama proairena na prora unske prihode Unije. To je u injeno uvoenjem asimilacijske klauzule kojom su se prihodi prora una EU izjedna avali s prihodima dr~avnog prora una, ili normiranjem posebnih kaznenih djela za zaatitu prihoda EU. Proairivanje kaznenopravne zaatite na prihode Unije bila je nu~na posljedica stvaranja zajedni kog tr~iata, ustanovljavanja zajedni kih vanjskih granica te prenoaenja fiskalnih i financijskih ovlasti sa tijela dr~ava lanica na tijela EU. U cilju izjedna avanja kaznenopravne zaatite domaih i europskih prihoda u Njema koj je u niz zakona uvedena asimilacijska klauzula. Tako su odredbama Uredbe o davanjima ( 3. st. 1. to . 2. Abgabenordnung, AO), Carinskog zakona ( 1. st. 3. i 80a Zollgesetz) i Zakona o pristojbama ( 2. Abschpfungsgesetz) izjedna ena davanja i carine zajedni ke carinske tarife s njema kim davanjima i carinama. Kaznena djela propisana Uredbom o davanjima koja inkriminiraju nezakonito prisvajanje poreza uklju uju i carine jer je u 3. stavku 3. te Uredbe navedeno da pojam poreza u smislu tog Zakona obuhvaa i uvozna i izvozna davanja sukladno Carinskom zakonu. Stoga je temelj kaznenopravne zaatite prihoda Unije u Njema koj porezno kazneno djelo utaje poreza (Steuerhinterziehung) propisano 370. st. 1. Uredbe o davanjima (AO) koju ini onaj tko daje neto ne ili nepotpune podatke financijskim ili drugim tijelima vlasti o porezno relevantnim injenicama, ili ih protivno svojoj obvezi ostavlja u neznanju, ili protupravno koristi porezne oznake ili atambilje, i time dovede do smanjenja poreza ili ostvari neopravdani porezni dobitak. Za temeljni oblik djela zaprijeena je kazna zatvora do pet godina (st. 1.), dok je za kvalificirani oblik koji postoji u slu aju kada se radi o velikom poreznom iznosu, zloupotrebi polo~aja te krivotvorenju isprava, predviena kazna od aest mjeseci do deset godina zatvora (st. 2.). Za zaatitu financijskih interesa Unije od velike je va~nosti ato se utajom ne smatra samo neto no prijavljivanje podataka s ciljem smanjenja poreza ve i prijevarno prisvajanje poreznih povlastica (st. 4.) uklju ujui dozvolu uvoza bez carina. U stavku 6. 370. AO normirana je asimilacijska klauzula kojom se zaatitno dobro proairuje i na uvozna i izvozna davanja te na poreze koje prikupljaju druge dr~ave lanice za Europsku uniju, ak i onda kada je po initelj djela stranac u inozemstvu. Zaatita prihoda Unije u Njema koj se provodi i kroz kaznena djela normirana propisima 372 i 379 AO. Odredbe 372 AO propisuju kazneno djelo krijum arenja preko granice (Bannbruch, nekadaanja Konterbande) koje ini tko protivno zabrani predmete uvozi, izvozi ili provozi. Taj paragraf u stavku 2. upuuje na 370 AO koji e se supsidijarno primijeniti na po initelja ovog djela ako nije ostvario neko drugo djelo zaprijeeno kaznom ili globom. Odredbama 379. AO (Steuergefhrdung) propisana je prekraajna odgovornost za namjerno ili nehajno izdavanje neto nih isprava i upisivanje neto nih podataka u slu~bene knjige i isprave (Verbuchung) kako bi se omoguilo smanjenje poreza ili prisvajanje neopravdanih povlastica. U stavku 1. izri ito se navodi da se djelo odnosi i na smanjenje uvoznih i izvoznih davanja koje prikuplja druga dr~ava lanica Europskih zajednica ili pripadaju dr~avi koja temeljem sporazuma o asocijaciji ili preferencijalnom re~imu ima povlaateni polo~aj u pogledu robe iz Europske zajednice. Ovaj prekraaj omoguuje prekraajno ka~njavanje pripremnih radnji za po injenje kaznenog djela utaje poreza kaznom do pet tisua eura ( 379. st. 4. AO). Za razliku od Njema ke u kojoj se razlikuju kaznena djela utaje carina i krijum arenja, u nizu drugih dr~ava lanica meu kojima su Francuska i Italija krijum arenje i utaja carina ujedinjena su u jednom kaznenom djelu. U tim dr~avama kaznenim djelom krijum arenja smatra se ne samo tajni uvoz ili izvoz robe ve i svaka utaja uvoznih odnosno izvoznih davanja po injena prikazivanjima neto nih podataka ili njihovim neprikazivanjem. U Francuskoj i Italiji carinski delikti su ograni eni na utaju uvoznih ili izvoznih carina odnosno porezni i carinski delikti normativno su odvojeni, pa je za utaju svake druge vrste davanja bilo neophodno propisati posebno kazneno djelo. Stoga su u Francuskoj i Italiji za utaju drugih vrsta prihoda kao primjerice poreza na dodanu vrijednost propisana posebna kaznena djela. Njima se inkriminira i sankcionira s jedne strane propuatanje deklariranja prihoda odnosno poreza a s druge strane davanje la~nih izjava odnosno prikazivanje neto nih ili nepotpunih isprava. U Francuskoj se prihodi Unije atite kaznenim djelima utaje carina pri prelasku granice propisanom lankom 426. Zakona o carinama (Code des douanes), te poreznom prijevarom normiranom lancima 1741. Zakona o porezima (Code gnral des impts). Oba djela se mogu po initi samo s namjerom. U Italiji je kaznenopravna zaatita tradicionalnih prihoda Unije dakle carina i poljoprivrednih pristojbi sadr~ana u Jedinstvenom tekstu carinskog zakonodavstva koji u sedmoj glavi sadr~i seriju kaznenih djela i prekraaja kojima se ekvivalentno atite talijanska i europska carinska davanja. U lancima 282-292. tog akta sankcionirana je svaka vrsta namjernog ponaaanja kojima se otklanja plaanje pristojbi na granicama. U Engleskoj i Walesu nezakonito prisvajanje prora unskih prihoda Unije kaznenopravno se atiti kroz dva opa kaznena djela kao i kroz vei broj posebnih kaznenih djela propisanih statutima (statutory offences). Ope je common law kazneno djelo prijevare na atetu prihoda (cheating the revenue) koja obuhvaa svaku vrstu prijevarnog ponaaanja kojim se novac skree od prora una te se oduzima prora unu novac koji mu pripada. Djelo je teoretski ka~njivo s do~ivotnim zatvorom ili neograni enim iznosom globe. Drugo ope kazneno djelo je izbjegavanje odgovornosti prijevarom koje je propisano Zakonom iz 1978. (section 2. Theft Act 1978). Djelo obuhvaa utaju svih vrsta dugova prijevarom te se ka~njava kaznom zatvora do pet godina i/ili neograni enom globom. Neka od va~nijih posebnih kaznenih djela koja se mogu staviti na teret po initeljima EU prijevare na atetu prihoda su: upotreba ili izrada la~nih isprava u carinskim i poreznim predmetima, utaja davanja prema Zakonu o carinama i troaarini iz 1979. (Customs and Excise Act), utaja troaarina, utaja poreza na dodanu vrijednost i dr. Ova djela zahtijevaju namjeru na prijevaru. Common law djelo prijevare na atetu prihoda i neka posebna kaznena djela mogu biti po injenja ne injenjem. Ova kaznena djela se mogu progoniti zajedno s lakaim djelom izrade la~nih isprava (summary offence) koje je zaprijeeno kaznom do aest mjeseci i ini se s objektivnom odgovornoau. `panjolska je europska dr~ava koja je u novom Kaznenom zakonu (Cdigo Penal) donesenim 1995. godine propisala lankom 306. kazneno djelo prijevare na atetu prora unskih sredstava Zajednice kojim se jedinstveno atite prihodi i rashodi., To djelo ini onaj tko radnjom ili propustom prevari generalni prora un Zajednice ili njezine fondove u iznosu veem od 50 000 eura izbjegavajui plaanje iznosa koje mora platiti ili koriatenjem dobivenih sredstava u svrhu razli itu od one za koju su namijenjena. Djelo je zaprijeeno kaznom od jedne do etiri godine zatvora i nov anom kaznom u aesterostrukom iznosu od dugovanog iznosa. Ako ateta koja je nanesena prora unu Zajednice iznosi od 4 000 do 50 000 eura raditi e se o kaznenom djelu iz lanka 628. Kaznenog zakona koje je zaprijeeno kaznom zatvora od pet dana do dva mjeseca. Prigovori koji se upuuju novoj apanjolskoj kaznenopravnoj regulativi su da je neprecizna, te da za po injenje djela tra~i namjeru kao i nastupanje posljedice. S obzirom na oblik krivnje s kojim se mogu po initi ova djela postoji razlika meu dr~avama lanicama. U Francuskoj, `panjolskoj i Italiji zahtijeva se postojanje namjere. U Engleskoj je djela mogue po initi s namjerom (intention) ili teakim nemarom (recklessness) ali ne i nehajno (gross negligence). Osim toga, nekoliko engleskih djela utaje sadr~e i subjektivni element  nepoatenja . U Njema koj nehajno po injenje utaje poreza iz 370. AO prema 378. AO nije kazneno djelo ve prekraaj zaprijeen globom do 50.000 eura. Daljnja razlika meu dr~avama lanicama postoji s obzirom od kojeg stadija po injenja djela zapo inje kaznenopravna zaatita financijskih interesa Unije. Za odreivanje po etka pru~anja kaznenopravne zaatite relevantni su slijedei opi kazneno materijalnopravni instituti - pripremne radnje, pokuaaj i dobrovoljni odustanak, ali i postojanje nekih posebnih kaznenih djela koja takoer omoguavaju progon pripremnih radnji kaznenog djela utaje. U Francuskoj i Italiji pokuaaj krijum arenja izjedna en je s dovraenim djelom. U Njema koj je izri ito propisano da je pokuaaj utaje ka~njiv (st. 3. 370 AO). U `panjolskoj je ovo pitanje sporno, no Vrhovni sud je po etkom 90-tih priznao primjenu lanka 3. Kaznenog zakona koji normira pokuaaj na kazneno djelo krijum arenja. Najzna ajnije razlike dr~ave lanice pokazuju u odnosu na vrstu i visinu sankcija kojima su zaprijeena kaznena djela odnosno prekraaji na atetu financijskih interesa EU. Tako se u Engleskoj mo~e izrei kazna do~ivotnog zatvora odnosno do pet godina zatvora, te neograni eno visoka nov ana kazne. U Njema koj se po initeljima mo~e izrei kazna od pet godina zatvora, a za kvalificirani oblik i do deset godina zatvora, a predviene su i sporedne posljedice osude kao ato su gubitak slu~be ili mogunosti imenovanja kao i oduzimanje instrumenta sceleris ( 375. AO). U `panjolskoj je utaja prihoda EU zaprijeena kaznom zatvora do etiri godine ( l. 306. Cdigo Penal). U Francuskoj je za djelo utaje carina predviena kazna zatvora do tri godine kumulativno s nov anom kaznom (Art. 414 Code des Douanes). Najbla~e je talijansko kazneno pravo koje za utaju davanja ne mo~e izrei kazna oduzimanjem slobode ve samo nov ana kazna (Art. 282 D.P.R. od 23. 1. 1973.). IV. Usklaenost hrvatskog kaznenog prava s Konvencijom o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica prije implementacijske novele Kazneno pravo RH je i prije implementacijske novele Kaznenog zakona od 10. listopada 2007. sadr~avalo kaznena djela kojima su bila inkriminirala ponaaanja opisana u Konvenciji kao prijevara na atetu financijskih interesa EU. Poput veine dr~ava lanica, hrvatsko zakonodavstvo predvia posebna kaznena djela za zaatitu rashoda i prihoda prora una EU. Sva kaznena djela relevantna za prijevaru protiv EU propisana su Kaznenim zakonom. 1. Kaznena djela za zaatitu prora unskih rashoda Europske unije Prvi i drugi oblik prijevare na atetu rashoda EU opisanim u l. 1. st. 1. to . a (1.i 2.) Konvencije kao koriatenje ili prikazivanje la~nih, neto nih ili nepotpunih navoda ili isprava te kao tajenje podatka protivno posebnoj obvezi, sadr~ane su u klasi nom kaznenom djelu prijevare ( l. 224. KZ) i kaznenom djelu prijevare u gospodarskom poslovanju ( l. 293. KZ). Ova kaznena djela ini osoba koja s ciljem da pribavi protupravnu imovinsku korist za sebe ili dr:<>BTV   $ & > @ T V p t     * , ͺxmmd[d[dUdU h;CJh xhf`CJh xhMMCJhMMh:OCJaJhMMh94xCJaJhMMh}CJaJhMMhN;CJaJhMMhpCJaJhMMh}CJaJhMMh,CJaJhMMhcCJaJhzhgCh?d&hhhCJaJ jhh0JCJaJhCJaJh|8CJaJ!>@B  L R$$*t5Z>PI$a$gd71$a$gd;?$$a$gdl D$a$gdf?$h^h`a$gd x$h^h`a$gd94xgd?d& $dxa$gd94x $da$gd94x dgd(t, L h z | ~  n >Z(P~&()ejt>.¾¾ºẰᨤᨠhchf`h-Uhprzjhf`0JUhUh}h [jh0JUhw[ h6hh94xhTjhf?0JUhf?hh:h xhMMCJ;.02DN <HXjl$&L | !@!T!Z!!!!!#&#J#v#z#########$ $ $$$P$R$$$.%T%V%l%Ⱥ̶ȲȲȶȶĮȲh hl Dhf`hl jh/60JUh/6h7h}h xhMMCJhf?h94xh,7hchw[h [hprzjhw[0JUAl%z%|%%%%& &"&8&:&Z&~&&&&F'p'z'''''((((:(<(N(((((()@)~)))))* *"*$*+++++++,,,(,d,,,,122263~33ĶȲhr~h;?$jh?0JUh?hl Djh;?$0JUh;whbh|Vhojh;a'0JUh hf`h}hl h>C333333344 4(4H4Z44444444l5p5t5v566H7^7899::R;V;V<X<l<p<Z>v>>>>>??@@@RBhBBBPDRDFFLINIPII*J|J~JJK>Kηηγ hs 6hs h!jh710JUhl h716hOh71h}jhl D0JUhbhl Dh;h;?$hr~h;whMMh@\C>K@KLLLXNZN\N^N`NlNNN*OlOOOOOOOOOTPfPhPPPPPP QQ$QQQQQQQLRRRRSDSNSPSdSjSSS"T&TUURXTXҺұjh 0JUh h xh`CJh xh CJh xhMMCJjh 0JPJU h:OPJ h%uPJ hs PJh:Oh;wh%uh&jh`0JU h!PJh!hs 9PI`NdS&T_gqqqqqqqqr\|‡TŠbҎ$a$gdH$a$gd$h^h`a$gdI;$a$gd $h^h`a$gd x$a$gd&TXZZ[[[[b]d]^^bbccccdd6eTebeheef"f&f8f:ffffffLhh(i*iiijjj j6j8jBkDkNkRkkk@lBllllmmToVoooppqq.qNqZq͹hu<hqY>jhqY>0JUjhBK=0JUhBK=jhHY0JUhHYh;jh;0JU h 6jh 0JUh DZqqqqqqqrrZr^rrsfshssssrtttDuFuluuuuuuvvv*vvvvXwxxyy¼¶°ž˜’Œ¼’ynfh`^JaJh`h`^JaJh`h`PJ^JaJ hEKPJ h9PJ h`PJ h`PJjh0JPJU hPJ hI;PJ hu<PJ h}PJ hPJhI;hCJaJhI;h,CJaJhI;hN;CJaJ hqY>h;h;h hqY>h`&yyy(z`zzzz {{,{<{N{j{p{v{{{Z|\|l|||||~~2TprtȁZԽ{{{{wwsh9h-o4jhP`0JUhP`h`hHhc6 hPJ h`PJ hPJ h|uPJ hI;PJh`PJ^JaJhI;PJ^JaJh`h}PJ^JaJh`hPJ^JaJh`^JaJh`h`PJ^JaJh`PJ^JaJ*Z\^8 ,>@T4H‡ćRTt:P΋vxfhƑ :~:BF.ĕޕľĸĸIJIJ hPJ hPJ hj PJjhoA0JPJU h]PJ hoAPJ hD@UPJ h0ePJ h9PJ hPJ hc6PJh xhCJ h xCJ hHPJh Ykh9h-o4hHjhH0JU4ҎԐRƑ6\@R|*\tP t $h^h`a$gd x$a$gdsk$a$gd1$a$gdx$a$gd.FP (>j0Fp&>@<LNLNdzȟսշճəϙϙϙϙϙϙρϙ htPJ hD@UPJjh0JPJU hPJjh40JPJUh4hc6hbA h4PJjhbA0JPJU hPLPJ h#PJ hbAPJjh.0JPJU h.PJ hj PJjhj 0JPJU2ȟΟڟ@FܠޠZzҡHrv"LN~:<d 6X"$&468Ҩfh̩ľиľ־оиДjh0JPJUjh0JPJUjhsk0JPJU hPJ h5PJ hPPJ hX`PJ hWcPJ hPJ h`PJ hZPJ hc6PJ hPJ h9PJ h#PJ:ڪhjګ6Pp0DƭЭҭ46ʮҮ>NP LNPf&Pz~246Ntоܦܦ hAPJ h}PJjh;[00JPJUjh10JPJUjhP0JPJU hskPJ hPPJ hPPJ h;[0PJ h1PJ hz "PJ hc6PJ h5PJ hX`PJ<<fhj (hjh"HTVZ\vVܺ܋܅܅܅܅܅܅܅ysysyy htPJ hxPJ hskPJ h1PJhThTPJaJ#h1B*CJOJQJ^JaJph# jh1S0JPJU h1SPJ0jhT0JB*CJOJQJU^JaJph# hThTPJ hTPJ h9PJjhT0JPJU h}PJ hc6PJ-F&@brtzܿ޿JLNPR &8BtzjXZ,$(8<X\`bxʾʸʬиииЬ覠蠚蠎jh0JPJU hPJ htPJ hxEPJjh<:0JPJU hc6PJjh0JPJU hPJ h<:PJjhq0JPJU hqPJ hPJ hk~PJ h~PJ hxPJ7,@BRf>HLPdvx8:6JvFpٴjh1J0JPJU hPJh xhCJPJh xCJPJjh<'&0JPJUjh]0JPJUjh0JPJU h6PJ hc6PJ h]PJ h- PJh xhCJ h xCJ hPJ h`PJ3&8|~.0:<@BTXZ\f$&6 \tĽ~xx h 2PJh xhCJPJh xCJPJ hPJjh30JPJU h3PJ h1JPJjh30JUmH sH  h6PJhm!jh>vChm0JUmH sH hmhm6h>vChm6mH sH  hmhm hmPJ hPJ,Z< ,.246Br2b|\^tP T t   2Xd.02h홓 h5PJ hX3PJjh 0JPJU h 6PJ h PJh xhCJPJ\h xCJPJ\h xhCJPJh xCJPJ h6PJ hpPJ h 2PJ hPJjh0JPJU7Rnz|~(NPb Jb6Nln\^`4!|"4#8#%%&&&& ''''$'(''''D(t(v(x(z(ÿúúìâúìöÿÿÙÙÙÙÿÙÙì hH*he hP6jhP0JUjh0JUhP h6h}hh?hphN;CJhphiCJhph,CJ hqXPJ h 2PJ hPJ h6PJ:t n`n~P:$*v+0/AKWbnFowЏę$a$gd$a$gdd7$h^h`a$gd$h^h`a$gdp$a$gd$a$gdz((() )@)V)r)v))N*******.+J+v+x+++------*/,/<000J1^1`12244.;x;<BB*D,DKKKpN|NNNNNOjOOPPS h6jh0JB*Uphh6B*phhB*phjh0JUh}hGD/hhe CJ hCJhhCJ hhhe hh>SSTTWWWxX|XXY2Y4Y^Z`Z _"___a"abbc~ceeffgVgggghhiiijjlllmmnnnnnoFottuu(yDyyyyzzz}񽴽 h6jh0JUhhe hCJ hCJ h6h@B*phjh0J@U h6@ h}@ h@hjh0JU?}}*@Nn02~6dhj  Ğ؞.Vf¨Ĩ@B$D02"$NxBNPZJjh *hiCJ hhhqX hH*jh0JUh h6Qę*&$|f<%N--v4NBGdKT$h^h`a$gd/$a$gd]x$a$gd *$h^h`a$gd *$a$gdt&8:Ldfz~"$Nt vBǽίhZsh^ 6PJ h^ PJ hZsPJ h]xPJh]x h]xCJ h *CJhQh *h~h.!hThZsh *h_CJh *hv#CJh *hQCJ>B\> F H J ` b 2 B j      z|\24bdfBhZ\^~>~r<jln"$ "ýý÷÷÷ñձñjhPW0JPJU hXPJ hDPJ hPxPJ hPWPJ h]xPJ hTPJjhX0JPJU h"ePJU h^ PJ hZsPJhZshZs6PJAugog ( l. 224.) ili za svoju ili drugu pravnu osobu ( l. 293. KZ) la~nim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica dovede nekoga u zabludu ili ga odr~ava u zabludi i time ga navede da na atetu svoje ili tue imovine neato u ini ili ne u ini. Ka~njiva radnja je la~no prikazivanje ili prikrivanje injenica ato odgovara radnji opisanoj u Konvenciji jer sukladno sudskoj praksi la~no prikazivanje uklju uje pisano i usmeno prikazivanje la~nih, neto nih ili nepotpunih navoda, a ne injenje propustom otkrivanja podataka je pokriveno radnjom prikrivanja injenica. Sukladno hrvatskoj teoriji i praksi prikrivanje injenica mo~e biti prijevarno samo ako po initelj ima zakonsku ili ugovornu obvezu upoznavanja druge strane s nekom injenicom, ato zna i da on krai posebnu obvezu navedenu u drugom obliku prijevare na atetu rashoda. Ipak, usklaenost navedenih kaznenih djela nije postignuta jer ona sadr~e i dodatna tri objektivna i subjektivna obilje~ja: poseban cilj prijevarnog ponaaanja, subjektivni u inak  dovoenja drugog u zabludu i objektivno obilje~je imovinske atete. Sukladno hrvatskom pravu, cilj po initelja je pribavljanje protupravne imovinske koristi za sebe, drugu osobu ili pravnu osobu. Navedena namjera po initelja nije predviena Konvencijom i stoga on predstavlja dodatno subjektivno obilje~je. Istovrsno obilje~je, koje je Komisija kritizirala u svom implementacijskom izvjeau, jest  obogaivanje u Austriji, Italiji i Nizozemskoj. Daljnje suviano obilje~je prijevarnog ponaaanje iz aspekta PIF Konvencije je zahtjev da se osoba dovede u zabludu. Karakteristika prijevare u Hrvatskoj je sudjelovanje ~rtve koja se esto smatra naivnom ili pohlepnom te stoga i sama snosi odgovornost. Sud mora utvrditi da je ~rtva bila prevarena, a to zna i da je imala pogreanu ideju o relevantnim injenicama izazvanu ponaaanjem po initelja. Zahtjev za dovoenjem ~rtve u zabludu postoji i u nekim drugim dr~avama. Ovaj psiholoaki element djela je protivan Konvenciji jer utvrivanje prijevare na atetu prora una EU ne zahtjeva participaciju ~rtve i njezina ideja o po initeljevim radnjama kaznenopravno treba biti irelevantna. Prema Konvenciji, relevantno je jedino ponaaanje po initelja. Posljednje izliano obilje~je prijevare iz aspekta Konvencije je njezina posljedica koja se sastoji u tome da prevarena osoba u ini neato na atetu svoje ili tue imovine. Poput Njema ke i Austrije, i kod nas je prijevara imovinski delikt s imovinskom atetom kao nu~nim obilje~jem. Ono je materijalno kazneno djelo s posljedicom. Prijevara je po injena kada ateta nastupi, a u odnosu na subvenciju to zna i kada je subvencija dana po initelju. Sukladno PIF Konvenciji, jedini u inak prijevarnog ponaaanja treba biti protupravno stjecanje ili zadr~avanje prora unskih sredstava EU, a nastupanje imovinske atete se ne zahtijeva. Ustanovljavajui dodatna konstitutivna obilje~ja kaznenih djela prijevare hrvatsko pravo suzuje svoju primjenu i ne zadovoljava minimalne standarde koje je postavila Konvencija. Treem obliku prijevare na atetu EU koje se ini zlouporabom prora unskih rashoda odgovara oblik kaznenog djela zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju ( l. 292. st. 1. to . 5. KZ). Po initelj tog djela je odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju ili drugu pravnu osobu namjenska sredstva kojima raspola~e koristi protivno njihovoj namjeni. Kazneno djelo atiti sve oblike prora unskih rashoda jer prema sudskoj praksi pojam  namjenska sredstva obuhvaa sve oblike financijskih sredstava koji su temeljem zakona, drugog propisa ili akta pravne osobe namijenjeni za odreenu svrhu. Ipak, za primjenu ovog djela na prora un EU biti e neophodno propisati asimilacijsku klauzulu u pogledu propisa EU i prora unskih sredstava EU. Navedeno kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju nije usklaeno s Konvencijom iz dva razloga. Prvo po initelj djela mo~e biti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi. Drugo, kao i u drugim kaznenim djelima prijevare, ini se samo s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju ili drugu pravnu osobu ato mora biti obuhvaeno po initeljevom namjerom; atoviae, sukladno praksi Vrhovnog suda djelo mo~e biti po injeno samo s izravnom namjerom. Tako primjerice ako se prora unska sredstva potroae za druge namjene, a nakon nekog vremena se nadomjeste iz drugih izvora prihoda, nije po injeno ovo djelo jer prema naaoj judikaturi nije ostvarena protupravna imovinska korist za pravnu osobu a niti je okrivljenik postupao s ciljem pribavljanja znatne imovinske koristi. S obzirom da Konvencija za ovaj oblik prijevare ne zahtjeva posljedicu odnosno u inak protupravnog stjecanja ili zadr~avanja, neusklaenost hrvatskog prava je posve o igledna. 2. Kaznena djela za zaatitu prora unskih prihoda Europske unije Sliku usklaenosti hrvatskog kaznenog prava s PIF Konvencijom u pogledu zaatite prihoda prora una EU bitno je izmijenila novela KZ od 16. lipnja 2006. U pristupnim pregovorima za poglavlje 32. koje obuhvaa kaznenopravnu zaatitu financijskih interesa EU, Europskoj su komisiji tijekom eksplanatornog i bilateralnog analiti kog pregleda usklaenosti naaeg zakonodavstva s Konvencijom predo eni propisi KZ prije navedene novele te je na temelju njih RH izradila svoje pregovara ko stajaliate a Europska komisija izvjeae na temelju kojeg je Europsko vijee otvorilo pregovore u ovom poglavlju te postavilo mjerila za njegovo zatvaranje. Iz tog razloga, kao i radi razumijevanja nekih nekonzistentnosti koja su se pojavila u implementacijskoj noveli KZ, prvo e se analizirati stupanj harmonizacije naaeg kaznenog prava prije novele KZ iz 2006. godine. Klju no kazneno djelo za zaatitu prihoda EU, prije lipnja 2006., bilo je izbjegavanje carinskog nadzora (298. KZ). Ono je odgovaralo prijevarnim ponaaanjima navedenim u l. 1. st. 1. to . b. (1. i 2.) Konvencije koja su se od istovrsnih ponaaanja na atetu rashoda razlikovala po u inku nezakonitog smanjenja prora unskih sredstava. Kazneno djelo izbjegavanja carinskog nadzora inila je osoba koja prenese veu koli inu robe ili stvar velike vrijednosti preko carinske crte izbjegavajui mjere carinskog nadzora. Izbjegavanje je moglo biti po injeno skrivanjem robe ali isto tako i nedeklariranjem robe na carini protivno posebnoj obavezi deklariranja robe na carinskoj granici sukladno Carinskom zakonu. Prema hrvatskoj judikaturi, ovo je kazneno djelo bilo po injeno neovisno od toga prelazi li po initelj carinsku crtu na legalno ozna enom carinskom prijelazu, skriva li ili ne robu, te je li ga carinski djelatnik, prethodno pitao ili ne, ima li robu za carinjenje i je li izvraio pregled robe. Stoga je ovo djelo obuhvaalo krijum arenje kao i utaju carinskih pristojbi. Roba je morala biti velike vrijednosti, ato je prema stajaliatu Vrhovnog suda odgovaralo iznosu od 30.000 kuna. To je odgovaralo l. 2. st. 2. Konvencije koji u nadle~nost Konvencije stavlja prijevaru koja uklju uje sredstva ne manja od 4000 eura. No, ovo kazneno djelo bilo je po injeno i ako je roba vrijedila manje od 4000 eura ali se odnosila na veliku koli inu robe koja se sigurno ne koristi u svakodnevnom ~ivotu (desetine istih hla a, tisue kutija cigareta). Izbjegavanje mjera carinske kontrole odnosilo se na izbjegavanje carina i poreza. Hrvatska je krajem 2005. i 2006. godine uskladila svoj Carinski zakon s acquis te je carine Europske unije asimilirala s hrvatskim carinama. Novelom KZ iz lipnja 2006. izmijenjeno je kazneno djelo izbjegavanja carinskog nadzora na na in da se sad odnosi na zabranjenu robu ili robu ograni ene proizvodnje i prometa. Djelo ini osoba koja prenese preko carinske crte, izbjegavajui mjere carinskog nadzora, robu ija su proizvodnja i promet ograni eni ili zabranjeni. Kako se sada djelo odnosi na robu na koju se ne plaaju carine ono je postalo posve nepodobno za zaatitu financijskih interesa Europske unije. O navedenoj noveli KZ, RH je bila du~na obavijestiti Europsku komisiju jer je ona bitno mijenjala sliku usklaenosti naaeg prava s Konvencijom. Meutim, i izvan navedenog kaznenog djela naae kazneno pravo sankcionira prva dva oblika prijevare na atetu prihoda kroz kazneno djelo utaje poreza i drugih davanja ( l. 286. KZ). Prema Carinskom zakonu, carina je jedan oblik poreza, pa carinske pristojbe EU mo~e atiti i kazneno djelo utaja poreza i drugih davanja koje obuhvaa injenje kroz davanje la~nih porezno relevantnih podataka te ne injenje kroz neprijavljivanje tih podataka u slu aju obvezne prijave. Ovo kazneno djelo uklju uje porez na dodanu vrijednost ato je jedan od prihoda EU. Trei oblik prijevare na atetu prihoda opisanog u Konvenciji kao zlouporaba zakonito ostvarene koristi s u inkom nezakonitog smanjenja prora unskih prihoda mo~e se provesti kroz jedan oblik kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju ( l. 292. st. 1. to . 4. KZ). Ovo kazneno djelo ini odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi pri izvraavanju obveza prema prora unima i fondovima uskrati sredstava koja im pripadaju. Kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju pokriva airoki opseg ka~njivih ponaaanja pa se postavlja pitanje njegove suglasnosti za na elom lex certa. Osim toga kao ato je ve spomenuto ini ga samo odgovorna osoba u pravnoj osobi te sadr~i dodatno obilje~je cilja po initeljeve zlouporabe ovlasti koje je protivno Konvenciji . Osim toga, nije izvjesno da e hrvatski sudovi primijeniti ovo djelo na situacije u kojima je korist zakonito pribavljena (npr. preferencijalna carina zbog posebne svrhe robe), ali je po initelj naknadno odlu io da promijeni svrhu robe i tako prekrai uvjet zbog kojeg je dobio korist. Stoga je potrebno propisati novo kazneno djelo za ovu vrstu prijevare. 3. Priprema ili dobavljanje la~nih, neto nih ili nepotpunih navoda ili isprava Odredba l. 1. st. 3. Konvencije koja zahtjeva inkriminiranje pripremnih radnji za prijevaru na atetu prora una EU implementirana je kod nas dvostruko: kroz kazneno djelo krivotvorenja isprave i kroz inkriminiranje pripremnih radnji kaznenih djela na atetu financijskih interesa EU. Krivotvorenje isprave ( l. 311. KZ) i krivotvorenje slu~bene isprave ( l. 312. KZ) su samostalna kaznena djela. Ona mogu biti primijenjena na pripremne radnje za prijevaru na atetu prora una EU ili suena u stjecaju s kaznenim djelima prijevare. Osim toga, sudioniatvo ( l. 36. KZ), poticanje ( l. 37 KZ), pomaganje ( l. 38. KZ) i pokuaaj ( l. 33. KZ) u odnosu na kaznena djela koja inkriminiraju ponaaanja iz l. 1. Konvencije su ka~njiva. Dva kaznena djela, temeljni oblik prijevare i izbjegavanje carinskog nadzora, koja su ka~njiva sa zatvorom do tri godina, izri ito je propisano da je pokuaaj ka~njiv. Iako na prvi pogled izgleda kao da hrvatsko pravo pru~a odgovarajuu zaatitu u pogledu pripremnih radnji, njihova implementacija ovisi o ispravnoj implementaciji glavnih kaznenih djela. 4. Kazne Sva navedena kaznena djela kojima se atite financijskih interesi EU zaprijeeni su sa kaznom zatvora od najmanje tri godine. Prema Okvirnoj odluci o Europskom uhidbenom nalogu, prijevara na atetu financijskih interesa EU nalazi se na listi od 32 kaznena djela za koja je ukinut zahtjev dvostruke ka~njivosti ako su u dr~avi moliteljici zaprijeena kaznom zatvora od najmanje tri godine. Propisivanjem kazni od tri godine zatvora, Hrvatska je zadovoljila prag Okvirne odluke i omoguila brzi postupak predaje po initelja kaznenih djela prijevare na atetu prora unskih sredstava EU. Mo~e se zaklju iti da su propisane kazne u inkovite, razmjerne i odvraajue sukladno l. 2. PIF Konvencije. 5. Kaznena odgovornost voditelja poslova Voditelji poslova u Hrvatskoj odgovaraju temeljem opih pravila o po initeljstvu, poticanju i drugim oblicima sudioniatva u po injenju kaznenog djela kao i na temelju posebnog kaznenog djela nesavjestan rad u slu~bi ( l. 339. KZ). Pojam odgovorne osobe definiran je u opem dijelu Kaznenog zakona kao osoba kojoj je povjeren odreeni djelokrug poslova iz podru ja djelovanja pravne osobe, dr~avnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave ( l. 89. st. 7. KZ). Iako se ovom odredbom ne pravi razlika izmeu osobe koja donosi odluke (decision-maker) i osobe koja obavlja nadzor, obje djelatnosti se smatraju poslovima iz podru ja djelovanja pravne osobe, pa pojam odgovorne osobe obuhvaa voditelje poslova kao i nadzorna tijela. Po initelj skoro svih kaznenih djela protiv prora una EU je odgovorna osoba (delicta propria), a tamo gdje to nije slu aj, kao kod kaznenog djela protuzakonito posredovanje ( l. 343 KZ), voditelj poslova biti e odgovoran za kaznena djela svojih podreenih prema pravilima o po injenju kaznenog djela ne injenjem i njegovoj garantivnoj funkciji. Kazneno djelo nesavjestan rad u slu~bi ini slu~bena odgovorna osoba koja kraenjem zakona ili drugih propisa, propuatanjem du~nog nadzora ili na drugin na in o ito nesavjesno postupa u obavljanju slu~be. Meutim, posljedica ovog djela je te~a povreda prava drugoga ili znatna imovinska ateta, ato je suviani element prema PIF Konvenciji. 6. Nadle~nost Hrvatsko kazneno pravo priznaje teritorijalno na elo i na elo aktivnog personaliteta sukladno zahtjevu PIF Konvencije. Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga tko po ini kazneno djelo na njezinu podru ju ( l. 13 KZ), a smatra se da je kazneno djelo je po injeno u mjestu gdje je po initelj radio ili bio du~an raditi kao i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomi no nastupila posljedica, a u slu aju ka~njivog pokuaaja i tamo gdje je ta posljedica prema njegovu predvianju trebala nastupiti ( l. 27.). Odreivanjem locus delicti comissi prema navedenoj teoriji ubikviteta pokrivena je prijevara ija radnja je po injena izvan RH ali je korist pribavljena na hrvatskom teritoriju ( l. 4. st. 1. to . 1. Konvencije). Nadle~nost nad sudjelovanjem i poticanjem prijevare po injene na teritoriju druge dr~ave lanice ili tree dr~ave ( l. 4. st. 1. to . 2. Konvencije) propisana je l. 27. st. 2. KZ prema kojem je kazneno djelo po injeno u mjestu gdje je radi po initelj kao i u mjestu gdje je sudionik radio ili bio du~an raditi ili gdje je prema njegovu predvianju trebala nastupiti posljedica. Ekstrateritorijalnu nadle~nost Hrvatska ima sukladno na elima aktivnog i pasivnog personalnog na ela. Hrvatski dr~avljanin e biti kazneno progonjen i suen za bilo koje kazneno djelo bez obzira gdje je po injeno pod uvjetom dvostruke ka~njivosti ( l. 4. st. 1. to . 1. Konvencije). Ipak, situacija kada je po initelj hrvatski slu~benik ali ne i hrvatski dr~avljanin nije pokrivena na elom aktivnog personaliteta ( l. 6. st. 1.b prvog Protokola). Isto tako, hrvatsko pravo ne predvia nadle~nost ako je po initelj slu~benik Zajednice koji radi za ustanovu Zajednice sa sjediatem u Hrvatskoj ( l. 6. st. 1.d prvog Protokola). Isto tako nije predviena ekstrateritorijalna nadle~nost na temelju na ela pasivnog personaliteta ako je kazneno djelo po injeno protiv slu~benika Zajednica ili lana ustanove Zajednice koji nije hrvatski dr~avljanin. Treba naglasiti da u svim slu ajevima u kojima hrvatsko pravo ne predvia nadle~nost koje zahtijevaju PIF instrumenti, Hrvatska mo~e prilikom njihove ratifikacije koristiti mogunost podnoaenja izjave da nee primijeniti ta pravila. 7. Izru enje Sukladnost hrvatskog prava o izru enju s Konvencijom treba promatrati iz aspekta Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu, jer je prijevara na atetu financijskih interesa EU jedno od 32 kaznena djela za koja je ukinut uvjet dvostruke ka~njivosti ( l. 2. Okvirne odluke). U tom smislu hrvatsko pravo o izru enju propisano Zakonom o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima (ZOMPO) nije usklaeno s acquis u pogledu sljedeeg: Ustav RH zabranjuje izru enje vlastitih dr~avljana; na elo dvostruke ka~njivosti va~i za sva kaznena djela; ZOMPO predvia zabranu izru enja za fiskalna kaznena djela; postupak izru enja uklju uje izvranu vlast te se provodi putem Ministarstva pravosua a ne neposredno izmeu sudskih vlasti. Ipak, kao ato je ve navedeno, kazne za kaznena djela na atetu financijskih interesa EU u RH su dovoljno teaka da dopuataju izru enje ili predaju. V. Implementacija Konvencije o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica u Republici Hrvatskoj: neispunjenje obveze 1. Pristupni pregovori: poglavlje 32 - Financijska kontrola Temeljna svrha pristupnih pregovora za lanstvo u Europskoj uniji je prilagoavanje pravnog poretka dr~ave kandidatkinje s acquis communautaire odnosno usvajanje i primjena pravne ste evine ili pravnog nasljea EU. Acquis je za potrebe pregovora s Republikom Hrvatskom podijeljen na 35 poglavlja ato je etiri viae od prethodnog kruga pristupnih pregovora. Konvencija o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica smjeatena je u 32. poglavlje nazvanom  Financijska kontrola koje obuhvaa etiri glavna podru ja: internu financijsku kontrolu, vanjsku reviziju, zaatitu eura od krivotvorenja i zaatitu financijskih interesa EU koja je podijeljena na upravni i kazneni dio. Kazneni dio propisa EU u ovom poglavlju obuhvaa PIF Konvenciju i njezina dva protokola. Njihova je specifi nost u tome ato se sastoji od akata koji su po svojoj pravnoj prirodi meunarodni ugovori te trebaju biti potpisani, ratificirani i implementirani sukladno ustavnim propisima svake dr~ave lanice. PIF Konvenciji i njezinim protokolima, kao i drugim konvencijama u treem stupu mo~e pristupiti samo ona dr~ava koja je lanica EU ( l. 12. Konvencije). Ipak, zbog pristupnih pregovora, implementacija ovih ugovora e u Hrvatskoj, kao ato je bila i u drugim dr~avama kandidatkinjama imati obrnuti redoslijed od redovnog tijeka implementacije meunarodnih ugovora. S obzirom da su ti ugovori dio pravne ste evine EU, Hrvatska ima obvezu ih implementirati tijekom pregovora, dakle prije nego ato ih slu~beno potpiae i ratificira. Pregovori u 32. poglavlju  Financijska kontrola do sada su tekli glatko. Prva faza pregovora, tzv. analiti ki pregledi usklaenosti zakonodavstva (eng. screening), odr~ani su sredinom 2006. Objaanjavajui ili eksplanatorni analiti ki pregled u kojem je Europska komisija predstavila i protuma ila Hrvatskoj acquis u ovom poglavlju odr~an je u svibnju 2006, a bilateralni u kojem je Hrvatska izlo~ila stanje usklaenosti svog pravnog poretka s Konvencijom i njezinim protokolima u lipnju 2006. Komisija je u rujnu 2006. predlo~ila otvaranje pristupnih pregovora u ovom poglavlju bez ijednog mjerila (eng. benchmarks), prihvaajui hrvatsko pregovara ko stajaliate da postojee razlike izmeu zakonodavstva RH i pravne ste evine EU koje su utvrene tijekom analiti kog pregleda nisu tolike da bi predstavljale bilo kakvu prepreku ostvarivanju potpune primjene pravne ste evine od prvog dana lanstva Hrvatske u EU. Na temelju navedenog dr~ave lanice su u okviru Vijea EU u studenom 2006. otvorile pregovore s RH u ovom poglavlju i time se prealo u drugu pregovara ku fazu pristupanja EU. Mjerila za zatvaranje ovog poglavlja vezana uz kaznenopravnu zaatitu financijskih interesa EU su: kaznenopravna zaatita od zloupotrebe prora unskih rashoda EU mora biti upotpunjena, potrebu o izmjenama postojeih odredbi o kaznenim djelima prijevare i korupcije treba procijeniti u svjetlu hrvatske sudske prakse, nadle~nost hrvatskih sudova treba biti detaljno usklaena s zahtjevima PIF Konvencije i njezinih protokola. 2. Novela Kaznenog zakona od 3. listopada 2007.: neispunjenje obveze implementacije Konvencije za zaatitu financijskih interesa EU u RH Republika Hrvatska se u pristupnim pregovorima u 32. poglavlju obvezala uskladiti svoje kazneno zakonodavstvo s PIF instrumentima do kraja 2007. godine. Kako bi ispunila tu obvezu Vlada se po~urila prije raspuatanja Sabora zbog parlamentarnih izbora donijeti implementacijsku novelu KZ u tom smislu. Radilo se o istoj noveli KZ kojom su pooatrene kazne za kazneno djelo namjerno izazivanja po~ara ato se smatralo osobito opravdanim dr~avnim razlozima za donoaenje Zakona po hitnom postupku. Zakonodavac nije propisao jedinstveno kazneno djelo za zaatitu prihoda i rashoda EU ve je zadr~ao dvostruki kolosjek kaznenopravne zaatite prora unskih prihoda i rashoda. Novelom su uvedena dva nova kaznena djela ( l. 224.b i l. 292.a KZ), nadopunjeno je kazneno djelo izbjegavanje carinskog nadzora ( l. 298. KZ), te je nadopunjen l. 15. KZ radi usklaivanja s pravilom ne bis in idem. A. Posebni slu ajevi prijevare na atetu financijskih interesa Europske unije ( l. 224.b KZ) U svrhu zaatite prora unskih rashoda EU uvedeno je kazneno djelo: Posebni slu ajevi prijevare na atetu financijskih interesa Europske unije l. 224.b KZ (1) Po injenje kaznenog djela prijevare iz lanka 224. ovoga Zakona, smatrat e se i:  davanje nepotpunih ili neto nih podataka o injenicama va~nim za donoaenje odluke o odobrenju pomoi ili subvencije, ako se time mogu ugroziti interesi Europske unije,  propuatanje du~nosti da se prilikom tra~enja ili dobivanja subvencije ili neke druge porezne pogodnosti daju podaci o svim promjenama u vezi s va~nim okolnostima koje mogu utjecati na donoaenje odluke o subvenciji, pomoi ili poreznoj pogodnosti, ako se time mogu ugroziti financijski interesi Europske unije. (2) Nee se kazniti za djelo iz stavka 1. ovoga lanka tko dragovoljno sprije i atetu za financijske interese Europske unije tako da ispravi ili dopuni prijavu ili da obavijesti o injenicama koje je propustio prijaviti. Djelom su u st. 1. to . 1. i 2. inkriminirana prva dva oblika prijevare na atetu rashoda iz l. 1. st. 1.a Konvencije, odnosno koriatenje neto nih isprava i tajenje podataka protivno obvezi s u inkom ugro~avanja financijskih interesa EU. U st. 2. propisan je dragovoljni odustanak kroz radnje naknadnog ispravljanja ili nadopune subvencijsko ili porezno relevantnih podataka. Navedeno kazneno djelo podlo~no je viaestrukoj kritici iz nomotehni kog, europskog, kaznenodogmatskog i ustavnopravnog aspekta. a) Odredba l. 224.b st. 1. na nomotehni ki neprihvatljiv na in propisuje kazneno djelo prijevare na atetu financijskih interesa EU. Iz njezinog zakonskog opisa nije jasno radi li se o zasebnom opisu kaznenog djela koji sadr~i sva obilje~ja novog kaznenog djela prijevare ili se radi o odredbi koju treba podvesti pod kazneno djelo prijevare iz l. 224. KZ, kako to proizlazi iz prve re enice l. 224.b koja glasi  Po injenje kaznenog djela prijevare iz lanka 224. ovog Zakon, smatrat e se i: . Ako je zakonodavac imao namjeru stvoriti novo kazneno djelo u kojem se ne tra~i postojanje niti jednog subjektivnog obilje~ja kao ato je namjera, cilj pribavljanja protuzakonite imovinske koristi, dovoenje druge osobe u zabludu, pitanje je zaato se ovo djelo smatra kaznenim djelom prijevare iz l. 224. KZ, kako se to navodi u prvoj re enici l. 224.b. b) Ako zauzmemo stajaliate da se radi o podvrsti kaznenog djela prijevare odnosno interpretacijskom pravilu za obi nu prijevaru, a to proizlazi ne samo i iz injenice da za ovo kazneno djelo nije propisana sankcija pa se primjenjuju sankcije predviene iz l. 224. KZ ve i iz obrazlo~enja predlaga a novele u kojem se navodi da se ovim djelom treba ostvariti korist za po initelja. Naime, to obilje~je nije propisano novim kaznenim djelom, ato zna i da se ono treba izvesti iz l. 224. KZ. U tom slu aju Hrvatska nije proairila kaznenopravnu zaatitu prora unskih rashoda EU sukladno PIF Konvenciji jer prijevara na atetu financijskih interesa EU i dalje sadr~i dodatna subjektivna obilje~ja: poseban cilj prijevarnog ponaaanja i zabluda ~rtve, te objektivno obilje~je nastupanja imovinske atete. Da djelo nije koncipirano kao delikt konkretnog ugro~avanja ve kao materijalni delikt proizlazi i iz odredbe st. 2. gdje se navodi da se od djela mo~e dragovoljno odustati spre avanjem nastupanja atete za financijske interese EU. c) Odredba st. 2. l. 224.b KZ posve je nejasna i protivna dogmatici Kaznenog zakona. Radi se o primjeni instituta dragovoljnog odustanka iz l. 34. KZ prema kojem se po initelj koji je dragovoljno odustao od ka~njivog pokuaaja kaznenog djela mo~e se osloboditi kazne. Zakon dakle predvia dragovoljni odustanak od pokuaaja ato implicira da po initelj mo~e odustati od kaznenog djela u stadiju pokuaaja. Meutim, zakonodavac za razliku od prijevare iz l. 224. KZ iji pokuaaj ka~njiv (st. 7.), nije propisao ka~njivost pokuaaja prijevare na atetu financijskih interesa EU ( l. 224.b). Time je odredba st. 2. l. 224.b KZ izgubila svaki smisao. d) Dok su prije donoaenja novele pokuaaji svih djela koja su pru~ala zaatitu financijskim interesima EU bili ka~njivi sukladno l. 1. st. 3. Konvencije, nakon novele upravo kazneno djelo prijevare na atetu financijskih interesa EU krai zahtjev Konvencije da pokuaaj prijevare na atetu prora una EU bude ka~njiv. B. Zlouporaba ovlasti u svezi sredstava Europske unije ( l. 292.a KZ) Osim kaznenim djelom iz l. 224.b KZ, novela je uvela joa jedno kazneno djelo za zaatitu rashoda EU: Zlouporaba ovlasti u svezi sredstava Europske unije lanak 292.a (1) Tko u postupku dodjele sredstava Europske unije da ponudu koja se temelji na ispravama neistinitog sadr~aja, la~nim bilancama, procjenama ili drugim la~nim injenicama i time sebe ili drugu fizi ku ili pravnu osobu stavi u povoljniji polo~aj prigodom dobivanja sredstava ili drugih pogodnosti, kaznit e se kaznom zatvora od aest mjeseci do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko sredstva Europske unije koja odgovaraju subvenciji ili uredno odobrenoj pomoi kojima raspola~e koristi protivno njihovoj namjeni. (3) Tko po ini kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za sebe, ili svoju ili drugu pravnu osobu, kaznit e se kaznom zatvora od aest mjeseci do pet godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist, a po initelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (5) Nee se kazniti za djelo iz stavka 1. i 2. ovog lanka tko dragovoljno sprije i atetu za financijske interese Europske unije tako da ispravi ili dopuni prijavu ili da obavijesti o injenicama koje je propustio prijaviti. Ovim kaznenim djelom zakonodavac je inkriminirao trei oblik prijevare na atetu prora unskih rashoda EU koji se ini zlouporabom rashoda EU u druge svrhe od onih za koje su izvorno dodijeljeni ( l.1.st.1.to .a(3) Konvencije). To proizlazi iz st. 2 ovog lanka. Kada bi se itala samo odredba tog lanka bile bi zadovoljene pretpostavke za usklaivanje s PIF Konvencijom jer je djelo koncipirano kao delikt apstraktnog ugro~avanja bez posljedice kao njezinog obilje~ja. Meutim, kao i kod ve opisanog djela iz l. 224.b u st. 5. uvodi se pojam atete. Pokuaaj niti ovog djela nije ka~njiv pa se prethodno navedena kritika vezana uz institut dragovoljnog odustanka odnosi i na ovo djelo. Usklaivanje s PIF Konvencijom koje je provedeno ovim kaznenim djelom jest u tome ato kazneno djelo zlouporabe ovlasti ne ini samo odgovorna osoba pa se njime zona ka~njivosti za ovo djelo proairuje i na fizi ke osobe. Meutim, zakonodavac nije propisao ka~njivost pokuaaja za ovo kazneno djelo iako to zahtjeva l. 1. st. 3. Konvencije. U tom smislu novela predstavlja korak unatrag jer je pokuaaj kaznenog djela zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju bio ka~njiv prema opoj odredbi o ka~njivosti za pokuaaj s obzirom da je zaprijeeno kaznom od pet godina. Upitna je i opravdanost propisivanje ni~e kazne za posebnu vrstu zlouporabe ovlasti na atetu sredstava EU (aest mjeseci do tri godine) u odnosu na zlouporabe domaih namjenskih sredstava (aest mjeseci do pet godina). K tome, treba istaknuti da se st. 1. l. 292.a KZ preklapa se s predlo~enim l. 224.b. st. 1. to . 1. KZ jer je onaj tko da neistinite podatke po inio kazneno djelo prijevare. Ina e nije jasno koji je bio ratio zakonodavca kada je propisivao odredbu st. 1. ovog lanka jer PIF Konvencija ne zahtjeva, da se obilje~je  stavljanje u povoljniji polo~aj inkriminira kao posebno kazneno djelo. C. Izbjegavanje carinskog nadzora ( l. 298. st. 4. KZ) Kako bi hrvatsko kazneno pravo uskladilo sa zahtjevima Konvencije za zaatitu prora unskih prihoda EU, novela je nadopunila kazneno djelo izbjegavanja carinskog nadzora st. 4. koji glasi: (4) Tko s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugoj pravnoj ili fizi koj osobi prilikom poslova izvoza ili uvoza i sa zemljama Europske unije sastavljanjem isprava neistinitog sadr~aja, la~nim bilancama, procjenama ili drugim la~nim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje koli ine, kvalitete, vrste i namjene robe ili stvari, kaznit e se kaznom zatvora od aest mjeseci do pet godina. Kazneno djelo izbjegavanja carinskog nadzora je prije novele iz 2006., kao ato je ve navedeno, pru~ala odgovarajuu zaatitu prihodima EU koji se sastoje od carina i prikupljaju se na grani noj crti. To nije bila zasluga samo zakonodavca koji je uskladio Carinski zakon s acquis asimilirajui carine Europske unije, ve hrvatske sudske prakse koja je svojim odlukama ovo djelo oblikovala na na in da je pokrivalo prva dva oblika prijevare na atetu prihoda EU iz l. 1.b Konvencije. Na~alost, ograni avanje ovog djela samo na zabranjenu robu, ono je ne samo postalo neprimjenjivo na zaatitu prora unskih sredstava EU kao i RH, ve je stavljena izvan snage i sva sudska praksa nastala tuma enjem ovog djela. Stoga, odredbi kojom se atite prihodi EU nije viae mjesto u kaznenom djelu l. 298. ve u kaznenom djelu utaje poreza i drugih davanja iz l. 286. KZ. `to se ti e nove odredbe st. 4. ona ne zadovoljava minimalne standarde zaatite prora unskih prihoda EU sukladno Konvenciji iz sljedeih razloga: a) Prilikom nabrajanja carinsko relevantnih podataka ije neistinito prikazivanje predstavlja po injenje ovog kaznenog djela navedena je koli ina, kvaliteta, vrsta i namjena robe, ali je izostavljeno porijeklo robe ato je esto temelj preferencijalnih carina. d) Djelo sadr~i obilje~je  cilj pribavljanje protupravne imovinske koristi sebi ili drugoj pravnoj ili fizi koj osobi ato su~ava njegovu primjenu viae nego ato to zahtjeva Konvencija ( l. 1. st. 1.b(1.)); c) Nije obuhvaen oblik prijevare iz l. 1. st. 1.b (3). PIF Konvencije koji se odnosi na zloupotrabu zakonito ostvarene koristi prilikom izvoza kada po initelj naknadno postupi suprotno uvjetima pod kojima je ostvario tu korist. D. Provedba pravila ne bis in idem u l. 15. st. 2. KZ Zahtjev za usklaivanje hrvatskog kaznenopravnog sustava s na elom ne bis in idem pojavio se u dva poglavlja: 24. poglavlju - Pravda, sloboda i sigurnost kojem pripada Schengen acquis i u 32. poglavlju - Financijska kontrola. Na elo ne bis in idem propisano je l. 54. i 55. provedbenog Schengenskog sporazuma iz 1990.godine te je preuzeto u l. 7. PIF Konvencije. Njegov sadr~aj je prethodno naveden. Hrvatsko pravo je usklaeno s na elom ne bis in idem kako je propisano u Konvenciji odnosno u Schengenskoj implementacijskoj konvenciji, s izuzetkom prve iznimke od teritorijalnog na ela predviene u l. 7. st. 2.a PIF Konvencije ( l. 55a Schengenske konvencije) koja zahtjeva primjenu na ela ne bis in idem ako je djelo djelomi no po injeno na podru ju dr~ave koja je donijela presudu. U takvom slu aju Hrvatska je imala mogunost da dr~avni odvjetnik odlu i pokrenuti postupak prema po initelju ( l. 15. st. 1. KZ). Da bi se usuglasili s navedenom iznimkom, u l 15. dodan je novi stavak 2. koji glasi:  Iznimno, ako se pravomona presuda dr~ave ugovornice Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengena prema kojoj je kazna izdr~ana ili je izdr~avanje u tijeku ili izdr~avanje nije mogue prema Zakonu o izdr~avanju kazne zatvora odnosi na kazneno djelo po injeno dijelom na podru ju te dr~ave, kazneni postupak u RH ne mo~e biti pokrenut niti uz odobrenje Dr~avnog odvjetnika RH. Nedostatak navedene odredbe je u tome ato se njome Hrvatska uskladila s pravilom ne bis in idem samo u slu aju kada je donesena osuujua presuda kojom je izre ena kazna zatvora a ne i u slu aju kada su donesene druge vrste pravomonih presuda. To je protivno ve i samom tekstu Konvencije koja u l. 7. st. 1. izri ito navodi da e se pravilo ne bis in idem primijeniti prema osobi iji je postupak  pravomono okon an (& ) pod uvjetom da ako je kazna izre ena ona bude i izdr~ana .  Odredba dakle govori o pravomonom okon anju postupka bez obzira na vrstu pravomone odluke koju je donio sud druge dr~ave lanice, a samo u slu aju kada je sud kaznu izrekao onda ona treba biti izdr~ana ili je izdr~avanje u tijeku ili se prema zakonima te dr~ave viae ne mo~e izvraiti. Takav zaklju ak potvruju nedavne odluke Europskog suda pravde koji je u sedam slu ajeva u zadnjih pet godina odlu ivao o primjeni pravila ne bis in idem iz l. 54. i 55. Konvencije o implementaciji Schengenskog sporazuma. Tako je u spojenim predmetima Gztoka and Brggea odlu io da se na elo ne bis in idem primjenjuje i kada je dr~avni odvjetnik obustavio kazneni progon, i bez uklju ivanja suda, ako je optu~enik ispunio odreene obveze, a u predmetu van Straaten da se primjenjuje na oslobaajue presude zbog nedostatka dokaza. S obzirom na tekst odredbe l. 7. st. 1. Konvencije kao i da presude Europskog suda pravde predstavljaju dio pravne ste evine EU, RH uskladila svoje zakonodavstvo s na elom ne bis in idem. 3. Politi ka instrumentalizacija kaznenog prava u svrhe pristupnih pregovora Analizom odredaba implementacijske novele KZ, mo~e se nedvojbeno zaklju iti da Hrvatska nije uskladila svoje kazneno pravo s PIF Konvencijom. Ovakvo propisivanje kaznenih djela je neustavno jer je Kazneni zakon organski zakon kojim su utvrena ljudska prava i temeljne slobode i u odnosu na koji postoji dvostruki zahtjev odreenosti zakonske norme. Jasnoa i odreenost zakonske norme konstitutivan je element pravne sigurnosti i na ela vladavine prava. Zakonska odredba mora biti jasna i odreena da bi se njezini adresati mogli rukovoditi zahtjevima koje postavlja. Ovaj zahtjev je u kaznenom pravu ustanovljen kao posebno na elo  na elo zakonitosti (lex certa) koji je zagarantiran l. 7. Europske konvencije kao i l 31. Ustava RH. ( Prof. dr. sc. Zlata urevi, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, lanica radne skupine za pregovore Republike Hrvatske s Europskom Unijom u 32. poglavlju: "Financijska kontrola"  Frits Bolkestein, lan Europske komisije odgovoran za zajedni ko tr~iate rekao je na konferenciji EU u Barceloni u o~ujku 2002. da je njezin cilj stvoriti od Europe najdinami niju i najkonkurentniju svjetsku ekonomiju do 2010. AFX News (UK) od 15. 3. 2002.  V. l 1. Konvencije za zaatitu financijskih interesa Europskih zajednica od 26. srpnja 1995.; l. 1. Uredbe Vijea (EZ, Euratom) br. 2988/95 o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica.  Dannecker, Gerhard (2006) Das bereinkommen ber den Schutz der finanziellen Interessen der Europischen Gemeinschaften, u: Roman Leitner (ur.) Finanzstrafrecht 1996-2006, Wien: Linde, 895-929, 898.  Detaljnije o razvoju, na elima i strukturi prora una EU v. urevi, Zlata (2004) Prora un Europske unije, Financijska teorija i praksa 28 (2) str. 181-202; `imovi, Jure / `imovi, Hrvoje (2006) Fiskalni sustav i fiskalna politika EU, Zagreb: Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 49-88.   HYPERLINK "http://ec.europa.eu/budget/budget_detail/current_year_en.htm" http://ec.europa.eu/budget/budget_detail/current_year_en.htm, 2.11.2007.  V. Satzger, Helmut (2003) Utjecaji prava Europske zajednice / EU na nacionalno kazneno pravo dr~ava lanica, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 1, 165-179, 168; urevi, Zlata (2004) Mehanizmi utjecaja prava Europske zajednice na kaznenopravne sustave dr~ava lanica, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2, 287-326, 288.  Voditelji relevantnih kriminoloakih istra~ivanja bili su njema ki profesori kaznenog prava Klaus Tiedemann (Subventionskriminalitt in der Bundesrepublik, Reinbek bei Hamburg: Rowohlt Taschenbuch Verlag, 1974), Gerhard Dannecker (Erfahrungen im Bereich der Subventionskriminalitt und rechtspolitische Bestrebungen zur Verbesserung des Schutzes der EG-Finanzinteressen, u: Dannecker, Gerhard (ur.) Die Bekmpfung des Subventions-betrugs im EG-Bereich, Schriftenreihe der Europischen Rechtsakademie Trier, Band 3, Kln: Bundesanzeiger, 1993., 23-34.) i Urlich Sieber (Eurofraud Subventionsbetrug and Steuerhinterziehung, Schweizerische Zeitschrift fr Strafrecht, 1996, 357-395).  V. urevi, Zlata (2006) Prijevara na atetu prora una EU: pojavni oblici, metode i uzroci, Financijska teorija i praksa 30 (3), 253-281.  Ibid, 254.  V. Dannecker, Gerhard (1995) Strafrecht der Europischen Gemeinschaft u: Albin Eser/Barbara Huber, Strafrechtsentwicklung in Europa 4.3, Freiburg im Breisgau: Max-Planck-Institut fr auslndisches und internationales Strafrecht, 154-172; Dannecker, Gerhard (1996) Strafrecht in der Europischen Gemeinschaft, Juristen Zeitung, 18, 869-880; Dannecker, Gerhard (1996) Strafrechtlicher Schutz der Finanzinteressen der Europischen Gemeinschaft gegen Tuschung, ZStW, 108, 577-608. Sieber, Ulrich, 1998.; Sieber, Ulrich (2000) Bekmpfung des EG-Betruges und Perspektiven der europischen Amts- und Rechtshilfe, Zeitschrift fr Rechtspolitik 2000, br. 5.  V. Jescheck, Hans-Heinrich / Weigend, Thomas (1996) Lehrbuch des Strafrechts, Allgemeiner Teil, Berlin: Duncker & Humbolt GmbH 176-177; Sieber, Urlich (1991) Europische Einigung und Europisches Strafrecht, Zeitschrift fr die gesamte Strafrechtswissenschaft (ZStW) 103 Heft 4, 957-979, 964; Mhrenschlager, Manfred (1993) Einbeziehung auslndischer Rechtsgter in den Schutzbereich nationaler Straftatbestnde, u: Dannecker, Gerhard (ur.) Die Bekmpfung des Subventions-betrugs im EG-Bereich, Schriftenreihe der Europischen Rechtsakademie Trier, Band 3, Kln: Bundesanzeiger, 162-169, 163.  Schmidhuber, Peter M. (1993) Rechtspolitische Bestrebungen zur Verbesserung des Schutzes der EG-Finanzinteressen, u: Dannecker, Gerhard (ur.) Die Bekmpfung des Subventions-betrugs im EG-Bereich, Schriftenreihe der Europischen Rechtsakademie Trier, Band 3, Kln: Bundesanzeiger, 106-111, 107.  V. Ibid. O dogaaju iz 1999. godine kada je cijela Europska komisija podnijela ostavku zbog sumnje o malverzacijama s prora unskim sredstvima v. Krapac, Davor (1999) Europsko kazneno pravo: konvergencijom nacionalnog kaznenog prava prema kaznenom pravu za Europu?, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 1, 219-249, 220.  O na elu asimilacije detaljnije v. urevi, 2004, 290-293.  V. to . 24-25. presude u predmetu 68/88 Commission v. Greece (1989) ECR I-2965.  Detaljnije o zaatiti financija Zajednice u Ugovoru iz Maastrichta v. Huber, Barbara (2000) Corpus Juris i Amsterdamski ugovor, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 7, br. 2, 1007-1024, 1010-1012.  Detaljnije o zaatiti financija Zajednice u Ugovoru iz Amsterdama Ibid. 1018-1022.  Vervaele, John (1996) L application du droit communautaire: la sparation des biens entre le premier et le troisime pilier?, Revue de droit pnal et de criminologie, Janvier 1996, 5-22, 12.  Sevenster, Hanna G. (1992) Criminal law and EC law, Common Market Law Review 29, 29-70, 35-36.  Ibid.  Vervaele, 1996, 12; Sevenster, 1992, 36.  OJ C 222/2 od 22.9.1976. O ovom nacrtu v. Bacigalupo Zapater, Enrique (1993) Mglichkeiten einer Rechtsangleichung im Strafrecht zum Schutz der Finanzinteressen der Europischen Gemeinschaft, u: Dannecker, Gerhard (ur.) Die Bekmpfung des Subventions-betrugs im EG-Bereich, Schriftenreihe der Europischen Rechtsakademie Trier, Band 3, Kln: Bundesanzeiger, 146-161, 146; Schmidhuber, 1993, 107; Mhrenschlager, 1993, 165-166; Dannecker, Gerhard (1995) Strafrecht der Europischen Gemeinschaft u: Albin Eser/Barbara Huber, Strafrechtsentwicklung in Europa 4.3, Freiburg im Breisgau: Max-Planck-Institut fr auslndisches und internationales Strafrecht, 173-174.  Vervaele, 1996, 12.  Commission staff working paper SEC(1993)1172, 16.7.1993.  V. Explanatory Report on the Convention on the protection of the European Communities' financial interest, O.J. C 191, 23.6.1997, 1-10. (dalje: Explanatory Report)  V. supra biljeaku 7.  V. Ibid.  Europska komisija je posljednji put podnijela prijedlog za donoaenje smjernice za zaatitu financijskih interesa EU 2001. godine, COM(2001)272 final i 2001/0115(COD)  UK draft Concil Decision on joint action, OJ C 89, 10.4..1995, p. 82.  COM(94) 214, OJ C 216, 6.8.1994, p.14.  Zeder, Fritz (2006) Umsetzung des bereinkommens ber den Schutz der finanziellen Interessen der Europischen Gemeinschaften in allgemeinen Strafrecht, u: Roman Leitner (ur.) Finanzstrafrecht 1996-2002, Wien: Linde, 942-959, 949.  Convention on the protection of the European Communities financial interests (PIF Convention) (OJ C 316 od 27.11.1995, 49-57)  Protocol drawn up on the basis of Article K.3 of the Treaty on European Union to the Convention on the protection of the European Communities financial interests (OJ C 313 od 23.10.1996, 2-10)  V. Pradel, jean / Corstens, Geert (2002) Droit pnal europen, Paris: Dalloz, 516.  Second Protocol, drawn up on the basis of Article K.3 of the treaty on European Union, to the Convention on the protection of the European Communities financial interests (OJ C 221 od 19.7.1997, 12-22.)  Drugi protokol u studenom 2007. joa nije ratificiralo sedam dr~ava lanica EU (Italija, eaka, Malta, Bugarska, Maarska, Poljska i Rumunjska).  Protocol drawn up on the basis of Article K.3 of the Treaty on European Union, on the interpretation, by way of preliminiry rulings, by the Court of Justice of the European Communities of the Convention on the protection of the European Communities financial interests (OJ C 151 od 20.5.1997, 1-14)  Usp. Zieschang, Frank (1997) Das bereinkommen zum Schutz der finanziellen Interessen der EG und seine Auswirkungen auf das deutsche Strafrecht, EuZW, Heft 3, 78-83, 79; Plckhahn, Otto (2006) Umsetzung des bereinkommens ber den Schutz der finanziellen Interessen der Europischen Gemeinschaften in allgemeinen Strafrecht, u: Roman Leitner (ur.) Finanzstrafrecht 1996-2006, Wien: Linde, 931-941, 932.  V. Dannecker, 2006, 906; Zieschang, 1997, 79-80; Zeder, Fritz (2006) Umsetzung des bereinkommens ber den Schutz der finanziellen Interessen der Europischen Gemeinschaften im allgemeinen Strafrecht, in Finanzstrafrecht 1996-2002, Wien:Linde, 949.  V. Dannecker, 2006, 911.  Ibid. 910.  Explanatory Report, 4.  Ibid. 3.  O la~nom prijavljivanju carinski relevantnog podatka o robi v. urevi, 2006, 259-263.  Tiegs, Heiko W.A. (2006) Betrugsbekmpfung in der Europischen Gemeinschaft, Berlin: Berliner Wissenschafts-Verlag, 333.  Usp. Plckhahn, 2006, 934.  Explanatory Report, 4.  Novoselec, Petar (2006) Der  EU-Betrug und das kroatische Strafrecht, u: Zlata urevi (ed.) Current Issues in European Criminal Law and the Protection of EU Financial Interests, Zagreb: Sveu iliana tiskara, 19.  Zieschang, 1997, 82.  Taj na in prijevare est je kod subvencija vezanih za interventne mjere na tr~iatu, kada se, primjerice, otkupljuje roba ili se snose troakovi njezina skladiatenja odnosno prerade uz uvjet da se upotrijebi za odreenu namjenu, a ona se preusmjeri za neku drugu, nezakonitu kona nu upotrebu. To se dogaa ako, primjerice, poljoprivrednici dobiju subvenciju uz uvjet da upotrijebe mlijeko samo za hranjenje stoke, a oni ga dostave drugim poljoprivrednicima, koji takoer mogu za nj tra~iti subvenciju. V. urevi, 2006, 267.  Detaljno v. Tiegs, 2006, 338.  Tako je Zajednica odobravala povlaatenu carinu za uvoz goveda koja  nisu namijenjena klanju u roku od etiri mjeseca uvoza. Meutim, brojne su istrage pokazale da se uvezene ~ivotinje odmah nakon uvoza dovoze u klaonicu iako su prema ispravama trebala ~ivjeti joa etiri mjeseca Rieger, G. (1993)  Erfahrungsbericht aus den Niederlanden unter Bercksichtigung der organisierten Kriminalitt in: G. Dannecker, ed. Die Bekmpfung des Subventionsbetrugs im EG-Bereich, Schriftenreihe der Europischen Rechtsakademie Trier. Kln: Bundesanzeiger, 52-60, 54.  Plckhahn, 2006, 934.  V. detaljnije Robert Kert (2005) Straftaten gegen das Gemeinschaftsbudget und ihre Sanktionen nach dem sterreichischen Recht, 31-33, u: Zlata urevi (2005) Current Issues of European Criminal Law, Zagreb: Austrijska i Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo, 23-39, 31-33.  Explanatory Report, 4.  Report from the Commission: Implementation by Member States of the Convention on the protection of the Euoprean Communities' financial interests and its protocols, SEC(2004)1299.  Annex to the ibid, COM(2004)709 final, 23.  Stoga, ako osoba predo i krivotvorenu ispravu, a da toga nije svjesna, ak i kada je bila du~na i mogla biti svjesna te mogunosti, nee po initi EZ prijevaru prema Konvenciji. Pradel / Corstens, 2002, 509.  V. ovdje supra poglavlje I.2. Kaznenopravna zaatita prora una EU  Explanatory Report, Art. 2.  Osim navedenog nov anog limita za odreenje teakog kaznenog djela prijevare, Konvencija prepuata dr~avama lanicama da sukladno vlastitoj pravnoj tradiciji odrede injeni ne okolnosti koje odreuju prijevarno ponaaanje kao teako. U obrazlo~enju Konvencije se primjerice navode: povrat, stupanj organizacije prijevare, lanstvo u zlo ina kom udru~enju ili prstenu, svojstvo slu~benika dr~ave lanice ili Zajednice, primanje mita od strane slu~benika, ateta iznad odreenog iznosa. Explanatory Report, Art.2. Kriti ki o manjkavosti normiranja teakih oblika prijevare v. Dannecker, 2006, 913.  Pradel / Corstens, 2002, 510.  O elementima kaznene odgovornosti voditelja poslova v. Katalin Ligeti (2006) Criminal Liability of Heads of Businesses, u: Zlata urevi (2005) Current Issues of European Criminal Law, Zagreb: Austrijska i Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo, 91-98.  V. Explanatory Report, Art. 3.  See Tiegs, Heiko W.A. (2006) Betrugsbekmpfung in der Europischen Gemeinschaft, Berlin: Berliner Wissenschafts-Verlag, 349  Explanatory Report, Art. 3.  Kriti no o odustanku od na ela krivnje v. Dannecker, 2006, 912.  O teritorijalnom na elu v. Novoselec, Petar (2007) Opi dio kaznenog prava, Zagreb: P. Novoselec, 102-104.  Prema Pradel / Corstens, 2002, 512.  O na elu aktivnog personaliteta v. Novoselec, 2007, 114-115.  Tako su pojedine dr~ave u odnosu na tu Konvenciju proglasile svojim dr~avljanima i neke druge kategorije stanovniatva kao ato su dr~avljani drugih dr~ava (Skandinavske zamlje) ili stranci integrirani u njihovo druatvo. V. Pradel / Corstens, 2002, 513.  Convention implementing the Schengen Agreement of 14 June 1985 between the Governments of the States of the Benelux Economic Union, the Federal Republic of Germany and the French Republic on the gradual abolition of checks at their common borders. OJ L 239, 22/09/2000, p.0019-0062  Corpus Juris 2000 (2003) prijevod Krapac, Davor / Novoselec, Petar Zagreb: Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo.  V. Feasibility of the Corpus Juris, Delmas-Marty, Mireille (2000) Necessity, legitimity and feasibility of the Corpus Juris, u: The implementation of the Corpus Juris in the Member States, Volume I, Antwerpen: Intersentia, 7-104. 61.  V. Annex to the Report from the Commission: Implementation by Member States of the Convention on the protection of the Euoprean Communities' financial interests and its protocols, COM(2004)709 final, 23. (dalje: Annex to the Report)  V. Vervaele, J.A.E (2000) Foreword u: M. Delmas-Marty / J.A.E. Vervaele (ur.) The implementation of the Corpus Juris in the Member States: Penal provisions for the protection of European Finances, Volume II, Antwerpen: Intersentia, v-viii.  Dannecker, 1995, 154; Dannecker, 1998, 86.  Izuzetak predstavlja `panjolska koja je Kaznenim zakonom donesenim 1995. godine uvela kazneno djelo prijevare na atetu prora unskih sredstava Zajednice kojim su obuhvaeni prihodi i rashodi.???  Detaljnije o prora unskim rashodima Unije v. supra poglavlje 8.3. Rashodi EU  sustav financijske perspektive  V. Bacigalupo, 1993, 151; Dannecker, 1995, 158-168; Dannecker, 1996, 590-591.  Tiedemann, K. / Vogel, J. (2000) Rapport national allemand, u: M. Delmas-Marty / J.A.E. Vervaele (ur.) The implementation of the Corpus Juris in the Member States: Penal provisions for the protection of European Finances, Volumen II, Antwerpen: Intersentia, 349-416, 349.  O tome v. Dannecker, 1995, 160.  Tiedemann / Vogel, 2000, 349.  V. Lettieri, Lettieri, Franco (1993) Erfahrungs bericht aus den Mitgliedstaaten des romanischen Rechtskreises unter Bercksichtigung der organisierten Kriminalitt, u: Dannecker, Gerhard (ur.) Die Bekmpfung des Subventions-betrugs im EG-Bereich, Schriftenreihe der Europischen Rechtsakademie Trier, Band 3, Kln: Bundesanzeiger, 87-103, 98-101; Dannecker, 1996, 591; Sicurella, 2000, 489-492.  V. Dannecker, 1996, 591; Bacigalupo, 2000, 776-778.  l. 628. Kaznenog zakona glasi:  Tko prevari generalni prora un Zajednice ili druge njezine fondove ili neosnovano prisvoji njezina sredstva na bilo koji na in opisan u lancima 306. i 309. u iznosu veem od 4 000 eura, kaznit e se kaznom od pet dana do dva mjeseca.  Delmas-Marty / Manacorda, 2000, 288.  V. Bacigalupo, 1993, 151; Dannecker, 1995, 159.  Delmas-Marty / Manacorda, 2000, 288.  Ibid.  Bacigalupo, 1993, 151; Dannecker, 1995, 159.  Delmas-Marty / Manacorda, 2000, 289.  Dannecker, 1995, 168.  Delmas-Marty / Manacorda, 2000, 289.  Prema Spencer, 2000, 859.  Ibid.  Ibid. 861.  V. Ibid. 861.  V. Appendix I: Synthesis of the comparative tables, Delmas-Marty M. / Vervaele, J.A.E. (ur.) The implementation of the Corpus Juris in the Member States: Penal provisions for the protection of European Finances, Volume I, Antwerpen: Intersentia, 109.  V. Bacigalupo, 1993, 146, 149.  Dannecker, 1995, 155.  Ibid.  Ibid. 156.  Ibid, 170.  V. Bacigalupo, 1993, 148; Dannecker, 1995, 155.  U `panjolskoj l. 349. Cdigo Penal, u Francuskoj l. 1741. i 1742. Code des impots, u Italiji Zakon 576 od 7.8.1982. koji je novelirao zakonsku uredbu 429 od 10.7.1982. Bacigalupo, 1993, 150.  V. detaljnije Bacigalupo, 1993, 150.  Delmas-Marty, M. / Manacorda, S. (2000) Rapport national franais, u: M. Delmas-Marty / J.A.E. Vervaele (ur.) The implementation of the Corpus Juris in the Member States: Penal provisions for the protection of European Finances, Volume II, Antwerpen: Intersentia, 287-347, 288-289.  V. Sicurella, R. (2000) Raport national italien, u: M. Delmas-Marty / J.A.E. Vervaele (ur.) The implementation of the Corpus Juris in the Member States: Penal provisions for the protection of European Finances, Volumen II, Antwerpen: Intersentia, 489-532., 489.  V. Spencer, J.R. (2000) National report of the United Kingdom, u: M. Delmas-Marty / J.A.E. Vervaele (ur.) The implementation of the Corpus Juris in the Member States: Penal provisions for the protection of European Finances, Volumen III, Antwerpen: Intersentia, 857-945, 859-861.  Ley Orgnica 10/1995, de 23 de noviembre, del Cdigo Penal  Do Kaznenog zakona iz 1995. godine kaznenopravna zaatita prihoda EU bila je osigurana lankom 349. Kaznenog zakona. V. Bacigalupo, 1993, 150; Dannecker, 1995, 155.  Unitarna zaatita prora unskih prihoda i rashoda predviena je i u lanku 1. Corpus Juris nacrta u kojem se normira kazneno djelo prijevare na atetu financijskih interesa Europskih zajednica i s njome izjedna ena kaznena djela. V. Corpus Juris 2000, 2003, 15-16.  V. Bacigalupo, E. (2000) Rapport national espagnol, u: M. Delmas-Marty / J.A.E. Vervaele (ur.) The implementation of the Corpus Juris in the Member States: Penal provisions for the protection of European Finances, Volumen III, Antwerpen: Intersentia, 775-813; 777-778.  V. Bacigalupo, 1993, 149; Dannecker, 1995, 156-157; Delmas-Marty / Manacorda, 2000, 289.  Tako Spenser navodi sud koji je u Engleskoj porota mora biti uvjerena ne samo da je okrivljenikovo ponaaanje suprotno  va~eim standardima obi nih poatenih ljudi ve i da je to i okrivljenik znao. To zna i da e okrivljenik biti osloboen ako porota nije izvan razumne sumnje sigurna da im la~e kada im ka~e  Pa, ja sam mislio da je uredu tako postupiti: mene nije briga za financijske interese Zajednice, a niti je (ako imate razuma) vas! Spencer, 2000, 862.  V. Bacigalupo, 1993, 149; Dannecker, 1995, 156-157.  Bacigalupo, 1993, 149.  VSRH Kzz 39/04-2  }S Kc K~ 132/1998  Novoselec, Petar (2007) Posebni dio kaznenog prava, Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, 235.  Kert, 2006, 29.  Annex to the Report, 19.  Novoselec, 2007, 234.  VSRH KZZ 25/04-2  Dokazivanje da je ~rtva bila u zabludi u sudskoj praksi uklju uje injenice kao ato su: jesu li nadle~na tijela bila obvezna utvrditi sve relevantne injenice i provjeriti navode po initeljeva (prijevarnog) zahtjeva kao i jesu li nadle~na tijela bila u mogunosti provjeriti po initeljeve navode. U nekim slu ajevima, kao primjerice ako ~rtva nije imala predod~bu ili ako je bila ravnoduana, du~nost na strani ~rtve mo~e po initelja osloboditi krivnje. VSRH Kzz 20/06-2, VSRH KZZ 25/04-2, Novoselec, 2007, 236.  Primjerice klasi no kazneno djelo prijevare u Njema koj ( 263 StGB) i Austriji ( 149 StGB). V. Zeder, 2006, 951.  V. supra III. 2. Kaznenopravna zaatita rashoda Europske unije u dr~avama lanicama  Novoselec, 2006, 19.  Ibid., Zieschang, 1997, 80.  Sentenca:  U pravilu namjenskim bivaju nov ana sredstva koja su striktno predviena za odreenu namjenu, ali to mogu biti i druga, robna sredstva, kao ato su npr. robne zalihe, roba prikupljena za odreene vidove humanitarne pomoi i sl. Roba iz redovne proizvodnje u skladiatu trgova kog druatva ne predstavlja  namjenska sredstva . }upanijski sud u Bjelovaru Kz 383/04-2.  VSRH Iv Kz 54/05-3.  Primjerice pro elnik za financije grada M. teretio se da nije strogo namjenska sredstva koja su na ra un grada dozna ena iz dr~avnog prora una dozna ena dozna io subjektu kojem su namijenjena, ve je jedan dio sredstava ostavio na ra unu grada za financiranje drugih korisnika gradskog prora una. Sud je utvrdio da su sredstva dozna ena sa zakaanjenjem od dva mjeseca budui da su prvo potroaena za druge namjene, a nakon toga nadomjeatena iz drugih izvora. Ovakvim postupanjem osumnji enika ipak nije ostvarena protupravna imovinska korist za pravnu osobu, odnosno gradski prora un, a niti je osumnji enik postupao s ciljem pribavljanja znatne imovinske koristi, ato zna i da nema elemenata iz st. 1. i st. 2. l. 292. KZ. VSRH IV Kz 76/04-2.  V. supra II. 1. Definicija kaznenog djela prijevare na atetu prora una Europske unije  NN 71/06  VSRH IV Kz-79/98  VSRH Su-726-IV/97 od 19. sije nja 2001.  }upanijski sud Bjelovar K~-235/01-3  Izmjene i dopune Carinskog zakona od 22. studenog 2005., NN 140/05 i od 13. prosinca 2006., NN 138/06  V. supra II. 1. Definicija kaznenog djela prijevare na atetu prora una Europske unije  Council Framework Decision of 13 June 2002 on the European arrest warrant and the surrender procedures between Member States (2002/584/JHA)  urevi, Zlata (2004) Criminal Law Report for Croatia, Police and Judicial Co-operation in the European Union: FIDE 2004 National Reports, Cambridge University Press, 27-40.  O pregovara kom procesu pridru~ivanja Republike Hrvatske EU v. urevi, Zlata (2006) Pregovori o pridru~ivanju EU za 24. poglavlje "Pravda, sloboda i sigurnost", bilten Pravo azila, br. 1., 3-11.  Pregovara ko stajaliate RH, poglavlje 32 - Financijski nadzor, Vlada RH 23. studenog 2006.  Mjerila za zatvaranje su preuzeta iz Screening report Croatia Chapter 32 - Financial control, 28 September 2006.  Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 10. listopada 2007., NN 110.  Novoselec, rad o gospodarskim kaznenim djelima u ovom broju HLJKPP, poglavlje 5. Kriti ki osvrt na prijevaru na atetu financijskih interesa Europske unije prema noveli od 3. listopada 2007.  Ministarstvo pravosua, Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona s kona nim prijedlogom zakona, kolovoz 2007.  V. supra IV. 1. Kaznena djela za zaatitu prora unskih rashoda Europske unije  V. Novoselec, rad o gospodarskim kaznenim djelima u ovom broju HLJKPP, poglavlje 5. Kriti ki osvrt na prijevaru na atetu financijskih interesa Europske unije prema noveli od 3. listopada 2007.  O dragovoljnom odustanku v. Novoselec, 2007, 310-317.  V. supra IV. 3. Priprema ili dobavljanje la~nih, neto nih ili nepotpunih navoda ili isprava  V. ovdje supra IV. 2. Kaznena djela za zaatitu prora unskih prihoda Europske unije  V. ibid.  V. ovdje. II. 1. Definicija kaznenog djela prijevare na atetu prora una Europske unije  V. II. 6. Ne bis in idem  Article 7 Ne bis in idem: 1. Member States shall apply in their national criminal laws the 'ne bis in idem' rule, under which a person whose trial has been finally disposed of in a Member State may not be prosecuted in another Member State in respect of the same facts, provided that if a penalty was imposed, it has been enforced, is actually in the process of being enforced or can no longer be enforced under the laws of the sentencing State.  Predmeti C-187/01 i C-385/01, Hseyin Gztok and Klaus Brgge, Judgment of the Court of Justice of 11 February 2003, ECR 2003, I-5689.  V. Vervaele, John A. E. (2005) Europsko kazneno pravo i opa na ela prava Unije, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 12, br. 2, 855-882, 869-874.  Predmet C-150/05, Van Straaten v Staat der Nederlanden, Republiek Itali, Judgment of the Court of Justice of 28 September 2006     PAGE  PAGE 35 "RT^`np> @ J Z \ f h j    ###$$$"$$$,$6$$$L%r%N&&'0'(`)b)))) *.*0*6*h******+ h1vPJ h[HPJ h2PJjh/0JPJU h/PJ h^PJjhCE0JPJU he'PJhihCE6PJ h.CYPJ hPWPJ hiPJ hCEPJ hXPJ;++,"-J-L-N--.....0D0X0\012H2J22445D55556(7B7t8Z:b:x:::@<B<D<l<<==>ýñɫɫɽɥɽwjh&0JPJUjhM'0JPJU hr(SPJ hM'PJh|}h~;l6PJ h|}PJ hMPJjhC0JPJU h~;lPJ h&PJ hCPJ h/CJ hCEPJjh/0JPJU h/PJ h[HPJjh[H0JPJU-> ?<^JaJhq i^JaJjh[0JU^JaJh[^JaJh^JaJjh)0JU^JaJhWch)^JaJhuI^JaJh)^JaJ*t2x<R6$a$gdeEgdGD/$a$gdGD/ $da$gdeE $da$gdeE$a$gd+TgdeE$a$gduIZrtHJ02fh vx<tv`2460ÿ÷|jhc/0JUhc/ hGD/hGD/hGD/ heECJheEheECJhwh ><^JaJh^JaJhw^JaJhhwh ><heECJaJheEheECJaJhuIheEhq iheEhq iCJaJhWchuI^JaJ.0<v NPTVXLh(4X^̾丯h.Xhc/6jhX30JUh.XhX6hX3 h6h hM-6hM-heEh)CJ heECJjhA0JU^JaJhA^JaJh0]^JaJhmU^JaJhM-^JaJjhc/0JUhc/ hc/6/X Z  gdCs$a$gd_$h^h`a$gdR $a$gdD$h^h`a$gduI$a$gd#$a$gd.X$a$gd+TgdeE$a$gdM-:V8TPblnpf2D`Rnfhj8<Hx      2 " $ @ X Z βjhp0J6U hp6jhG00JU hh# h#6hp h#PJh#jh#0JUh#h#0J h56h5 hX36hX3h0]hc/heEh.Xh.X6\^JaJh.X\^JaJ2Z \   : X Z ^ r t   h*PRVX prººު}}ssnf[h94xhAmHsHhAmHsH hA:jhA0JU hhAjhhA0JUaJhA jhhA0J h =h = hhRhD6^JaJhD^JaJhWchD^JaJhp^JaJhR huICJ huICJ h7<CJhphp6h#hp hp6#PVr %'"'<,0435H668:9:~; d<gd9gd gd gd`$d<`a$gd`gd'4@ $d<a$gd'4@gdf`gd:Ogd&rt ,LJTVXʺʤ吃|q|cqTq|hZ9hA0J>*B*phjhZ9hAUjhZ9hAU hZ9hAjhZ9hA0JU hFVhA hA6hl hA:hFVhA6hFVhAOJQJ]^JhhA6OJQJ]^JhAOJQJ]^JhFVhA:OJQJ]^JhA hhAjhhA0JUaJ lp @BJLj$ j     !R!T!r!!!2"6"D"f"##$$$$$ %:%v%%%%%%%%&b&f&'' ' ''"'̷hhA0JhhAB*CJaJphh!hA:jhhA0JUhhAOJQJhf`hA0J6 hA0JhhA0JjhA0JUhhA6h|VhA:hA hhA6"'$','R'`'')())))****+ + ++<++ ,6,8,:,<,>,@,F,,P-l-..00012j2$34363F3H3J3Z4v4J555555666&6F6⿵hA:mH sH hAmH sH haIhAmH sH hA6h`hA0J:h`hA0JjhhA0JU hA:hhA6 hhAhhA:hAjhA0JU:F6H6J66666z777777D8|8888889$989:9<9>9j9:::::::(;X;|;~;;;;ۼϱۦ릚ۄ{q{dh9hA0JmH sH h9hA0J6h9hA0Jh9hA0J:h hA6mH sH h hA:mH sH h hAmH sH h`hAmH sH hA:mH sH hA6 hA:h`hA:mH sH hAhaIhA6mH sH jhA0JUhaIhAmH sH '~;;;ABAAC2CHCD&ExEHGJHI|JL<t<x<<<>>?*?@?d?AAAA@ABADAFAAAAACCC2C4CHCwkwf_WhwhA6 h)tHhA hA6h$hA:mH sH h$hAmH sH jhA0JUhqhA@CJhA0J@mHsHhA0J:@mHsHhqhA0J:@mHsHhqhA0J@mHsHhqhA0J@mH sH 1jhEKhA0J@CJOJQJU^JaJ hA:hA"HCJCDD&E(ExEzE|E~EEEEFFGHGJGJHLHIII(JPJ|J~JLLMOOOOPPPQ"Q(RĽ|smdhA:mHsH hA0JhPLhA0JhPLhA0J:h9hA6^Jh9hA:^Jh9hA^Jjh9hA0JU^JhChAmH sH  hhAjhhA0JUhqY>hAmHsHhAmHsH hA:hqY>hA:hAjhA0JU'(RVRRRRRRRRSSS S2SLSTTTTTTTTTUUUUFUHU\U^UUUUVVVV"V,V.V0V2V4V6VFVɺ䴭ēɇx hc6hAhc6hA:hhA:mHsH hhAhj hA:hj hAmHsH hA0J: hA0JhPLhA0J: hA:hAjhA0JUhPLhA0JmHsHhPLhA0JhPLhAmHsHhAmHsH.UFU\UVW@WtW$YRYn]]b8bhddf`fhhhdmmoogdmgd1Jgd:OgdgdgdqgdTgd;[0gd1gd4FVVWWWW*W>W@WBWtWvWxWWX X X(X6XXYY$Y&Y(Y>YFYPYRYTYD]T]l]Ժ{rlb\ hAPJh}hA:PJ hA0JhPLhA0JhPLhA0J:hAmH sH h1hAmH sH hLhA6mH sH hLhAmHsHh1hAmHsHh1hA:mHsH hA:hA:mHsHhAjhA0JUhhAmHsHhAmHsHhgjhAmHsH l]n]p]]]]]],^.^^^z_|____```abb b b"b6b8b:bBbXbnbbfdhdjd龶鏊sggZjhhA0JUhqhA\^JaJhqhA:]^JaJhqhA^J hA:hA:mHsHhA6OJQJ]^JhAOJQJ^J hA5\hU$vhA\ hA:\h1hAPJ h1hAh1hA:hhA:mHsHhAjhA0JUhThAPJ#jdddddff`fbfdfgghhhhhhhll8mbmdmfmhmmmmn$n&n2nnoooooooppp(q*qqvhxhAmH sH hgjhA6mHsHhgjhAmHsHhhAmH sH !jhxhA0JUmH sH  hA^JhqhA^Jh1JhA: hA:hhA: hAPJjhhA0JUjhA0JUhA hhA.op(qqrrPsLuwtxLz"|~b~ʀj҃,hƊ$gdd7gd:Ogd[\gd3qqqqqqrrrrrrrrs2s:s>sNsPsRsu2uLuNuwwwww xtxvx~xxxLzNz"|$|,|\||}}}~~~ ~~6~^~b~d~HTʀ̀Ԁ6Hjl޹hPhA: hPhAhhA6jhA0JUhAhhA: hhAjhhA0JUh3hA: hA:Flp<*҃ԃ؃.0Rކ*,.6HbNhjlŠĊƊȊʊ $&(prtvƽhd7hAOJQJmHsHhA6mHsHhAmHsHhA:mHsH hA:jhhA0JUhhA6hhA: hhAD$r(8Rrn $\ؗR̝"gdgd:O&(*,468:<FPRTrtތ"002lnpxƎ  $&,n& .Z\^`<*>@ȓP>ؕ|jؗڗܗPRThhA0J5hhA6hAjhhA0JUhhA: hhAQTؘܘD:Tnp^̝Ν֝8B "$,XZl¢$(2<hThA:hThA:mH sH hxhAmH sH  hThAjhA0JUh[9hA: hA:hhA6jhhA0JUhhA:hA hhA=ʣ$Tz|f>zjj0Vȵxgd gd&gde'gd2gd[Hgds3gdI|gdPxgdT<>BPRXZ\hjltvzʣ̣Σ֣$&(:TVXxz|,46<Pbln|~hI|hA: hI|hA h@hA hxhAhPWhA: hA:jhA0JUhxhAmH sH hThA6hThA6mH sH hs3hA6hA6mH sH  hThAhA6"6Bdfhȩ&>@Pbxz|jlnBJLPRVhjlԳ024<>BDH󥞥܇|||hxhAmH sH  h9hAh2hACJ h xhA he'hAh[HhAmHsHh^hA:hs3hA:mH sH hPWhA:hs3hACJ he hAjhA0JUhI|hA: hA:hAhAB*ph0HVXZbdhrv~̴ܴ޴ȵʵ2vxzƷx<Ndv@B$븱몝븉h5|hA: hA6 hJVhAh hAOJQJ^J hA2hA hshA hA:h{>ZhACJ h xhAhe'hAmH sH hAmH sH hxhAmH sH hAjhA0JU h9hA5@&ļDPtJ`H $&(,.24gdpgdG0gd#gdlz$&(ļƼȼ޼BDFPRtvJL`b*FHJL|~zL "Hº鳩閍hG0hA^J hA^Jh#hACJ^JaJhqhA6] hqhAh#hA5 h5hAhX3hA6 hA6 hhA h)hA hA:hAjhA0JUh{NhA65H`bdf&(*.046:<@BNPRVXdfjlnrtv̺̞ h =h =h`X0JmHnHuhA hA0JjhA0JUjhUh hqhAhAmHsHhphAmHsHhA\mHsHhphA\mHsH"48:>@RTVnprtvgdCs &`#$gdi 21h:p:O. A!"#$% iDyK =http://ec.europa.eu/budget/budget_detail/current_year_en.htmyK zhttp://ec.europa.eu/budget/budget_detail/current_year_en.htm#R@R  =Normal dx CJOJQJ_HaJmHsHtHR@R  x Heading 1$<@&5CJ KH \^JaJ V@V  = Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJR@R  Heading 4$<@&5CJOJQJ\aJN@N  Heading 5 <@&56CJ\]aJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListN@N 94x Footnote Text$d<a$CJaJ@&@@ ?d&Footnote ReferenceH*Z @Z :OFooter,Footnote$ p#d<a$CJH@"H gC Balloon TextCJOJQJ^JaJ0O20 /6Style1CJaJ6U@A6 7 Hyperlink >*B*phjOQj :OFooter Char,Footnote Char CJOJQJ_HaJmHsHtH(W@a( Strong5ZOrZ &norma$dx`a$@OJQJaJhtH .)@. :O Page NumberL@L `Header$ 9r da$CJaJ\O\ 9Style Bold Justified$<a$ 5\aJZYZ - Document Map-D M CJOJQJ^JaJO1 xBHeading 3 + 11 pt,Not Bold,Justified,Left: 0 cm,Hanging: 0,63 cm$h^h`a$5CJPJ\`^@` M Normal (Web)ddd[$\$CJOJQJmH sH tH Z+Z gj Endnote Text dCJOJQJaJmHsHtH>*> gjEndnote ReferenceH*joj p c02alineaalta $7d^7a$CJOJQJmH sH tH bob p c19centre!$7d^7a$CJOJQJmH sH tH jo"j p c71indicateur"$7dX0^7a$CJOJQJmH sH tH  AGa,h .#R%&*(v))*e+^---0133u45;;<<=}FFGH JYKXOPQ(TUVV5WXX'\\]_bdaegikmop~qtvwxyˊ7;=H[YgΥT0d]UfTOlu,%crCz'Tw  ,"*&-.:;=>@ARS]X(Z_bbb  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Vzj ; Af{hB[) %!!!!""$$!'9'Q(j()M)*a**,,-....`///01W2C3.4 5N566678&899:;Q;x;;;;;<1<9<F<V<T=u======>>?@ BFBBCE^E.GdG}GGGHH/HGHZH[JJ%K ABBBB!C.CDLE"FFGJ\KMONO PQUUVxW_XX*Z1\^ a#cc-dddgggggghiljk)lm+pppQsuvxWxx|yyzzz&{}}~~~~~׀Xq?уև;ӈʼn܉ 7Og5c4w*Ǖ vۖٗmYD6d(<ɠ5gŢ+GO\ljŤ\ tDz*E]pq;Rp@K^ouvӺFUۼ*%ؾ<WsC(0(0(0(0(00a(0(000(00 000000(00000000000(000(000000000000000(000(00(0000000(00(0000000(000(0000000(0000000000000(00(0000000(000000(00(00(000(0000(000(0(000(00(0000000000000H0000000000000H00000000H0000000(0000(0(00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00@ a&[  *. 1#%&,/45/:?+@bAtBBCjCkDDD/Z_!c*cgiimrsOuvx{88)w̜YַR) "' !.CG*Z1\^ acggghiljk)lm+pppQsuvxWxx|yyzzz&{}}~~~~~׀Xq?уև;ӈʼn܉ 7Og5c4w*Ǖ vۖٗmYD6d(<ɠ5gŢ+GO\ljŤ\ tDz*E]pq;Rp@K^ouvӺFUۼ*%ؾ<Ws*@0*@0*@0*@0@0@0*@0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 *@0@0$@0$@0$*@0@03@03*@0@0]?@0]?@0]?@0]?@0]?@0]?@0]?@0]?@0]?@0]?@0]?*@0@0eV@0eV*@0*@0@0a@0a@0a@0a@0a@0a*@0@0Ao*@0@0;r@0;r@0;r@0;r*@0@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0w@0]?*@0j00j00K0L0MK0L0K0L0K0O 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0h@0@0K00 00 %%%(, .l%3>KTXZqyZȟz(S}B"+>NiP0Z r"'F6;HC(RFVl]jdqlT<H$Hv    PIҎt ęTԆ~;Uo$4v t !(!!|[X _Toc13315924 _Toc13745798content/:/:Y+?+?Z[Tg\]_h*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttagsV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/ |  R^.> ( -58 C !$!##))t-z-{--7777KK\\jaxaDdOdBiKi&k+k/k9kAkSkmmmmZvfvwwy!yyyz$z*z2zgztzzzzz}}}~-3&,-21478EZ`af27CT$9=>CyͣQ`s}~ũ_hkrw7;ADEMNUVYVeиڸ ˺޺ !(8 X\]`ahXabjv|}  hn&+,6'\eGO039=>ABI8F%(?Ibefk-;&',/67>&1^a~z!!!!."4"''((s(y()) 00@5C5<6E6666 7E7Q7? ???^JgJMM]NbNRRVVWWGYMYYYYYWZYZZZ[$[V[X[]\_\\\\^^^^^c_e_aaaabbbbbb8b:bbbcccdffffggg"g$g,g4ggggghhhhXi_iiiiijj kkk"k.l5l7l=lllmmmmmn nnn$n%n(n2n9n:nEnFnLnUn\n]nfnhnsnwn~nnnnnnnnnnnnnnnnnnoo oooooo"o#o.o/o6o=oDoFoToYoeofotouozo|ooooooooooooooooooo p p ppp0p8pppppppppppp qqqqq"q'q)q?qOqWq[qcqeqhqiqoqyq|q}qqqqqqqqqqqqqqqqqrr rr#r%r,r4rDrErKrPr`rerqrrr~rrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrs ssss#s%s0s1s4s5sBsVs^s`sdsesmspswsyssssssssssssssssssssssst ttt!t#t.t/t2t3t6t7t>t?tVtXt\tbtftxtttttttttttttttttttttu uuuuuuu*u+u2u9u@uBuPuUuaubupuquvuxu|uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvvv$v&v-v4v7v8vBvCvFvGvRvSvZvavhvjvxv}vvvvvvvvvvvv`wfwx#x$x/x0x:x>xFx\x_xhxoxrxzxxxxxxxxxy y yyyyyyzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{3{5{C{G{H{N{R{\{]{d{{{|*|||}}}}}}}}}}~~ ~&~*~-~.~8~<~?~@~J~N~Q~R~Z~[~f~h~q~r~z~~~~~~~gl!"&'*+16BCMR^_mq|}ـ&,6 !'08:?GLMRS[]bdj)+CN"#0145;@LMWchiuvyz}~Å̅ͅЅх߅ +/:;Ĕцӆ؆ʇˇч"*=BƈՈ9>?GljЉՋ݋$*7HMPQ]^cdtyЍ׍ލ*9B_efjr|}ȎɎΎ  itu{ďŏϏӏ֏׏ $7<@CDHW\'?Dywϓؓ>EFLT\]fjos}05ԕݕ&/bk~ʖė̗ۗ !"%&1589?CFGNOWX]_bcjksw~˜Øɘʘј)2r}ƙ˙֙ڙݙޙ #$*,26?AL^cgjkqrvwz{ʚΚњҚښۚ !/48;<BIQ`houv{›țɛϛכ  !,8ANWW\Νם $,238BJQTUcgjkqrw{~ƞԞݞߞ'*/AIKScm%Πנ(:DQZiopuxǢ͢΢Ӣ֢ߢ  3:qy}ˣΣϣݣ !+/78@BHLUWboyʤԤ=ABEFLwʥԥ $,238BJQTUcgjkqrw{~ƦȦΦӦܦަ &'.6<=BLT[^_mqtu{|ǧȧЧާ '(.256<=DLRSXbjqtu¨èƨǨѨըݨި !$%-@IKNOUթߩPVW\%,-56>FLMR\dkno}˫ϫ׫ث(5>OUV[^g{07IS`i|ŮǮ̮Ԯۮܮ߮,1589?GP<?[dԱٱ=F[d۳ݳܶ޶UWrty}~!qxy¸ø̸͸׸ظ߸"#)*-BJKMNW[^_ghmy  )*16?/8 */OQY`jlv|}ſɿ˿пѿֿٿ߿  "#%&0134;<BCHIKLSTVWZ`egoptuwz7>?FGJKPQWYabdehinoqryz|Wcdef|}!`a%&Z[   )*-. 0#1#%%&&+,//3344 55.:/:??*@+@aAbAsBtBBBCCiCjCjDkDDDDDZK[KQQVV.Z/Z__ c!c)c*cggiiiiRrSrlrmrssNuOuvvxx{{~7878()vw˜̜XY^_շַQR() !"&'st%&efpq mnYZ    <=_`"#/0  !!U!V!>'?''-(---"1#1~1111 2 222m2n233O4P4,5-5%7&7y:z:>>A AABBBBBBB C!C-C.CDDKELE!F"FFFGGJJ[K\KMMOOMONOP PQQUUUUVVwWxW^X_XXX)Z*Z0\1\^^__a a"c#ccc,d-dddggggghhii5jnjkk(l+lmm*p-pppppPsSsuuvvxxx~yyzzzzz%{3{5{}}}~~~~~~~~}ـWp)+AЃ^Շ؇:Ոljۉމ 6Qfi47be36vyÕɕ uxږݖؗۗloX[CF58cf'*;>ˠ 47fiĢǢ*-FINQ[^knilĤǤ![^  svCFy|),DG\_orps:=QT[orԶ?BJrtynqtxҺպEHTWڼݼ),$'׾ھ;>VYrsBE3333333&  bbiiSrmr'3; \  22>?IOMOUU_XXZ*Zfggghh5jljm+ppQsuvvq7O4Tw *vٗӘmU'DE6lIG0E]7q%ؾCg|'}j~lfoj1d.TN»|Nf ^dEȘd2erpp (z_dU^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH\^`\o(()h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.~}|Nf erp (z`dZ                 {$"~NA{$"($I$I$I$I"E~NA+*MPwo$0Pz1e  - j 7$3&}]x"egj4 &4LPWZT#|V%ur~7H-Uf^ .!k!z "v#;?$<&%<'&?d&M';a'e'{' |' *9y*,D-M-GD/c/;[071 2s3-o435X696/6/6c6,7d79Z9[9z9<:I;N;7< ><\<u<BK=qY>f?g? q?@'4@AbAoACsCl DCEeExE G[H)tHuI4IJTKxLMM,N Qr(S:mTPU3UD@UmUTV`X.CYHYeY{>Z [w[0]`P`f`bWcrd0eiq isk Yk~;lmQmV*u|uU$v;w94xPxwx?Iy#UzlzprzI|/}k~T.p9%N[\1vi q2.cO=P5ir;>@\[dLeR1N)E6/#s P XmQX'_{NX``G0:O 9FH.Xp-~~@5!1JTZZs-R+TD tEKR}P ;x{OD1SqXbch:R w5|&1 KF |8l D5,GR?[`rm])"LPLTCs x|}p^iw9?A/] =gC`4o$X3}U)FVcg C;@eeX,:ee  !#$%&-/2579<@CEFGIJLNPQRTUXYZ_`bkprv3`` ` ``(@``` `$`&`(`,`4`8`>`@`B`D`J`N`P`R`T`b`f`l`r`v`z``````````````````````````````&`0`4`f`h`l`z```(@````````````Unknown Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial; BatangCTimesNewRomanIATimes-NewItalicK,Bookman Old StyleQTimesNewRoman-Italic5& zaTahoma?5 : Courier New;Wingdings"1mufmufkuf5~15~194d_f_f2qKX? =2?Konvencija o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica PFZ zdjurdjevicD         Oh+'0 ( <H h t  @Konvencija o zatiti financijskih interesa Europskih zajednica PFZNormal zdjurdjevic2Microsoft Office Word@F#@&@.N9&@.N9&5~1՜.+,D՜.+,@ hp  Pravni fakultet u Zagrebu_f @Konvencija o zatiti financijskih interesa Europskih zajednica Title 8@ _PID_HLINKSA4O=http://ec.europa.eu/budget/budget_detail/current_year_en.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F9&Data 1TableWordDocument4$SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q