ࡱ> q`bjbjqPqP 8::J%BBBV8DVDVF02"///////$x1h3b7/B7/F401+1+1+BB/1+/1+1+.BBe. 0y{|a%x1./00F09.,B49*B4e.B4Be.1+7/7/*^F0VVVVVVVVVBBB Antun Pavlin, Sveu iliate u Ljubljani (Slovenija) Anton Vukeli, Sveu iliate u Zagrebu (Hrvatska) VI`KI JEZIK I IDENTITET Sa~etak: Rad se temelji na istra~ivanju poznavanja viakog dijalekta meu razli itim socijalnim skupinama otoka Visa. Uz dob i obrazovanje, analizira se obiteljsko podrijetlo, te se komparira domicilno stanovniatvo s doseljenicima te Viaanima koji borave u druga ijim sociokulturnim okru~enjima. Ujedno se razmatra odnos izmeu poznavanja dijalekta i izra~avanja lokalnog identiteta. Na metodologijskoj razini se usporeuju tri razli ita testa i njihove karakteristike. Klju ne rije i: viaki dijalekt, lokalni identitet, dobne skupine, kompozitni test UVOD Povezanost izmeu jezika i (lokalnoga) identiteta dobro je obraena tema u sociolingvistici, a posljednjih godina taj se odnos prou ava s obzirom na pojavu fenomena nestanka jezika, odnosno dijalekata budui da su oni po fonetici, gramatici i leksiku strukturirani kao i jezici (Crystal, 2000) te su na isti ili sli an na in podlo~ni utjecajima koji uvjetuju njihovu eroziju ili nestanak (Matasovi, 2005). Iako se viaki dijalekt nedavno razmatrao s antropolingvisti kih polaziata (`kreblin i sur., 2002), naaim istra~ivanjem se ~eljelo doprinijeti rasvjetljavanju nekih sociolingvisti kih pojava posebno uzimajui u obzir dva imbenika. S jedne strane dijalektalni rje nik jer je leksi ka razina manje strukturirano podru je i mnogo otvorenije utjecajima za razliku od fonologije i gramatike (Hagge, 2005) pa se na toj jezi noj razini promjene najranije uo avaju te stoga njegovo nepoznavanje mo~e biti znak uruaavanja sustava. Drugi faktor istra~ivanja koji se treba posebno izdvojiti jest dob kao klju na diskriminativna karakteristika u poznavanju viakoga dijalekta, tj. kroz dobne razlike mogu se odra~avati jezi ne promjene budui da su lako uo ljive unutar razli itih dobnih kohorti (Cheshire, 2006). Osnovna svrha istra~ivanja bila je ustanoviti postoje li zna ajne razlike u poznavanju viakoga dijalekta kod razli itih sociodemografskih skupina. Posebna pa~nja posveena je dobnim skupinama polazei od pretpostavke da su mlai u manjoj mjeri usvojile viaki dijalekt zbog veeg utjecaja masovnih medija i obrazovnih institucija. Ukoliko bi se istra~ivanjem potvrdilo da mlae u odnosu na starije dobne skupine slabije poznaju viaki dijalekt, joa uvijek se ne moglo zaklju iti kako postoje znakovi njegova nestanka ili izumiranja. Naime, tek se kroz longitudinalna istra~ivanja, usporeujui poznavanje jezika dobnih skupina u du~em razdoblju, mogu znanstveno prepoznati takve tendencije u dijalektu. Nadalje, istra~ivanjem se ~eljela analizirati veza izmeu stupnja poznavanja dijalekta i izra~avanja osobnog lokalnog identiteta, tj. u kojoj mjeri je poznavanje dijalekta povezano s vlastitim samoodreenjem kroz lokalnu pripadnost. Na kraju, trea svrha istra~ivanja je metodologijske naravi. Kako su za testiranje poznavanja leksika viakoga dijalekta koriatena tri razli ita testna kompozita, namjera je bila usporediti njihove psihometrijske karakteristike (te~inu, diskriminativnu valjanost) te odgovoriti na pitanje funkcioniraju li ta tri podtesta zajedno kao jedinstveni mjerni instrument. Prvi podtest sastojao se od estica sa zatvorenim modalitetom odgovora ( etiri opcije). Ispitanicima je postavljeno pitanje - viaki dijalektizam, a opcije su bile na hrvatskome standardnom jeziku. Dakle, s viakoga na hrvatski. Drugi dio testa sastojao se od estica s otvorenim modalitetom odgovora gdje ispitanik formulira odgovor na postavljeni zadatak slobodno, prema vlastitom nahoenju. Zadan je leksem iz viakoga dijalekta, a zahtijevao se sinonim iz hrvatskoga standardnog jezika. Trei je podtest, na kraju, takoer koristio otvoreni tip pitanja kao i onaj prethodni s tom razlikom ato je za postavljeni leksem hrvatskoga standardnog jezika trebalo odrediti sinonim viakoga dijalekta, dakle s hrvatskoga na viaki. Ovako postavljeno istra~ivanje u osnovi se ne mo~e definirati kao istra~ivanje koje ispituje isklju ivo poznavanje viakog dijalekta, ve usporedno ispituje poznavanje i jednoga i drugoga leksika, viakoga dijalekta i hrvatskoga (standardnog) jezika. Takvo preciznije odreenje osobito je va~no zbog situacije u kojoj pojedine skupine izrazito poznaju dijalekt, a istovremeno pokazuju slabo poznavanje standardnoga jezika. CILJEVI ISTRA}IVANJA I HIPOTEZE I. cilj: ustanoviti korelacije izmeu poznavanja rije i viakoga dijalekta i sociodemografskih karakteristika. Istra~ivanjem su obuhvaeni spol, dob, obrazovanje, podrijetlo roditelja (jesu li Viaani ili ne), migracijski imbenici te naposljetku govor u obitelji danas i u djetinjstvu. Kao ato je ve spomenuto, kako se istra~ivanjem mjeri usporedno poznavanje hrvatskoga standardnog jezika i viakoga dijalekta, iznosi se sljedea hipoteza: mlae skupine e pokazati slabije rezultate, tj. oskudnije poznavanje dijalekta ato se mo~e objasniti dominacijom standardnoga jezika, dok e najstarije dobne skupine takoer pokazati slabije rezultate ato se mo~e povezati s nepoznavanjem standardnoga jezika. Ispitivani odnosi promatraju se isklju ivo na razini korelacijske veze. Hipoteza je shematski prikazana na sljedeem grafikonu:  Slika 1. Shematski prikaz hipoteze o odnosu dobi i testovnih rezultata Postavlja se pitanje o emu ovisi "polo~aj" vrha prikazane krivulje? U skladu s prethodnim mo~e se pretpostaviti da unutar odreene jezi ne sredine polo~aj vrha krivulje ovisi o snazi i duljini trajanja utjecaja presti~noga standardnog jezik (Hagge, 2005), a refleksije toga istog procesa utje u na dva jezi na fonda: fond rije i dijalekta i fond rije i standardnoga jezika. Pojasnimo navedeno hipotetskim primjerima. Pretpostavimo zatvorenu jezi nu zajednicu koja je krae razdoblje izlo~ena utjecaju standardnoga jezika. Tek e mlae generacije paralelno razumjeti oba jezi na fonda - standardni i dijalektalni te e stoga rezultati na tako postavljenom testu biti visoki, dok e starije generacije zbog nepoznavanja standardnoga jezika ostvariti slabije rezultate. Zamislimo zajednicu dugo otvorenu utjecajima. Najmlae generacije naprosto e "izgubiti" dijalektalni izri aj te e zbog istih razloga postii slabije rezultate, dok e skupina starijih ostvariti visoke rezultate jer su usvojili standardni jezik, a nisu u potpunosti izgubili dijalekt. Navedena hipoteza polazi od pretpostavke da na mlae generacije standardni jezik zna ajnije utje e, a ato usporedno uvjetuje gubljenje dijalekta. Premda je navedena hipoteza svojstvenija bilingvalnim situacijama, odnos dijalekta i standardnoga jezika mo~e se takoer promatrati prema istome modelu (Janson; Chesire, 2006). II. cilj: provjeriti hipotezu o postojanju zna ajne pozitivne korelacije izmeu poznavanja lokalnog dijalekta i izra~avanja lokalnog identiteta. I ovdje se moraju uva~iti prethodno spomenute opservacije uz varijablu dobi budui da instrument (test) mjeri usporedno poznavanje standardnoga leksika i dijalekta, te mo~emo imati slu aj da pojedine skupine izra~avaju visoki stupanj lokalnog identiteta, ali zbog nepoznavanja hrvatskog standardnog jezika posti~u slabije rezultate na testu. III. cilj: s metodologijskoga aspekta usporediti sva tri koriatena podtesta. METODOLOGIJA Anonimno anketno istra~ivanje provedeno je na otoku Visu (u mjestu Visu i okolnim selima Podstra~ju, Podselju i djelomi no u Komi~i) tijekom kolovoza i rujna 2005. godine. Koriten je kvotni uzorak po karakteristikama dobi, spolu i obrazovanju, te je anketirano 217 ispitanika. Instrument se sastojao od 60 leksema (20 - zatvoreni tip s vikoga na hrvatski; 20 - otvoreni tip s vikoga na hrvatski te 20 - otvoreni tip pitanja s hrvatskoga na viaki dijalekt). U posljednjem dijelu ankete uz uobi ajene sociodemografske karakteristike mjerile su se i migracijske karakteristike ispitanika (poput dugotrajnije odsutnosti, iseljenja i doseljenja na otok), njihovo podrijetlo, dominantni govor u djetinjstvu i sadaanjem razdoblju te subjektivno izra~avanje lokalnog identiteta. Kako je primijenjeni instrument u svojoj osnovi test znanja, postojale su metodologijske poteakoe koje se uobi ajeno pojavljuju uz testove. Dio poteakoa odnosi se na izbor leksema za testne estice. Populacija ili domena leksema viakog dijalekta odreena je arbitrarno iz rje nika "Libar viakiga jazika" (Roki, 1997). Drugi dio problema se sastojao u odreivanju uzorka leksema koji bi trebao biti reprezentativan za domenu leksema budui da ne postoji "banka" leksema viakoga dijalekta, tj. standardizirani i testirani pojmovi s obzirom na njihovu te~inu/lakou i diskriminativnu valjanost. Leksemi su selektirani arbitrarno uz pomo kompetentnoga izvornog govornika te na osnovi njegove subjektivne procjene te~ine svakoga posebno. Osim toga izostavljeni su leksemi za predmete koji danas nisu viae u upotrebi (tj. iskustvenom svijetu). Selektirani su zatim slu ajnim izborom, a potom klasificirani u tri, ve spomenuta, podtesta. `to se ti e te~ine estica, za cjelokupni test dobiven je prosje ni indeks lakoe zadataka p = 0,45, a smatra se da je test najprimjereniji ispitanicima kada je p = 0,5. Manje vrijednosti ukazuju na prete~ak, a vee na prelagan test (Krkovi, 1978: 14-15). Kompozitni ukupni rezultat testa vrednovan je linearnim zbrajanjem to nih odgovora. Aposteriorne analize koriatenih testnih estica pokazale su sljedei grafi ki prikaz distribucije rezultata s obzirom na frekvenciju ispitanika i njihov postignuti rezultat.  Slika 2. Grafi ki prikaz distribucije postignutih rezultata na testu Dok je teorijski raspon rezultata bio 0 - 60, empirijski je iznosio 8 - 48 ato omoguava dobro razlikovanje ispitanika. Aritmeti ka sredina iznosi x = 2  $ 2 d f Fb.4L^h@!B!""$$&&''L*N*\*^*`****+-- hL6hthL6hhL6jhL0JUhhL5h~X hJh~$ haChLhfh-h;hL6hh~xhYr h%RhLhthL5h?hL5 hL5hL6fh  V b d f \2&***J*$dh`a$gd~x $dha$gdL$a$gdLBJ*L**+,000b1d12<T=@@@@@@F>R@RDRRR4a6a8aLaNa8c $dha$gdL-00000d1222P3R3X3Z3::2<6<D<F<l<n<r<t<P=>>@@@"@b@l@@@@@@ I I4I6I:IBIDIIIwhL\mH$sH$hhL\mH$sH$h-hL6\]mH$sH$h-hL6 hxhLhYr hL6h]hL6jhL0JUhh+hLB*ph h*VhLh|xb6CJaJhj8hL6CJaJjhJ_ShLUhL.I>K@KzK|KLLNNNNvOxOzO|O:RR@RBRDRNRPRRRVRRSSSST`` ` ``cccccccc\dndrdeefffhvhh6CJaJh6)hL6CJaJjhLUhLCJaJhWhLmHnHtHuUh+ @6CJaJhj8hL6CJaJhL6CJaJj hLU hJ_ShLhKjhL0JUhL38 (s = 10,5) ato ukazuje da je tendencija grupiranja ukupnog rezultata tek neznatno ni~a od one koja se nalazi na sredini teorijskog raspona varijacija. REZULTATI Zbog preglednije prezentacije ukupni testni rezultati podijeljeni su u tri rangirana razreda: loaiji (8-20), osrednji (21-34) i bolji (35-48). Unutar navedenih razreda razmatrana je distribucija po mjerenim sociodemografskim karakteristikama. Odnosi kompozitnog rezultata i dobi mogu se o itati iz sljedeega grafikona:  Slika 3. Distribucija (%) ukupnih rezultata na testu po dobnim skupinama U najmlaoj skupini vidi se da ak 80% ispitanika posti~e rezultat koji pripadaju klasi najloaijih, dok nijedan ne pripada klasi najboljih. Obrnuti je slu aj kod najstarije dobne skupine. Ukoliko se promatra klasa najboljih rezultata, vidi se da se gotovo linearno penju te nisu slu ajno distribuirani ((2 = 131, p = 0,00). Uo ljivo je takoer da po etna hipoteza kako e najstarije skupine upravo zbog neznanja standardnoga hrvatskog jezika pokazati loaije rezultate, nije potvrena. Mo~e se pretpostaviti da uzrok slabijih testnih rezultata le~i isklju ivo u zaboravu dijalektalnih leksema, dok je standardni jezik usvojen u svim dobnim skupinama. Sli ne odnose nalazimo i kod obrazovnih skupina ((2 = 24; p = 0,00):  Slika 4. Distribucije (%) ukupnih rezultata na testu po obrazovnim razredima Ukupni rezultati nisu slu ajno distribuirani ((2 = 43; p = 0,00) i glede nominalne varijable "podrijetlo roditelja" koja je bila operacionalizirana tako da se analizama prilazilo dihotomno - jesu ili nisu Viaani - ne distingvirajui jezi ne distance izmeu viakoga dijalekta i jezi ne zajednice oca/majke. Spol ne pokazuje zna ajne korelacije s kompozitnim testnim rezultatom. S obzirom na migracijske imbenike, ispitanici su podijeljeni u tri kategorije: neprekidnoga ~ivota na Visu, doseljenika te Viaana koji su iselili s otoka. Iako su najbolje testne rezultate ostvarili iseljeni Viaani (zatim Viaani sa stalnim boravkom te kona no doseljenici), rezultati su tek indikativni zbog vrlo male skupine ispitanika iseljenih Viaana (N = 17). Daljnje analize koje su usporedile prethodno razmatrane varijable te uklju ile govor u obitelji (sada i u djetinjstvu), izdvojile su dob ( = 0,63; p = 0,00) kao glavni prediktor u objaanjenju postignutih rezultata na testu. Tek u drugi plan dolazi podrijetlo roditelja ( = -0,22; p = 0,03). U kojoj mjeri poznavanje viakoga dijalekta korelira sa subjektivnim izra~avanjem lokalnog identiteta propitivalo se Likertovom petostupanjskom ljestvicom kroz pitanje "Osjeate li se Viaaninom/Viaankom?"  Slika 5. Distribucija (%) ukupnih rezultata na testu i stupanj izra~avanja lokalnog identiteta Iako iz slikovnog prikaza proizlazi blaga povezanost izra~avanja lokalnoga identiteta i rezultata na testu, distribucija nije slu ajna ((2 = 28,0; p = 0,00). Uo ilo se zatim da postoji zajedni ki faktor koji u sebi sadr~i viako podrijetlo roditelja, govor u djetinjstvu i obitelji na viakom dijalektu te izra~avanje lokalnog identiteta. U uvodnomu dijelu prezentirana su tri podtesta. Dok je u zatvorenom tipu pitanja tek trebalo na razini prepoznavanja razlu iti odgovor od distraktora, u druga dva testa trebalo je napisati adekvatni sinonim. Aritmeti ke sredine broja rijeaenih zadataka u svakom pojedinom podtestu ukazuju na njihove te~ine (test 1 x = 14; test 2 x = 7,1; test 3 x = 6,2), dok se broj rijeaenih zadataka mo~emo o itati iz sljedee slike:  Slika 6. Broj rijeaenih zadataka na tri podtesta i frekvencija ispitanika Unutarnja konzistentnost svakoga pojedinog podtesta je visoka (test 1 cronbach  = 0,83; test 2 cronbach  = 0,88; test 3 cronbach  = 0,79) kao i kompozitnoga testa u cjelini (cronbach  =0,93) ato zna i da se, neovisno o razli itim prosje nim indeksima lakoe zadataka u svakom podtestu (test 1 p = 0,71; test 3 p = 0,35; test 1 p = 0,30), unutar jednoga testa mogu koristi sva tri oblika postavljenih estica. U tako koncipiranomu testu otvoreni tip estica imat e vei indeks te~ine, osobito one estice koje za leksem iz standardnoga jezika zahtijevaju dijalektalni sinonim. Naravno, ovo je samo na elno razlikovanje temeljeno na statisti kim podacima provedenoga empirijskog istra~ivanja gdje su pojedini pojmovi na osnovi slu ajne distribucije razvrstavani u svaki od pojedinih podtestova. S druge strane lakoa/te~ina pojedinih estica ovisi prvenstveno o izboru leksema, a ato je zadaa budue banke podataka kao standardiziranoga uzorka rije i s empirijski dokazanim sociometrijskim karakteristikama svakoga pojedinog leksema. ZAKLJU AK Sociolingvisti kim istra~ivanjem ukazano je na pojedine relacije o poznavanju leksika viakoga dijalekta te na niz problema metodologijske naravi. poznavanje leksema izra~enije je kod starijih nego kod mlaih, viae obrazovanih nego ni~e obrazovanih te kod ispitanika iji su roditelji podrijetlom Viaani dob se pokazuje kao klju na diskriminativna karakteristika za poznavanje leksika pretpostavljena hipoteza po kojoj e najstarije dobne skupine pokazati slabije rezultate na testu zbog nepoznavanja standardnoga hrvatskog jezika nije se potvrdila - standardni je jezik usvojen u svim dobnim razredima izjaanjavanje lokalnoga identiteta latentno je povezano s podrijetlom roditelja, govorom u djetinjstvu i obitelji, a sve zajedno pokazuje umjerenu korelaciju s testnim rezultatima za daljnja istra~ivanja neophodno je formirati banku leksema kao standardiziranoga uzorka rije i iz domene viakoga dijalekta istra~ivanje mo~e poslu~iti kao polazno ishodiate za budua longitudinalna istra~ivanja na temu izumiranja/nestajanja dijalekta budui kompozitni testovi mogu koristiti razli ite forme estica s napomenom da e otvorene estice na elno imati slabiji indeks lakoe, iako e osnovni problem i dalje biti u izboru leksema razli ite te~ine Biljeake  Za ilustraciju: Divnja: 1.divota;, 2.tiaina, 3. djevojka, 4.nada, 5. ne znam; Zodiv: 1. zapreka; 2. udica; 3. bobica gro~a; 4. zadivljen; 5. ne znam }ivot: 1. tijelo; 2. duh; 3. ~ena; 4. spoznaja; 5. ne znam 2 Deskarig: _______________; intavulat: _______________; frolo:________________ 3 Igra ka: ________________; mucati:__________________; napitak:_____________ 4 Ovaj model ne razmatra intenzitet utjecaja standardnoga jezika, njegova podru ja niti analizira daljnje nijanse i operacionalizacije koriatenih kategorija. Nadalje, pretpostavlja se odnos tzv. nulte sume - tj. da se usvajanjem leksema standardnoga jezik u jednakoj mjeri gube dijalektalni leksemi 5 Indeks lakoe zadatka iskazuje proporciju to nih odgovora (Kufrin, 2002) 6 Detaljnije o navedenim problemima konzultirati Ljubotina, 2000. 7 Izvornik je verificirao upotrebu pojedinih leksema u ~ivom govoru. 8 Uspjeanost na testu je vizualno grupirana na grafikonu br.1 u 3 klase rezultata: loaiji; osrednji i bolji. 9 Tijekom terenskog anketiranja bila je tek nekoliko slu aja da su ispitanici glasno komentirali"ma znom ca je to ali ma kako se to re e na hrvatski" te se iz statisti kih rezultata mo~e zaklju iti da su to tek rijetke iznimke. 10 retpostavljena hipoteza o slabijim rezultatima starijih skupina zbog neznanja standardnog jezika mogla bi biti heuristi ki valjana za neke druge jezi ne zajednice ili, u slu aju viakoga, jezi ne situacije u nekim prethodnim razdobljima. 11 Za navedenu temu nije neva~no je li roditelj iz Slavonije ili iz Hvara kao akavskog jezi nog podru ja kojem pripada i viaki dijalekt. Referencije: Crystal, D. (2000). Language death, Cambridge, Cambridge Univerity Press Cheshire, J. (2006). Age and Generation-specific use of language, London, Queen Mary, University of London Hagge, C. (2005). Zaustaviti izumiranje jezika, Zagreb, Disput. Jensen, B. Language variation: Language shift and language death; http://people.pwf.cam.ac.uk/dwew2/li2/jensen_shift.pdf Krkovi, A. (1978). Elementi psihometrije I, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Kufrin, K. (2002). Socijalno ekoloaka informiranost: pojam, mjerenje i povezanost sa stavovima i ponaaanjem, doktorska disertacija, Zagreb Ljubotina, D. (2000). Usporedba psihometrijskih karakteristika kompozitnih testova konstruiranih u sklopu klasi ne teorije i teorije ogovora na zadatke; doktorska disertacija, Zagreb Matasovi, R. (2005). Jezi na raznolikost svijeta, Zagreb, Algoritam. Roki, A. (1997). Libar viakiga jazika, Toronto, Tomislav Roki, MEcon; CGA `kreblin i sur. (2002). Etnohistorical Processes, Demographic Structure and Linguistic Determinants of the Island of Vis, Zagreb, Institute for Anthropological Research, 333-349. Antun Pavlin, University of Ljubljana (Slovenia) Anton Vukeli, University of Zagreb (Croatia) VIS DIALECT AND LOCAL IDENTITY Abstract: The paper deals with socio-demographic groups on the island of Vis and their knowledge of Vis dialect. Several factors have been taken into consideration , such as age, education and origin. Native population is compared with settlers and inhabitants who live in different socio-cultural contexts. The aim of this resarch is to explain the relationships between the knowledge of dialect and expression of local identity. On the methodological level the authors have compared three different tests as the methodological level and their characteristics. Key words: Vis dialect, local identity, age, composite test     PAGE  PAGE 4 8ccccpdrdijjjj&mmprvtzt8u:uw2{6{{{ $dha$gdLffffffffffff:h@BDjhGUhLhL5 h\6hthL56haChL6hhL5 hhLhthL5 hj8hLhj8hL6hj8hL5hL hthLhthL6;6J "$&(*,.02468:<>@BFH $dha$gdLdhgdLDHJNPTVZ\hjlpr~hLhth;;6h]h;;CJaJh@g0JmHnHuh;; h;;0Jjh;;0JUjhGUhGHLNRTXZlnp$a$gdLgdLgdLgd-h]hgd- &`#$gdg=LdhgdLgdL 61h:pYBP. A!"#$%  Dd XJ  C A?"`"G F\pd:jj# D!@= F\pd:jjg)_\GH+ x՝xUϹv41?᧍ 0(c ql!!DcCTBdo&$\=<`nv9|@.3*I%9?TnR9#8R)g+էR (5{ ꔖbS<@EZupP#گ@ѽEaՑweQZy<ϽPYڽ}sXH5_ZλySSyHg:troSk"|n}gB{ӅՃk%Da|qYXx}iϾҕ?o 6/}Nlo u6bӠ }ҫ];[+TOCu,7EW:i_6ßI<(x>qZr2|4>gKNqaԵqݮ XǹM=Oۋa:I;CFuMO_G_t/3ܾ(wA|b{[U4=n_xY~?ҠQٸnJ&ODtbғM$^?pRH0q ?d?e?eX5VVVx+|~~ig~Def~%k71[,kHm/HfυVY)Qf:qu"YmKovnւIJ3 .W!\5dm+ O4@ghp0 j3 Mi@^5VW dyCGCǶhd/ƱпkKA~cyG( \,p\mBYxlbEcNWNeqe W,^( 'X<.B\,kid=Kdu 2lP^rlD^?s @X( XҚ :.mcBYxRGJ}_( Xv:2Ώ'׺],h YxŲc{i.#} \,{i%M4@" vX 1$_(N}I" ԸX[@( X"?V" 2X#ɶ,\,0|Rn>d.[ ea7_¾{.d5v_~.vϖǩBYgѾ/@%%p(}U],Q}?,gb<X,#b|cs$],KWY7ß焲_/k{p,>.k3[BY؟R@~+ҧ ѾDe}k\" 2~1 H8:}zwcF,c|X feL29`}DSחi۱[.+ؿL'ˬ~ 1 8MRyɥ<_8yAm4)<8,#E畋s0w^v%jļLry@{dO^!؞*1\],yu1޳KkJoӫuZ:2b1ory O/1or.xOaj0Ibަ)(N^icYbrxOK=1r-y?O`h~Eb~YO}\,/-o`rjߟj/%.Z_ڸKr[O}tڲ>k"1cx3I|?7xfcT⧉>s!2͂?-1Žߏ&W޻۫R|i޻Ӆػ=YFM#<8A^t=gCV<=J8eroTK;pD‡/7V.P>{Ώz(S;#꧍g}^I9Rqİ3S;xWQp¨ץ"޻=ԝ78gI5Tu8O¿q;"lOE,ҵT?C qi^1so |H^j3ҨOzf[NdiZج^ >Pgb=PZGR~wZy啢p<>{?DdL  C A?"`"5a \v) !@= a \vȟ=0$x] pU 䅐Lŝi Ca*קR#|aQuzwҫE'ۃt$݃$vK?mc? ՟D)HTնUDT* ul)U=voN@=KoiuOާgxC[$G m ד2H|wFMο"*y.ҏwvc>o{7ZSlկ}uM#"(q2=vݣӟctcgy-(Xp>qT#ǁC!9]t<6҆XTg^/qn22X /dOax6ófjO/|eOPXڝ4XO!&#=P\Q:CNv@pޱd>ȓtșD.UZ/8rarnW"A*QXl/J$Rg/HХJk2/HХJk~a,S"A*ia_9)K+)>nدǕHХJk5 WO i%tY g!g TimloJ$RTː Tiݧ̢5SkKGzwV:^|Z"X":+wWx}Hǯѱؘ_A=&c?pjN[s~SۿAm]}^65qnhN11ʌEf\C/@ܛvƱK麾ir Ti\A?m*l0lkV<{|N׵9R]t<}nrAr麾kr Tx{0?h[`}[;έt]>Q"A*O^u>^a,,&5#]>9x TxGp|}#=υ]s>D.U:>w@8w}H?O<|>cWz|NsϕHХJ85ŽqNsa%tρu״xXu#J$RsGρ8w8z9 Tx X7{][ {az[Iȅ躞4|9>D.U:>'}._C@ؚj!.\CV>W+KY~&eps>c Tx\+✻{}?kI!IJ$R纠EiuTKZ]s6^\eR[u]S CSHХJ:8>ׁ~'=vpoulrY]t<}k 5u9Nw!{s= C{(KZss=i[;9]tt%tsyޖݞ}nakbwk_J$N.s]@ώc+ܾDvY9] C/T"A*O`k_sh=vt/]אsqH]t<}nղej dٿckн2f>g)K =Ptounr<\]t<}s`>w qFAt]Æ!a%tV!Ĺa~zlJgpVysc C(KύV@Kqύ!\F<@Ukv麎3|9D.U:>7sOc㜮!Ǘ+KM>dSsS C*KvzoYS-E=婃wdžJ|W.cp~1 /dOax6ó&|7Wp~w~~>S>W2J2<0a2G ~` K2A/gr` fjeZ?g_bk o1-w;^*?cAdW 2[gqb)c7qGގ`x]ޅi Ocx/bx3ޟ>>C~1/fxs~)/exg$Ob4OcU 3> g >% /a 013a3h(s4Oh-\z}P[h3Ec7uHsDVb*oe.AeΦ2oq(sv ev(syCb(sC!*3Pf(22t KVeD]u;"kz'x]ӠgUFV ů_zH"e>McoHO`YvvC1*G{[k==? cS= F "d}`4坭̆>us|\7Miε/bĨ$;|&鹀ʸsMU?yX Ё1sՂnk74'|7q=up}zWo|qցem?#^FS {ƨg<ƳA)/pwlDd (]P  C A?#" `"wRv)-\VS!@=KRv)-\VhH Q dOKxkpUs&! !@^VD:SAMCtЎjҪvh:*h8R v:rFZ`qZeҹ=l ޳}^{l.Xv3XQ4o-X n[ J&Il0noY v͎2yX* ,<ahocn!\+h+q MKyCk筞E3ҶXH_[hoQotRRWL >#ҐxĵP:owesMv0 X x-ym5˨d8},xBɘZ>?%XxTa)]˸(o[?x@_#$eUy\s{{ZuOy(F{ðܓI~= Lp٠qIgͨu/#ݻwT!ߞJVE9(:(NF|8T[YkA~.J9l:K-j5Abd.u.ƚy>=Xk`ك5y&V=X#}Ɖ;5>p54{\XQl9JͷnD`Gg?qXǁ.Vs7m9…ˠ`mk^u%n+v`mÛ8Xwx[Kpo{6,%li$e \wQqԖ xqԖbŋĽ }^7%ͨ8\ojKE!= 7`m^:_<6p/ v8&jKCDm&\SqMԖzp-q7Yp;/É;4ߑ#_Qg_GTfX <؀`σyn=Xk`Ƀ5yjV=XbG &[;#KZ 1-}Xb~:i-0,}kG+]mU Ի$v+.3asl]mU {ckL >jUl#0\1۶I 4=%uDg IM_346ǜy6LkG=S.W){ Z./PA:z#b$ ȫseeX#.̯_ ~-~5ذ~M6tnit;fjZKPfл' ޝ(kұmb6!fVYo(+j=,(:E]¸m_.7}n0|=ͳ˧yR&NIi^wX*%'䚥,ɬqR;vβZ}@D~D^$\"}Mh_7>bg u\m2Q'/NuZi\Y$bQ~v9j4 NX>o# wvu fXe#K$C0+G%X߂߇`G†qNԶ +}?߿KJ2J+Y)RPV>N'q>Hb,_:ݕd8%ir.w\.hȻ7!٢n)WfT,꫿Y E1!}+nIWx%Bx%BQe٩*潣t?ig3,Z34P\XwWVZz\r!<\ ޓ]D/]DH;|xy]@yo'X[skw_1]qإp^t͟洸|D/溿}h׵OG&+c߲O1ϯ_ W9Zrǝk,y-%$ qBSr+ \0WɡT63Yxof_aAM3weYVlEE|߂o#ɤkn>M"lu+:ї:U.{~ ZACG}Owkn ߮5|oMIWkj _ǩ|>n9lFoMy%e;J+yRm [ J{H VR{= m'ʘj#d\&dlOel cA/]%dEqx<(%2^2 2 !F!XPƥd4F(6ȸ d2#ȸ$Dxl{g.r"3DB_ZNG'xv@*[ɿW!g.^ Se-Vժ[nHTA["23p^ᶐlWTPֈpYu9e>z4/(kDYu\V}NYseuY`,ѡ{}҂ѴG1gϯa~Ut6}:a:{b8KPx 6W&u[׈D~֯Rί&SInk9LaүP٠֗QypzJAC Ԗ'uC'$iEfٲ(.>m {O>s8/!!\Wͥ ̲V=xw|N'<{2c>$WşDK$|{ xK9{\\)B{Z*knC=Qɕ5K9(5,zKp2_[I+au%Ska-aF#S4Y&%u l 88v,6>qO/ [hi5מ5X{I spMrp-F_1';毘7? a/9x[ឃ /9x[h%o;>RbJ)٨|j+8xqVVvxqvxt pOmO-^r\>@/9.'-'cA#Y,2F-VF؈t`l 88v,, ]u])pցu`!mY=NX~nūf|--WƠC`>2] jAIF ^’laS5L׽<2==4YJ_ѼizwvtuI a'iZxMlp MU^+1YYk5ZY7{&w(+w~=ifjU Di$s>ݕh]˸1൒>)Z+!ϯ__k0 #cZߩŧƻ]7BV`}׻ѻ7=;OzC۟JL.fTf[{mgfVb7;cNE_nBS5JY۷h ?:-;Vv; x V]x?X[\ml.Çp)b1,t  Ao[Zpi`:O].l9*M2+H& { k">">te~x/w΁Eyv-s2o*v:@0atD:@ PNh^ DNYź[??vhl:@K_[TG7tߊ?8/zB_J>:rrx@vb H07TNKN3rD>M{~hl$VfEpܩfk<5,>DWIˡTIOeW }f|_V{_Uy?| hCx,hN?CI6*u6,:_ e[2HDR>CǠ4~g |v4I0'=_dƽ_?+/vO?9M|tϚfSO#=fY7dζ.t?.u1'(vUωDW./DGWY}sTE'كD߰]zUEC|A~:{sN2QW׹?D6`P,pjfmf4fԑ~uΫ KfٯEі#s\zXc|0xmC%AIIjQϭ9IǏ?h 01' |'<%>su9kxmg9.C;IeϢ| ʥ~0&p[߲Z~W)2$Gk/t/G y󐴱{k̃<^ŇﭰH1mMI|7}:$m wk>ߤuI|X+r'Rj0*vBsXH}awzWnQ}JD+[m!wGEW ( >liri/5./„H GiguBZdČ>_m=v._rmsGS}$Q@Ǘ;z±tsRc>.G!>3&˔_HW.~^3 ~E?E|8~ewHG<{Ldu1ߡYwe42Z6nX @,Ѽ K߬,e,c4u(/C9+> x lTq|O98"v!N1g@q q\烃*.$N[.`N)Z݆(Rj)O"UMc UM*DҊI3f{wT~۝7;3;oߜ9 GJuh@ G @._~do ċ\0'Pd f]^;XR|NKr'd-1P 0V^呑Xy #yxGp!ކ޶^wbgwҋ^# i$_ieWޱ^$Glkk^u 8: Al #_֡&nxU]PMy/~/n~N7 k>(wf[-wLY}=O}al`LڄZ>QYţ7D]EMnM֢M6!:٤p2٤Wl/G ĭl cځʧ z{٧5܇"3xgG׈5ڿjDvHaCT#c*RPlrۣm›6oK?U`U[0FRNuBik<-qYs5>~eRo/nz3D"ޗ:jy7}4d3B!B' x<),,[զn1*}XX݌?A"-=:~d2NSˠw6f zAd72^f zaݎpVx<7boS?V'9fpq*d_T}iDlsm8}!C3I==LK.#b7 b<Ӡwfh>]of d_ӼS ye 'Fׇ(>W<a«,!S|id<Xncq w.r[Xnr׺ȭg8ȭ E,Assƒ]FXrr4ٞéUb^~uԾ0 /?Aܥ@WCK.Gbays~ό4Svi'\?xuf_LE  .X8D/W,VUq{?]?ri(TBٟH 4 O\$L/"~§_̸~Am~2w}0'r= N?L(Q$bn1XKV}Rmg}DFl:l]7 {qe/ٴ55s hr͌M&x+]|y?fK.DA#bv[Ƽ- g"//Џ o*vOBBp(J\(};/kA!#ZQ+YPEz?,Q֩*݅/y9/w(GͻP5;y=6m=ypbӜM>q]A&r٢˖A}塞}9d-/UIRNOH=/K.!}Kf_Goc9~6ed0͘>pdY9sO?oaZ-"\%K2UP fV$!!3_M7,|V¼ؾpdM}{vEEhvr8~d1NXv>1%®42~8~uxfܹCdwɟpd;NR8}ZQ1ΜQ/W?/>G8gvibcHys|UŁO"|4.]R-S Z ~TzɿrE5\:^U~~D<5<FlKx(FjWx+xHG~2ۂp'O*~ewSqq/:n}ieC88Uqdww\\281W= e9INLLTว IIIʸs~NNNVqdwKqq/dwq7r2ERAvW|(^qdwNMMUƽZ݅ʸC9͂yZZZ2-.Avteܻ9Â.ʸpY]! eZ qXhO|̓u`u^8/ RyJ%ozQDKzI+}%SW4{%'qačOΧgGHA~('J~_#Hݒ~?!OH-oKҶ{.KzOI);IN+GIQOI I$%}?$IIoį; :+q3,X5 ,-*h}2g*s641?\:H׽$y$98A1Y Y*;9M$\䩂ܚ0ANr M" /P>1S|ܡ3_}GRFI>,_A!J>*``K%l|- FA89?V9?dl|0U^K>!`Q]{$DK>|( QADy^_qyx]KNu]k٭9 |}p2 {%Zjq[Υȥ'\F*r\F[qve(clK υ-e"0%\1+.J<=7|H_aQ.x3' |nlE.i\R9b\qb윈c7W\ٲVUb̿\q:=â\+.-Yb[dQ.Ƽש,}.B-e?Ж}o\q@2hQ. p.cyp9*W\vٲcRW3W9|<9G%vΞ]+s%r%Ks%W%W2J>(#+c-ȣJ\Pr1JseE/Tr%\vE^Tr%xdEύTr%+ydE)_R9s"sL aN^P\T0./(.uDzXͺ1J$JzϧUr%xdEUr%0r%ޡF\Lϕl๒mbRɕ8xdETBɼ_! VO%WҜТ\6+x+rXX#+s%-Xߩ+s%-%M1s7 ![P\u*_^2Ie,PZK"՜z sBX!WwXe7c^X̱ousrjU_ҋuM?4{l6ܭ``S'>Ux^Ki.l6$MNv؝d݁h6r#nG%xqz v;[ۭfb\V]+aquL*ߖ`<5KfCh(l$ٜ؜hds1odbs& ] 6J6vLlW)ٌLl*l&ټ4yMfsɦ*6 +-YACxF&vk)mnK޶ݖvۅmbymGlIxi&v){ߜ.1;[ٮg+xۍ&vW(mvv{3{Tn Ke{׆~}$RbXP_|zykp'ocXewfyp^ ;~Fmq*5?3<7t9{d=_z>✻G!yf],y<]])vӥ}Xdyf<@lY͖7v z6z(򾱇m .Ys\mk7v=m]yuZ33]}ln n{Lb}n_wݘ(=|0{z}R\88wWƸ+;r[g}fM݄o:K87my{y~,{~ p?N@@@ LNormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> L Footnote TextCJaJ<+@< L Endnote TextCJaJ>*@> LEndnote ReferenceH*4 @"4 -Footer  !.)@1. - Page Numberh nYe!!L"%**,J J34def~WXhKo.  \%&EghjSTabj% %"%g%h%&&&&&''''8(9(* ++\+]+,,I.o/;0=00013333777888:99f:;;<<<<H===>k>??$@i@@AB5C6C7C8C9C:CHCICCC?DDEEQFFF9GGGGGGGHH%HMJNJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0I00@0I00@0I00@0I00I00P7I00I00@0@0I0 0 a7I00P@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000 $$$'-Ifq8~"D*./VWX[]J*8c j6H+-UYZ\^_,  '!!8@0(  B S  ?:df}VXfi78ARWXvw&;O] h j npY\rEOgjp|}egIST`b !!!!L"O"t####%"%'%:%g%h%%&&&&w'''' (.(D(((H))*****++)+R+r+++,,>.X...W/\/a//;0=0C0W000%1E1.3<3=3L3M3]333333354F4P4a4k4{4445#5$54555N57788:9<<<====*>:>*A+A5C:CECICPCRCUCVC\C]CkCmCCCCCCCCCCCDD-D/D>D?DEDGDDDDDDDDDDDEEEE E"EEEEEEEEEEE1F3FZFFFFFFFFFFbGdGGGGGGGGGHH$H%H^I_IMJNJXJYJwJ|JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ24cf}VXgiJKno- .   [\$&DEfjRT`bij%"%f%h%&&&&''''7(9(** ++[+]+,,,,H.I.n/o/:0=00011333377888899:999e:f:;;;;<<<<<<G=H=====>>j>k>????#@$@h@i@@@AABB4C:CGCICCCCC>D?DDDEEEEPFQFFFFF8G9GGGGGGGHH$H%HLJNJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJjs"%+%*/o/=0F033JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJ%chhh^h`B*OJQJo(phhHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH%         %$~X JcKn336+ @g=L,_|xbfkYrAvhN+Y5PG-DL;;pvGs\~xv@gf~$@c %&J``````` `"`&`*`<`@`@`D`R``UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1VCVCVC# ~?&# ~?&!4d{J{J2QHX ?L2Antun Pavlin, Korisnik411-01 Oh+'0   @ L X dpxAntun Pavlin,  Korisnik Normal.dot411-012Microsoft Office Word@F#@d^|a@d^|a@d^|a# ~?՜.+,0 hp|  &{J Antun Pavlin, Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`bcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fp{|aData aY1TableR4WordDocument8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q