Pregled bibliografske jedinice broj: 345294
Znakovani jezik - augmentativna komunikacija
Znakovani jezik - augmentativna komunikacija // Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru / Tomc Šavora, Petra ; Zorko, Nuša (ur.).
Maribor: Društvo logopedov Slovenije, 2007. str. 52-53 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 345294 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znakovani jezik - augmentativna komunikacija
(Signed Language – Augmentative Communication)
Autori
Pribanić, Ljubica ; Kobašlić, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru
/ Tomc Šavora, Petra ; Zorko, Nuša - Maribor : Društvo logopedov Slovenije, 2007, 52-53
ISBN
978-961-91901-1-1
Skup
2. kongres logopedov Slovenije "Kvaliteta slovenske logopedije v evropskem prostoru"
Mjesto i datum
Maribor, Slovenija, 25.10.2007. - 27.10.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
znakovani jezik; augmentativna komunikacija; govorna apraxia
(signed language; augmentative communication; speech apraxia)
Sažetak
Cilj je ove prezentacije prikazati uporabu znakovanog jezika kao jednoga oblika augmentativne komunikacije. Znakovani jezik može se uvesti kao augmentativno komunikacijsko sredstvo s djecom koja ne govore zbog različitih uzroka kao što su: pervazivni poremećaj, govorna apraksija, sniženo intelektualno funkcioniranje i sl. Znakovani jezik podrazumijeva simultanu komunikaciju, što znači istovremeno govorenje i pokazivanje odgovarajućega znaka, najčešće ključnih riječi u izričaju. Znakovi mogu biti arbitrarni - preuzeti iz znakovnog jezika ili nekonvencionalni, dijete ih najčešće samo izmišlja za izražavanje svojih potreba (kućni znakovi). Uspjeh u komunikaciji potiče dijete na dalje pokušaje i trud, na istraživanje riječi i njihovih kombinacija ; utječe na rast samopouzdanja i povezanost roditelja i djeteta ; dijete postaje neovisnije, s adekvatnijim reakcijama u različitim situacijama te pokazuje manje frustracije u komunikaciji. Budući da dijete uči jezik od odraslih govornika, najčešće roditelja, roditeljski izbor znakovanog jezika znači da će roditelj prvi prihvatiti i naučiti znakove potrebne za svakodnevnu komunikaciju. Roditelj u komunikaciji prenosi djetetu govorne poruke potpomognute znakovanjem, da bi ih dijete, nakon nekog vremena počelo rabiti u prenošenju svojih poruka. Nekoj će djeci biti potrebno nekoliko minuta da nauče prvi znak, dok će drugoj biti potrebno i nekoliko mjeseci izloženosti znakovanoj komunikaciji da znakom izraze svoje potrebe i želje. Kada započinjemo program znakovanog jezika najbolje je početi znakovima koji izražavaju potrebe: jesti, piti, još, uporaba toaleta. Na taj će način dijete biti motivirano komunicirati svoje potrebe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
013-0000000-2301 - Osnove gramatike hrvatskoga znakovnog jezika (HZJ)
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Ljubica Pribanić
(autor)