ࡱ> @Nbjbj.. 4DD#J> &&&&Fl4XXX8$<"*ll"  $#RI&V  "  ` Ї.XNL "0"& &&$ XjXAnton Vukeli ZAMOR OD POLITIKE ? ANALIZA TRENDOVA GLEDANOSTI POLITI KIH EMISIJA NA TELEVIZIJI U usporedbi s periodima kada je politika bila glavna tema na ovim prostorima, okreu li danas televizijski gledatelji glavu (ili program) u estalije kad se na ekranu pojavi emisija s politi kom temom, uzdiaui kako im je dosta te "politike". Analize utjecaja masovnih medija na mialjenje i ponaaanje auditorija u srediatu su zanimanja socijalnih znanosti na podru ju komunikacija. U fokusu tako koncipiranih istra~ivanja je televizija kao najutjecajniji medij u suvremenim druatvima. Intencija rada je analiza odnosa televizije i gledateljstva s pozicije gledatelja i njihovih mogunosti da biraju emisije koje e konzumirati. Fokus ovog rada su emisije politi kog sadr~aja i odnos gledateljstva prema njima. Razlozi izbora upravo ovakvog profila emisija sadr~ani su u injenici da je paralelno sa socijalnim previranjima u hrvatskom druatvu po etkom devedesetih doalo do nagle politizacije druatvenog ~ivota u cjelini, pa time i medijskog prostora. Dominantne teme, kako u neformalnim privatnim kontaktima tako i u javnom medijskom prostoru, politi kog su sadr~aja. Tematizira se domovinski rat, meunacionalne i meunarodne odnose, analiziraju se vlast i demokracija te niz tada aktualnih politi ko-gospodarskih procesa u druatvu. Prisutnost politike osobito se intenzivirala u periodima izbora i politi kih kampanja. Danas, petnaestak godina nakon tog svojevrsnog politi kog buma, te uz konstataciju da se hrvatsko druatvo politi ki stabiliziralo i ualo u jednu stalo~eniju fazu u svom razvoju, postavlja se pitanje pokazuje li gledateljstvo u Hrvatskoj sve slabiji afinitet prema emisijama politi kog karaktera. Kolokvijalno re eno: jesu li ljudi naprosto umorni od politike i jesu li zbog toga politi ke teme (i politi ke TV emisije) sve manje zanimljive i interesantne? Dakako, sintagma "umorni od politike" slikovita je i neodreenog je zna enja, ali opisuje tendenciju po kojoj graani u sve manjoj mjeri (pasivno i aktivno) sudjeluju ili konzumiraju politi ke sadr~aje. To podrazumijeva manje neformalnih razgovora politi ke prirode, povranije konzumiranje sadr~aja s politi kim temama, te slabiji odaziv na referendume, izbore i manifestacije. Klasificirajui stanovniatvo s obzirom na stupanj politi kog sudjelovanja, Milbrath (1965) izdvaja etiri kategorije stanovniatva: prvi, politi ki apati ni koji "doslovce nisu svjesni politi kog svijeta oko sebe"; drugi, koje karakterizira pozicija promatra a uz aktivnosti kao ato su glasanje i sudjelovanje u neformalnim diskusijama u politici, te praenje tema politi kog sadr~aja; trei, koji sudjeluju u "prijelaznim aktivnostima" kao ato je prisustvo na politi kim skupovima i davanje priloga politi kim strankama; etvrti ine najaktivniju skupinu, usku manjinu, koja sudjeluje javno u politici i pretendira na razli ite politi ke funkcije (Milbrath, 1965). Milbrath isti e kako navedene razine sudjelovanja ovise o socio-klasnom polo~aju, spolu i dobi: viai polo~aj i razina dohotka, pozitivno djeluju na sudjelovanje. Isto vrijedi za muakarce u odnosu na ~ene, ljude srednjih godina u odnosu na mlau i stariju populaciju, kao i za o~enjene u usporedbi s neo~enjenima. Sli ne analize poput ovih koje razmatraju odnos graana i politike, za svoj predmet imaju gledatelje i njihov odnos prema televiziji. Tu, takoer, postoji kontinuum na kojem se isti u tzv. umjereni gledateljii, koji pred ekranom borave do dva sata dnevno (u Hrvatskoj oni predstavljaju 30% graana starijih od 15 godina), srednja skupina koja je izlo~ena od 2 - 4 sata dnevno (45% graana), te intenzivni gledatelji koji poklanjaju pa~nju televiziji viae od 4 sata, a u Hrvatskoj predstavljaju 23% graana starijih od 15 godina (GFK, 2006). Navedene se kategorije gledatelja razlikuju po svojim socio-demografskim obilje~jima. Ukratavajui kontinuume odnosa prema politici i stupanj konzumiranja televizijskog programa, ovim se radom analizira tendencije konzumiranja emisija politi kog sadr~aja u populaciji hrvatskih gledatelja. Ukoliko je razina gledanja televizije ostala ista, a gledanost politi kih emisija paralelno zna ajno opala, mo~e se govoriti o indikacijama apoliti nosti barem u segmentu praenja emisija politi kog sadr~aja. Spomenuta istra~ivanja o interesnim afinitetima TV gledateljstva u Hrvatskoj ukazuju da su prije devedesetih (dakle, u periodu koji prethodi politi koj ekspanziji) politi ke emisije izrazito nisko zaokupljale gledateljstvo. Primjerice, istra~ivanje o preferencijama gledatelja (Karaji, Rimac, 1990) pokazuje da politi ki programski sadr~aji zauzimaju pretposljednje mjesto na rang listi od 14 razli itih programskih sadr~aja. Metoda prikupljanja podataka Do 2003. godine analize gledanosti bazirane su na klasi noj anketi kojom se ispitivao uzorak TV populacije. Anketirani gledatelji trebali su na osnovi vlastitog prisjeanja odrediti koje su emisije gledali prethodni dan. Osnovni je nedostatak takve metode sadr~an u o ekivanjima anketiranog gledateljstva koje je smatralo da treba ozna iti ato viae emisija. Na taj su na in rezultati bitno odskakali od stvarne gledanosti. Kao posljedicu, imali smo relativno visoke rejtinge gledanosti svih emisija. Nadalje, ovim na inom nije se mogla dobiti informacija o tome je li ispitanik gledao odreenu emisiju sporadi no ili u cijelom njezinom trajanju. Daljnjim bujanjem tr~iata i rastom konkurencije, ja ala je uloga marketinga i oglaaavanja, ato je iniciralo pojavu tehnoloaki superiornijih i suptilnijih analiza gledanosti televizije. Tako kompanija AGB Nielsen od po etka 2003. godine prati gledanost na osnovi average minute ratinga (AMR) koji na osnovi reprezentativnog uzorka od otprilike 1800 ispitanika konstantno mjeri gledanost pojedinih emisija. Usporeujui rezultate dobivenih klasi nom anketom gledanosti i podataka AMR-a, evidentno je da AMR daje zna ajno ni~e i preciznije iznose gledanosti. Tako npr., sredianji dnevnik prema prvoj metodi ima rejting 50% - 60%, dok se prema AMR-u taj rejting kree u intervalu 25% - 35% gledanosti. U tom smislu, ne mogu se usporeivati podaci dobiveni jednom i drugom metodom. Sredianje podatke o trendu gledanosti politi kih emisija zasnivali smo na AMR metodi u periodu od 2003 - 2005. godine. Posve smo svjesni da je taj vremenski period prekratak za ukazivanje na dugoro nije trendove gledanosti. Stoga smo pokuali paralelno prezentirati dostupne podatke iz prijanjih perioda. U skladu s prethodnom hipotezom, poglavito nas zanimaju periodi prije 1990. godine, tijekom i nakon rata (1991 - 92), druga polovica devedesetih, te recentni period 2001 - 2005. godine. Nadalje, AMR uzorkom obuhvatili smo samo punoljetnu populaciju (18+), polazei od logi ne pretpostavke da mlaa populacija nije zainteresirana za emisije politi kog profila. Unutar kategorije "politi ke emisije" obuhvaeni su "debate i okrugli stolovi", "intervjui", "magazini" te "prijenosi i skraene snimke" koje su za temu imale "unutarnje" ili "vanjsko-politi ke teme" uklju ujui i prijenose saborskih sjednica, sve anosti i protokola. Iz netom navedenih profila emisija isklju ene su gospodarske, mjeaovite i "ostale" teme koje se ne mogu okvalificirati kao isto politi ke emisije. Analizama nisu obuhvaene informativne emisije  smatramo da one prezentiraju aire preferencije gledateljstva od isto politi kih. Na kraju je za o itovanje gledanosti u periodu od tri godine izdvojeno 193 politi ke emisije, a komparirani su godianji i mjese ni podaci gledanosti. U istra~ivanje nisu uklju ene lokalne TV postaje ve samo one nacionalnog zna aja. Rejtinzi gledanosti politi kih emisija Podaci o prosje nom godianjem rejtingu gledanosti izdvojenih politi kih emisija su sljedei: 2003. - 9,85%; 2004. - 4,62%, te 2005. - 4,84% od ukupne TV (18+) populacije. Ovako "grubi" podaci ukazuju na evidentan pad u 2004. i 2005. u odnosu na 2003. godinu. Mjese na analiza rejtinga gledanosti politi kih emisija u istom periodu, uz komparaciju sa sveukupnim rejtingom gledanosti svih emisija, pru~a sljedee odnose prikazane na grafikonu br. 1.  Grafikon br. 1: mjese ni rejtinzi gledanosti politi kih emisija u Hrvatskoj od sije nja 2003.  prosinca 2005 (%) Iz prezentiranih odnosa uo ava se pad rejtinga gledanosti politi kih emisija u periodu 2003 - 2005. godine. Izdvaja se par perioda s visokim mjese nim rejtinzima: po etak 2003; uzlazni i silazni trend gledanosti s vrhuncem u prosincu 2003. te naglaaeni rejtinzi u sije nju i kolovozu 2005. godine. Detaljnija analiza, koja je prou avala naziv emisije, njezin osnovni sadr~aj, te broj emisija u odreenom mjese nom periodu, pokazala je da visoki rejting u kolovozu 2005. proizlazi iz nedostatnog broja emisija u tom periodu ime su pojedine emisije umjetno podignule rejting. Relativno visoki rejting u sije nju 2005. odraz je tadaanjih predsjedni kih izbora (02.01. i 16.01. 2005.), dok zna ajniji skok gledanosti krajem 2004. djelomice pripisujemo parlamentarnim izborima i politi kim kampanjama. Prema tome, razlika u rejtinzima izmeu 2003. u odnosu na period 2004, 2005. u osnovi je joa vea nego ato je to na po etku navedeno. Osnovni problem s rejtinzima je njihova ovisnost o vremenu emitiranja, osobito dnevnom (ali i sezonskom). ato je vidljivo iz ni~e prezentiranog grafikona.  Grafikon br. 2: dnevni rejtinzi gledanosti (2005. godina, 18+) Iz navedenog slijedi da rejtinzi gledanosti mogu biti tek ograni eni indikatori iz kojih bi mogli o itati afinitet TV populacije u pogledu emisija politi kog profila u odreenom periodu. Oni ovise o cijelom nizu imbenika koje ovim pristupom ne mo~emo kontrolirati, te dobivene odnose ne mo~emo smatrati valjanim. Za naau polaznu poziciju koja razmatra odnos politi kog sudjelovanja i stupanj konzumiranja TV programa, va~no je da se opa razina gledanosti unutar razmatranog perioda nije zna ajno promijenila. To potvruje grafikon br. 3.  Grafikon br. 3: mjese na gledanost svih emisija (AMR) u periodu 2003 - 2005. Prosje ni udio gledanosti politi kih emisija Udio gledanosti ozna ava omjer trenutnih gledatelja odreenog TV kanala u odnosu prema ukupnom broju trenutnih gledatelja televizije. Za odreenu emisiju prosje ni udio gledanosti je " minutnih udjela gledanosti / N minuta. Podaci za izdvojeni set politi kih emisija su sljedei (grafikon br. 4).  Grafikon br. 4: % - prosje ni mjese ni udio gledanosti politi kih emisija (18+) Odnosi prezentirani kroz prosje ne udjele gledanosti u osnovi su sli ni rejtinzima gledanosti politi kih emisija. Tako za cijelu 2003. prosje ni je udio gledatelja iznosio 31,2%; 2004.- 21,2%, te 2005 - 20,9.%. Ponovo imamo pad prve godine u odnosu na posljednje dvije za otprilike jednu treinu. Korelacija prosje nog mjese nog rejtinga i prosje nog mjese nog udjela gledanosti je izrazito visoka i signifikantna (r = 0,87; p = 0,00). Prednost udjela gledanosti u usporedbi s rejtinzima je u tome to je za ove prve irelevantna promjena ukupnog broja gledatelja, odnosno termina gledanosti. S druge strane udjeli gledanosti ne iskazuju apsolutne iznose gledanosti. F` ` b J N Z     D F X Z b p |2FPRtvjl"$:PR|@hphhfhLhL`hh8hO4h4?5CJaJh8h|5hVPh|5hD=h|MF D!.&h),,,,*8BBBC$dh`a$gd64f$dh`a$gdD= $dha$gdD=$dh`a$gdL$dh`a$gd8 $dha$gdL $dha$gdL$a$gdVPL@~ 2F*@BD^r*:l$&.:<BDFNRTfhNP.4  BPRTn h S.h S.h;Kh S.hh Khfhphh|hLV24>~4 t !!!B!!!T"V"f"h"""""""""""^####$$$$Z$$$$$%%%%% &"&,&.&&&&&&&''|'쾺κξξhhBLh((hwhw6h h K6 h;K6hwh.B6hwh Kh.BhLh|h S.h;KI|'~'''((*(0(j(~(((()f)h)z)~))))))** +&+(+>++++,,,,,,,- -.-F-\-..../,/4/6/B/D/^/`/b/r/////////N0j0l00000f1jh^0JUh((h^hLh+ALh|5 h|5jhn0JUh4I@h|hnhD=hKhBLhGf1l11122T2l2x2222233333344F4P4R4T44444444:5F5R5d5f5|55555555566&6(6B6d6f6h6l6n6|6~6666666666667jhL`0JUh2h A% h9h&I h9h|jh|0JUh&Ih((h&I6 h&Ih&Ih((hLh^h|h^E77777D7V7X7`7b7d7f777 8"8$8*8N888888889999$9,9H9N9P9r99999:::(:K:L:f:g:r:v:::::::::::::::::::: ; ;;;#;';G;H;<(<h<t<<2=6===>@> @hLhGh2jh|0JUh((h|h^X @@@p@@@@dAfAhAxAzAAAABHBLBNBBBBBBC@CBCDCCCDD$D&D6D8DHDJDEEEEZF\FFFFFFFFFLGdGlGh|CJaJhpGh|CJaJh64fh|5CJaJh64fha5CJaJh64fh3Y5CJaJh[m5CJaJjhKh&U h|5h+ALh|5hhLh3Yh|h64fjh|0JU6BCDCFFGG8PPPP4STTUUUU$dh`a$gdE $`a$gda$a$gd[m$dh`a$gda $dha$gd64f$a$gdL$a$gd64f$dh`a$gdL $dha$gdLlG|G~GGGGGGGGGG|HHIIJJKKfKhKKK2LxLLLLLM M M"MdMfMhM|MMNNNPNNNNN&OdOOOOOO8P:PP@Pٺh[m5CJaJh64f5CJaJhrh|CJOJQJaJjhrh\UhEh3YhLhDhnh64fh|h3YCJaJhpGh|CJaJh|CJaJh64fCJaJ9@PPPVPXPZP\PPPPQQ^QQQQQ4R:RR0S2S4SDSRSTSdSfSSSTTTTTTTTTTUUUĸĨĨynhahaCJaJh[mha5CJaJh[m5CJaJ hhj7hhaUh[mhDhnhhah3YhSYh-#h>hEh64fh64fhECJaJh64fh|CJaJhv5CJaJh64fh|5CJaJh64fha5CJaJ)UUUUUUUUUUUV.VZVdVVVVVVVVVWXPXRXTXVXrXtXxXzXXXXXXXXvYǿǿǿǿǬ~v~khTvh|CJaJh"CJaJhTvCJaJhTvhTvCJaJh[mCJaJh[mh[m5CJaJ h\h\j Ah\h\Uh)hTvh[mhrhSYh+ALh|5 h|5 hSY5haCJaJhECJaJhahaCJaJhDhnCJaJ(UURXVXXX~l4 $dha$gdL$dh`a$gdv$dh`a$gdDhn $dha$gd7h&$dh`a$gd7h&$dh`a$gdL $dha$gdTv $dha$gd\$dh`a$gdEvYYYZ Z$Z6Z@ZjZxZzZ[,[L[x[[[[\\\ \!\%\&\'\(\)\*\/\0\1\2\;\@\A\L\[\e\i\\\\\\\\\\\^||4|6|:|d|||t}v}}b~d~~~~~~~~ֽֽ𽷽h7h&h*Uh]hG/ah"6hG/ahG/a6 hG/a6hG/ajhp0JUhphDhnhY~.h[mh&hTvh"FKlju no je da ovom metodom i dalje ne kontroliramo sadr~aj i atraktivnost redudantnih emisija na drugim TV kanalima, pa tako i samih politi kih emisija koje su predmet naaeg istra~ivanja, a ato presudno utje e na raspodjelu gledanosti TV publike. Broj predmetnih emisija je naprosto statisti ki nedostatan, osobito za mjese no mjerenje gledanosti. Kao naredni korak u pokuaajima iznala~enja indikatora preferencija gledateljstva prema politi kim emisijama, a s ciljem ato vee kontrole karakteristika i konteksta politi kih emisija, izdvojili smo jednu tipi nu emisiju politi kog sadr~aja, te kroz du~i period analizirali njezin udjel gledanosti. Iako su podaci pokazali tek sezonsko odstupanje (tijekom ljeta), preferencije gledateljstva prema politi kim emisijama u periodu 2003 - 2005. godine ostale su identi ne. Drugi problem predstavlja analizirani period  on je isuviae kratak da bi pokazao odreene trendove. S druge strane, ovakva analiza prelazi injenicu da TV publika vremenom gubi interes prema jednoj emisiji i tra~i nove i svje~ije televizijske sadr~aje. Pretpostavljamo da bi ovakav vid analize (jedna emisija kao indikator) bio eventualno smisleniji za daleko dulje periode i za emisije poput sredianjeg dnevnika. Zaklju ak i/ili metodologijske upute 1) Naaa kategorija "politi ke emisije" sadr~avala je kako emisije s unutarnje-politi kim sadr~ajem, tako i one s vanjsko-politi kim temama. Ove posljednje jednim su djelom zahvatile emisije koje nisu neposredno povezane s ovdaanjim dnevno-politi kim dogaanjima te ih se ne mo~e povezati s afinitetom prema politi kim temama. Iz tog bi razloga u buduim istra~ivanjima trebalo u potpunosti izbaciti vanjsko-politi ke teme ili pomno odabrati one koje procjenjujemo kao direktno povezane s hrvatskim politi kim prostorom. 2) Kako na gledanost pojedine emisije djeluje cijeli niz imbenika od dnevnog vremena emitiranja, atraktivnosti sadr~aja paralelnih emisija na drugim TV kanalima, sve do karaktera, zanimljivosti teme i sadr~ajnosti same politi ke emisije kao analizirane jedinice ovog istra~ivanja, smatrali smo metodologijski korektnim obuhvatiti ato vei broj politi kih emisija kako bi se svi ovi imbenici gledanosti statisti ki izjedna ili, tj., anulirali. To se pokazalo kao dvosjekli ma . Naime, tako airoko formirana kategorija "politi ke emisije" s jedne strane je zahvatila i emisije koje su po svojem sadr~aju suviae raznorodne. S druge strane, za statisti ku analizu broj tih emisija u odreenom mjese nom periodu i dalje je ostao nedostatan. Podatak o mjese nom rejtingu gledanosti politi kih emisija koji obuhvaa tek nekoliko emisija naprosto iskrivljava rezultate i ne pru~a vjerodostojan podatak o gledanosti politi kih emisija. Na isti na in djeluju reprize pojedinih politi kih emisija ili emisije koje jesu politi kog sadr~aja, ali su izrazito nezanimljive (npr. kao ato je emitiranje zasjedanja hrvatskog sabora - rejting oko 2%) i ruae prosje nu gledanost u odreenom periodu. Iz svih navedenih razloga preporu ujemo da se u buduim longitudinalnim istra~ivanjima gledanosti pa~ljivo izdvajaju i kompariraju emisije koje su izrazito sli ne po svom sadr~aju i vremenu emitiranja, uz paralelnu kontrolu ostalih imbenika koji bi mogli presudno utjecati na gledanost. Statisti ki podaci o rejtinzima gledanosti takvog uzorka emisija metodologijski bi bili prikladniji za meusobnu usporedbu. 3. Ukoliko se usporede rejtinzi i udjeli gledanosti kao indikatori (iako oba indikatora imaju zna ajne nedostatke), procjenjujemo da udjeli gledanosti zbog svoje neovisnosti o terminima prikazivanja vjernije odra~avaju afinitete gledateljstva prema odreenim temama i profilima. 4. Neophodno je da, uz istovjetne metode mjerenja gledanosti, istra~ivani periodi budu daleko dulji (desetak - do petnaestak godina) kako bi se s veom sigurnoau mogli prepoznati trendovi. 5. Za period od 2003. - 2005. dobili smo dva proturje na rezultata. Analiza rejtinga i udjela gledanosti ukazuje na pad gledanosti za jednu treinu, dok izdvajanje tek jedne emisije kao indikatora ukazuje na ujedna enost gledanosti. Neusklaenost podataka govori o metodologijskim poteakoama. Prethodno iznesene metodologijske poteakoe i upute poslu~it e u pogledu vjerodostojnosti podataka i zaklju aka buduih istra~ivanja koja e gledanost koristiti kao indikator odreenih socijalnih procesa u druatvu. Literatura: 1. AGB Nielsen Media Research: istra~ivanje gledanosti u periodu 2003-2005 2. Karaji Nenad, Rimac Ivan., Profili gledalaca TV Zagreba, Revija za sociologiju, XXI, 1990, br. 1, str. 109-120. 3. Stanti Geza, Politika u programu HTV-a, HHO, Zagreb, 2003, 4. Jandri Ilija, Usporedba informativnih programa BBC-ja i HRT-a, Politi ka misao, XLI, 2004, br. 2, str. 72-84. 5. Inglis Fred, Teorija medija, AGM, Zagreb, 1997. 6. Aberchrombie Nicholas, Television and Society, Polity Press, Cambridge, 1996. 7. Televizija u Europi, Zakonodavstvo, javne politike i neovisnost, Institut otvoreno druatvo - Hrvatska, Zagreb, 2005. 8. Lipov an Sreko, Mediji - druga zbilja?; Rasprave, ogledi i interpretacije, Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb, 2006. 9. Lali Dra~en, Obilje~ja pakiranja politike u izbornoj kampanji HDZ-a i SDP-a 2003. godine, Politi ka misao, XLI, 2004, br. 1, str. 55-73. 10. Puls, Istra~ivanje javnog mnijenja, HTV-evaluacija programa, rezultati i analize, Zagreb, 2001. 11. Periain Tena, Profesionalni kriteriji selekcije vijesti i utjecaj javnosti, Politi ka misao, XLI, 2004, br. 2, str. 85-93. 12. Milbrath L, Political Paticipation, Rand McNally, Chicago, 1965. Sa~etak Rad analizira trendove gledanosti politi kih emisija na nacionalnim kanalima u Hrvatskoj polazei od postavke o zamoru i zasienosti graanstva politikom. Kombiniraju se dva kontinuuma, sudjelovanje u politi kim sadr~ajima i stupanj konzumiranja televizije. Istra~ivanje se bazira na preciznim mjerenjima average minute ratinga (AMR) koji kontinuirano svake minute registrira rejtinge gledanosti pojedinih emisija. Osnovni problem istra~ivanja je mnoatvo imbenika koji uti u na gledanost emisija pa tako i onih politi kog sadr~aja. Iz tog razloga koriste se podaci o rejtingu gledanosti i udjelu gledanosti izdvojenih politi kih emisija u razmatranom periodu. Na kraju, razmatra se gledanost samo jedne politi ke emisije kao indikatora odnosa prema politici. Rad ukazuje na niz metodologijskih poteakoa i kompleksnost istra~ivane tematike kako bi budua istra~ivanja koja e gledanost koristiti kao indikatore odreenih socijalnih procesa u druatvu, ponudila vjerodostojnije podatke i zaklju ke. Klju ne rije i: televizija, rejting gledanosti, udio gledanosti, politika, politi ke emisije. Summary In this paper author considers observing trends of political programmes on national TV channels in Croatia. Basic thesis suppose citizens' fatigue and surfeit by politics. Two continuum have been combined: participation in political subjects and the level of TV viewing. Research is based on precise measuring  average minute rating (AMR). Every minute it registers observing level of certain programme. Central problem of previous researches is evident in numerous factors that can determine watching of TV programmes, patricularly those with political themes. Considernig that problem, in this paper facts are taken from separated political TV shows in limited time period. Finally, one political TV show is taken as indicator of TV observers' relationship to politics. Paper suggests that there is a number of methodological problems in current research that is considering TV observing as the indicator of certain social processes. Those methodological problems have to be resolved if we want to be directed to reliable research facts and conclusions. Key words: television, observing rates, observing contribution, politics, political programmes. Lektorirao: Antun Pavlin  Samo su propagandne poruke bile manje interesantne od politike.  Dodatna osnova za sumnju u navedene rejtinge je u injenici da je naru itelj ovako koncipiranog istra~ivanja gledanosti bila dr~avna televizija kojoj je bilo u interesu prikazati ato veu gledanost vlastitih emisija  Cijeli sustav mjerenja (peoplemeter) zasniva se na on-line povezanosti 633 TV prijemnika (podatak za 2005.) s centralnim serverom koji registrira da li je uklju en televizor, koji TV program, te koji lanovi iz uzorka obitelji trenuta no gledaju uklju eni program. Naime, svaki lan obitelji posjeduje svoj osobni daljinski TV upravlja  kojim registrira prisutnost pred TV ekranom. Eventualna nepreciznost proizlazi iz nepridr~avanja uputa (npr., kada se osoba pridru~i drugom lanu obitelji koji ve gleda odreeni program, a to ne potvrdi na svojem osobnom upravlja u). Istra~iva i AGB-a neprestano prate dobivene podatke, te ukoliko uo e odreene nepravilnosti i neuobi ajenosti, telefonski kontaktiraju doti nu obitelj i analiziraju razloge nepravilnosti. Za svaku su osobu poznate njezine socio-demografske karakteristike, kao i socio-demografske karakteristike obitelji u cjelini..  Upravo zbog navedene preciznosti cijena reklamnih blokova naknadno se ra una uva~avajui podatke o gledanosti (cost per thousend - CPT).  Za analizu odreenog sistemskog odnosa (ili sistemske greake) izmeu ove dvije metode mjerenja, neophodni su podaci koji mjere gledanost u istom periodu uz kontrolu varijabli kao ato su vrijeme emitiranja, sadr~aj i karakter emisije. Takva analiza nije predmet ovog rada.  Za detaljnije informacije neophodno je pogledati klasifikacije te procedure klasificiranja u AGB Nielsen softwarskom paketu.  Ukoliko se usporede prosje ni rejtinzi i udjeli za pojedine emisije korelacije su takoer naglaaeno visoke r = 0,79, p = 0,00.  Za potrebe istra~ivanja izdvojili smo emisiju "Forum - politi ka kontakt emisija".  Ako se izuzme udio gledanosti u ljetnim mjesecima kada se kree oko 10%, u svim ostalim periodima on oscilira od 14,7% - 223%, bez izra~ene tendencije po godinama.  Vanjsko politi ke emisije koje za svoju temu imaju dogaanja u susjednoj BIH ili Srbiji nerazdvojno su povezane s unutarnje-politi kim temama. Dok npr. emisije o ratu u Iraku ili npr. intervju s eakim predsjednikom Vaclavom Klausom viae su informativnog karaktera, a manje "politi ke" u smislu naae hipoteze, iako spadaju u vanjsko-politi ke emisije.  Za ilustraciju, mogu se usporeivati emisije sukobljavanja predsjedni kih kandidata ili emisije koje periodi no imaju istu temu, a emitiraju se u prime time-u.     PAGE  PAGE 13 ~(>@FN`t΁؁ "$&.02@LNTlƂ2468hjt28HJh"(*6<BHhvh ChahGchfjh'M0JUhjh7h&0JUh[mhDhnh&h7h&MP`f†@FPxΉ Zh.:RT8Pfhnr ^< bz’ƒȒrܔޔhUd]hEhP1h)h2jh|0JUhvhDhnhLh| h|5h+ALh|5h CLޔ.2>TfjjlNPnxژܘޘ2v|ҙ.0\^ln\^ԛdpr.02HJLRh]hUd]hU5hUhUd]h|5hUd]hUd]5hh)lhP1h)hehLh|h2hUd]J42JLʟH,4$4n$a$gdh)l $`a$gdh$a$gdL $`a$gdUd] $dha$gdh)l $dha$gdL\ȟʟޟ8FHjlΠ*,LhơС4:"$L֤4Hҥԥܥļ쨤hP1h4?h Kh4?5h Kh K5h KhP5hPh KhRP 5h]h Kh KhTAA5h Kh^ho5h^hohTAAhUd]hO5hOhRP @HhЩ֩ƫ2np.02BDҰ԰ְ "4Xj 6>R޴١١١١ٝ١hm h>mmhL(hOhh5hhh)lh&IhlwhXhhhhh& 5hhhh5h& h Kh K5hPh Kh4?h Kh4?5 h4?h4?;np.02BDJLNPR gd|$a$gdL $`a$gdh$a$gdL$a$gd&8@HҷFX HJLR *v jhs~Uhs~h hECJaJhECJaJ hE6hL`hE6jhE0JUhE\hhhh5hhh& h#hhL(hm hE@ *,.FHJLh]hgd\ &`#$gdSgd|$a$gd|$a$gdL&(*.0<>BDFJLNhhs~hE\0JmHnHuhE hE0JjhE0JULN$a$gdL21h:p|/ =!"/ #$% Dd X0  # A"5(ѻ6w{ylqD@=i5(ѻ6w{yl)pFH+7x] pVM! DbDKp E F /HI!k2 H>U|`PJqPPjLIh{6ٜ?{Cֹag{ݽ{cB>] AMtR21>{s%@gl2;$XxR!@qx6g B\=es1sgCe'X^Jvbq:3dY RݮKfɬ"<>s ǝ t8}!!3ni푋SЯ_/;Í_M'#8D9q1,گQ/Vom:۲S^p7q)fξR&X+dF𛱂cTNxj$,؜C 8<leX yOr%R\Ҫ!|q~>we > x/Iz{>k\F]ۍ^Mg&rܫ 볫--'U*_?^O:^CG!x> CO"$&hg<\w Qv㛚IqG)B||1|W||7|?C]E}G?L?I?M:8'Ց Ld<$U >3>%x1 !xk%fo&vo'N$!A$1-js0vo齈>xo칗! 5⚼E]1e0^Żz&Ow%ρp&aK]S,Sf'jxOJ~{9*J> MThjxJ>*J@S@^*yw7| wG<!|+ȕqG6rTc@rԟ 0 ÐR.VrTZGCa-<RBՐVrTcu9di Ox&ӥl#GaXG#M)Z+9w*ǰB2oc cl#Gh⸃9_/B}Rvxw{WV_lu7wCʫ2V~7@x@~`%G5Gax}㝐{3ȷ@|HFjc|3B2oG\8Oɼ /R3qsx.$nR3qyD ɼ@x%UR4q̝8'yyą/ܬco# =1W {_%e9fhC ^3>f5Gs},$9 jR 8Źkq7$\ q Ru8^kny3@q&Cl#G1qUd% WBJ)q1y_-gKؿ[zk쇾F.&.8r>ȥaLqpnF.)F.sQA1q~'f!'}-s{J%?iح7,\3E^%9s{-oL\J9)UylaM{Aq{~AG=rي\˳ۘi|wp{poc/XUn=^#'q s0G,r/[^ԟڧ+{i>C2,Rwvҏv cߌSH1kwvj,~2=9ܥR,ڥRe^Rf.YRf2Gy#RYX/Saq2ڹ; v)wrs)7SW Rn7O厪/׏~6K6C,޿kPrKٷb- hLz w$v.,LSId<ϱ$Y# Jw}g]CE\WK8x{sӎ&'XDV:\4aq~i,S#ΩX~,~Gj#NS Ǵv<bd"=-iH Hy%1v vl^D7gyu:䏀,+.bqpwx87-,Rov&yNБ]l.{h=GO{9ASXL 5cȼG׹>~oߏzG~>o?ow#<Gxm``] {n9=.~?B[~ ~.~?B[C6 \oGP.]kPó5_p};:>SC#wSE^@R) zu]LOd=ݗr+EcO:;8#~Um5eC'a*;D9Ewl9m[7ϋmsKit١>n܆~0CVe *ېٕٜXʎؾG*;ݿrZދi ]:r\޷b~ް랺ۂ҇n{D[񑙼9[oI3Nܷ(oܷJubf}+/o}C~sі>`.*r.\+΅ؾp.\ yqO9E.{-_ ÏgV򮻑 ɵrOS^_Cr^|}_sD+^ıF) _D].>)Dmqm8Y^ ζ8zPFԔՊGb;}b}O̬w̺Xz=>5bYs.Kssz}Q8''G}?Qk}ov˗sؖD -+m >,m9K9-~NyNl};3o}.05Z߉|-҂m?vo4U.:W-n=^9GW2n~5Hߕ۵nn->y7A}թo?ʭ'">P∭2=Osňϧ!T2B}hϻf#UVKZv&?|;RSA}W+?rO")VZ5oR?+WA|)?FU >OS>#ɪܿiZwϽZ&ߍ|R??sN?H,Hpz=J}uYA%ڈϣHoH}娯߄U7A*w2\N@N=Dfd磑ͣY?!>,T/w8ֿ=Ŏ#>߁PSwGٯwDsc^cAgk ?z>7EKEȗM<&$_ƒ}E <0RT?cHTgH|x֟ƻ >OC {PCMFjё?&ROE|>)xN3t{k3"߳?#>|n8_f">9wP?g'Bax+?~'3}GY#mNqY?睐ͪ qZ~烑Z7l瓐7U"+{Y%տRK3#[gTa{#тcq8Y?F}c_!RW@UFk-u[ To껅Foc#EnScā&<>=|,ϠԿB":[ d9}mC|*O?DS Mԟ_}4UQt՟L}ͩ֟ߊC|R/ߦ_5M yZlaP?PJ06dZql=%86ͥCZ^vy@?>U, EV Է+%l`WB6 㽧:a=ykޗ6P]ZM ؝oB6 k ;cϳ' g%|V >|_ozw#ߩ= շZ W?D ՌdE R!]׏5Gk9 ZwEZaXf?"֎?|NO4XGy.Q/_RfY3߈|YQ5wD!>ߊtg^爺[uo^)ٜ\47Pzffcdʛ)d#)7JoSL"k& $Û7(oV$kV9! oF77ɚ0($?Y+7] sNC\Û߱576#aM{{xCt`cxӕެɚ˺7zʛ`j3yLV< 5`M{[xYvR˺7ϱ)ʛYӃ9#M7(odM朏7ʛn&A~MqzN۞, keݛ_xf>$bY!x3QyT5Ųͷ7 6YmQқYd0hd қϰЛȚ`$Û7YY3|1қY{ɚœ;{ o fcɚcaNaM{9],RR,zz#Xd0@d͗7ЛȚ` *Ûk7b7757 7Ho~Bo'k97! o!y\G\sFoƔ7H˺7X+7.H5XS, YWy=6 keݛS›77HMXS,\.(o k9g + o.\F\s,3g͓,rrs,bbSXS,|Bz,LL3ix3WzzsYs fxsFz3sFr ofKoBo>@|朄<`xvU,ppYd7Bo"k9 oޜBof53`NaM{,fY3欀dL޼lDls@ެ+9L%kœ}TÛy75c!7޼ ٝ|nxi^ydy0<ÛX))ۃtoCx- ֫/΄5Ųu^6,^;KAto~BonAnb ;=ݛ;wЛqP6 Bo"d{x!zǖ <ݛU7Лɚa<ͶқY f))uoBoHּ欄hxsfxo09l 49Jzs 99 mxsf09F&ޜ+y\@\sB\%Ozs5Ys5:]f+")uoi#, I5ŲMq|+yu@bYffrdr0gWͪқ7ȚI0$ff'd0g.RfS.ʛȚ`eH3Ûқݔ7ے5œ[sy&қ7Ți0Z$f=4d0HÛե7+o kր99RfE͚ʛdD!hxKo&*oFɚQ5)|7Y:5Ct`Qcx+M-[XֽyJzU'kÜ#7dʛā5Ų/YͨW'aM{S>Ex3NyKaXֽyTzS2fs;r>oYd0Xֽ7ߧTAY қЛ;Ț;`ÛoKoQ#k<ÛoKooOǑlΪs\ΪuYFVz~UӪiZV}U`zUO3bYwVVUȪ/ VM~ȪQ.zSԪ=]V.Ҫ;NUƪ׌7bY_mկꃬ >ѪOꋭb٪oG^.eܪ7}z~UǪ?nXWn۪gzY3V=ӪnoꓭdUΪc߱ǭx]y?pg,_'qsޝhh&a#@3ּABwx뽢M?zs`+^Qz[gg`3<%׻-QXoWEI\|Wi9=z7 9QS8bwZVwU'3ݨ+;gFN5^U7n_*_=-SE-u75GSS y~7)|ga37['q޵KuKɮ[9K<:^.J֡Os> )u틣Iq9y]w㹱Ӂm)m&iE(l/K-RG\gSP_9vsb{bsv<}}3_h~ݳ>*9}IR9G'4GQpMQѴD̑x?=Gs:> );>*9z>9G=GQpMQc%=GssԺQҜ%=G`~W]/eeG9G(9ϋ{:>jSv|Ts%=GU":RxD;Gm -;>*9Qs[9Gk{*t|tUQiKz9jWx\GW=^st}\0Gӊ;G +;>*9zhEъbQF㣌Ҝ'Kz hq}eG9GO=$hCs%͑y|Ծ4hfI!9GM ѡbQ:t۲RY%=G=9^/kʎJmfsussnܖ==]sT3! f¥Q(4hNID9GŞօZ-9:"(-Vx{:>jSv|Ts4O,EQXqm㣶eG9GKz^st9z<>j[G?sێ3ǾTzyE6}џ=ؑK|mi3ۖjyιv?\9Ӽ]峸գ0 YNG^Xxt!kϏ[iƏݖp6" qyb.f+~\ ³֊7u6.\s6~e,j6y?9~k$o"EφxM kq q>^]νtL%&fCחbK}} [9D9"$_`6 б4}=XlKu'D8b6g8^LVm+}#^7my/3u'υZ"3匠iM ™l~NBi\:kۘ|ѿ6&66C"~YH ]{^{e529?A ._+*ɯ2 Eud]\yN Dd XD  # A#" `"QYk! 8@=QYk! ,)pFH+XxZ[lE.Vn@PA1dJ@Z% X[@E R( <-(K|'Mc)$F\% 1@" sfogKם39sfR Џ 'DD!/Z^&ba$}gw94 7YHga?" w`%q JbAÔc%V|-Ay*rggAaT ]NW} bT1.fuoX"C}ʹ;q~tdc=v>|nPR>Stħcbq(>#suSDr}rT!2a^q~ kjpN= 8'/ q~/O\/,&)~# [A+z?ʘMAtArɎ:=m\夙I]k(`M>WX2dJ( 3=j2xOM7_={q,O:9*SqlyvTiem>"dNa1xHMG?1n!uXcy+6ml'k˙?^<=O<)<ǝB1nQ:6]z/f?4Ӿ9KOL:'"}ͥuBi((+mrTZPSm,.iPPV6À04k((+m~ `;߆5 JۆnYPsKCAYis :Mvsn JA%54? sn+ſ55? sn'!wP:6|9܇K,llvOYlů`#? sn |JA<ir mǜýWQt"kuLvIs_ykts n 5oeVO0k˙cCI=&>10 dO3w0c˘k`ۙ=6 /et7P*7(Z6^=*5>[N}?ifTf3i~lМl$/դǡY9á4?ph.ММBS<4HsCs,|)ԗ3;_ko[\^jwhk8;<9jwySC&_{d0 ,TOLڭuhVzj[ }4H9ӚQj{ҡ{[wSgmҡ{[wZۗ'L!c4yVf;6o=hH ~wПn??3?Lu+?mL^ O>n/fTP k'k(?ۗy AۜC9s3gP^ ÕrfFVsыʙ %=aFgFTΌ~93Ab#g/gff5g{<Xۗg9g~!{UQ+&ֱ5Lߟ5ӳ7~nwۆ>2+x.bb08و*|6Wh?K #Dd Rz0  # A"5s᧔@5{OA@=s5s᧔@5ߔf9,$Ax] M_gGRC%LR b^CB )L*04!CR$&bk<}n3ʹϽϚkZ}w_IB 2NB'JPz1 _?" ?0-Ӄ *Җ r.IbLBBk%ҶI56qv[B:*6*7Ҽ  /]FsrrJ_CrJrIHnͳWT69sRk_ ە̫0Yn S넷rs]^NgS$JS gD"jC7m}nkGu]V!I_[8Uֱ,K>Fe qLQcdΎ32v &յO v޺*}͗%,ykᢕI%%zZn`|wZΚI~ܶm?*%?e>oYޫ)t opߖX{=샴g+ϳDvݥ V?7vZ9z>J#Tg| bޙa`Ē}tXnC U0A)t҂9I}Z}mZl c&R:-fGf&9grjQ&γ#${D6#<LR=ӧM#ٞ}gtϦLϞ,:Tv6b@1xPxsXqAcư̌; :bH*8//Y#~I]bycc뚉M[_S{ؓg Tv/qloA⍁ 1t2L5|8!FEƈ/S=q"q${]*>q@|4u*&>1>ϙC_͝K牯, E.=D,[\r%%C^Fg:_^Ŗ͛n[mۨ~boQwzf}{R]G:'Ozg3OSϊz z0/pP|c`!Fa$Ep萢8lh1$7o]/5:=z3:w8nli?4߈G8 =fvY$܂[SpSnC5Nvh8JH~ďgTƙ߅'wOٳEYU|}Րb~Y[}_8ą_B\/ӿߥ%=Kpz|Y}•+V>?<cdžzU#\1R?5?7ukG=e'qHq7-q떧b4n fn)>mpombwwYC[ܻ# ).x@Ws5̻$֤Iީg-H  1c MI!}0K$R@륄1y5Jy T@ɻ=Ax(ާ^s[$ym_qzuGCb#o[2#GW6-ݶ#zuHj(g%&MK*PaIim$ehc)g%&MKU3ErXbRڴt~j4ʙiIimHd?if̵ĤiXr[bRڴt~YaIimU*v~WQϖ6-ݶ@C7PKLJn1\fI9XbRڴt~/IW~/ĤiQ5hlKLJn۟#&+F91 )&MK |iK1)mZm_|&j% AҦe\52FRLJnf^4یK1)mZm_E4*Fcw.Ť+Y )Yҥ6-ݶoo/ٷ7:.Ťi}W}WOwKLJnR{Qy-1)mZ>E~}B,uq\Cj?eT}Ua Oax û3;;0 o hG3< /o_6 `fvfx43>Û0 '0 û0< 2  I Y t3< _ m bx300 |K0od j 0z 81%[21< Oax~^yWȿ+_LI~֘>#H1CGS}0VfUhewPfur>X݃#^]̪4GU(r,Un>TGMCf>}A*rpTo>|[APrr#o:V;(\>x}W={ς|+(oq! r-(R0_4~+?6hjRޜ4/jޯ Zf6C.6l#w~F6/GbN}L9eېJn1nf-6}eG 9ܫﳰT#ǪNnRB ;w}{v=ܩ p=s>B /nXhZ'K0 fn•h[;BԽ寱 +PJY,9s:rǓq?4qwr^"Eb).$+[%|R^a!?bX+'zƂPcz,ܧ. =%cꋇ+ӾW =cH&7,bT^hwqWPn_5Wc>sRymH<#X"Ko/Cc\e/_1Py!#J ݱ6Zc$3QyNHW~~?ߓԸ{j.+tgKIwq_Hbrbࠛ1_sֱZ)z.ZoRǻ_ ą8f\ȱT_` 5w… wccCo{GZb wF=;Da7x8vv{Gw+8Gc,*wv#\%qPkH16#1=6I#z7dEݎ*R|Cw9^y_Vke}:=A3>Û0 '0 û0< 2   Y t3< _ m bx300 CSH]od j 0z 81%[21< {A{05S/(?=:x{FALXqYr?uYNsؘsT|/ ˔ﻬ52__B5w5qIa?E].o biIa\P~muߗQDN=[W VpEձRf|#7r,@ \K|j573rEfh5G+΂b]B (\ۃH@H |Normal CJPJ_HaJmHnHsHtHDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List >@> | Footnote TextCJaJ@&@@ |Footnote ReferenceH*4 @4 \Footer  p#.)@!. \ Page Number]r)2Ox*--17T C%8;8 = @ T#`a `a~" # e$g$h$$$%&&'''G'H'r(t(((,.7080^0_0h289{:;z<<<<F===*>{>>n??`@@$A%A&A.A/AEExEyEzEEEIIJJJ J J#JeJfJ@KNNGOHO[PP]Q^QQQ[RS_T`TaTcTdTfTgTiTjTlTmTvTwTxTTTTT00000000000x00p000p0p0p00p00p0 0p0 0 0 0 0 0p0 0p0p0p0p0 0p0(0p00(0(0p000p0000x0808080x000808080p00800808000@0p0000x0@0@0 0x0000@0@0x0H0x00x00x@0x@0@0@0x@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0x@0x@00 س@0?00x@0?00@0?00@0?00@00 00 0@0@00 0?00  %%%(@|'f17 @lG@PUvY~ޔN/2345679:;=hijlmoqBCU4nLN08<knprL1 !(!!%A%A&A.ADDEEEEEEEEEEFFFF GG+G4GGqG|GGGGGcHmHHHHHII*IJIaIdIIIIII"J#JJJeJuJvJJJJJJJOKPKZKZKgKgKoKuK%L%L+L-LLLLLLLLM M MMMNM{M|MMM+N+NCNFNLNLN|NNNNNNNNNNNNOO OOOOO O!O+O,O-O>O?OEOKOvOvOOO[P]PPPPPJQKQLQMQTQUQVQWQ]Q`QQQQQQQQQQQQQQQRR4R5R9R9R[R]RRRRRRRFSSSSSSSS>T?T[T]T^T`TaTaTcTcTdTdTfTgTiTjTlTmTuTxTTTT "#_b _a}! # d$h$$$%%&&''F'H'q(t(((,,..6080]0_0g2h28899z:{:;;y<z<<<<<E=F=====)>*>z>{>>>m?n???_@`@@@#A&A-A/AEEwEzEEEIIJ J"J#J%JdJhJ?KBKNNFOKOZP]PPP\Q`QQQZR]RSS^TaTaTcTcTdTdTfTgTiTjTlTmTTT%A%A&A.ADDEEEEEEEEEEFFFF GG+G4GGqG|GGGGGcHmHHHHHII*IJIaIdIIIIII"J#JuJvJJJJJJJZKZKgKgKoKuK%L%L+L-LLLLLLLLM M MMMNM{M|MMM+N+NCNFNLNLN|NNNNNNNNNNOO OOOO,O-O?OAOvOvOOOPPJQKQLQMQTQUQVQWQQQQQQQQQQQRR4R5R9R9RRRRRRRFSSSS>T?T[T]TaTaTcTcTdTdTfTgTiTjTlTmTuTxTTTT JJ#JaTaTcTcTdTdTfTgTiTjTlTmTTT~kSgfwRP m EP1 C{((9f"-# A%7h&L( S.Y~.>4I@u@TAA.B2PD$F&I K;KBL'MVPSYUd]L`aG/aGce64f#hphh)l[m>mmDhn^hoE\U2Rlw28Tvv3YH5 G5x]JhfE&L2:O4`fPns~UgDKSD ^pO4?\)*<|E\X]& D=r)^L@ J JC J J IIIIIII"I#I&I'I(I*a+T@@ @@@@@@@@ @"@(@*@.@0@2@4@8@t@@<@>@@@B@D@F@L@N@T@V@X@@@|UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana;SimSun[SO"1håfåfåf  ?% ?%4dII2QHP ?| Anton VukelitotoNiksaOh+'0  4 @ L Xdlt|Anton Vukeliontototo VuotootoNormaluNiksau3ksMicrosoft Word 10.0@e@-@-@x. ?՜.+,0 hp  titou%IO Anton Vukeli Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrsuvwxyz{|}~Root Entry Fi.Data t.Y1Table&WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q