Naslov
Geografski informacijski sustav u šumarstvu
(Geographic information system in forestry)

Autori
Kušan, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
GIS u Hrvatskoj

Urednik/ci
Kereković, Davorin

Izdavač
INA - Industrija nafte

Grad
Zagreb

Godina
1997

Raspon stranica
275-282

ISBN
953-6530-09-0

Ključne riječi
šumarstvo, geografski informacijski sustav, uređivanje šuma, planiranje
(forestry, geographic information system, forest management, planning)

Sažetak
Na Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu se već više godina izučava mogućnost primjene GIS-a u šumarstvu Hrvatske, osobito za uređivanje šuma i za planiranje (Kušan i dr. 1992a). Tako je 1992. započela izrada GIS modela za Nastavno-pokusni šumski objekt (NPŠO) "Opeke". To je šuma od oko 550 ha podijeljena na 16 odjela, unutar kojih je izlučeno 59 odsjeka. Za svaki odsjek u osnovi gospodarenja postoji 26 brojčanih i opisnih podataka. Opisni podaci odnose se na izgled sastojina i njihov položaj u prostoru (raspored stabala, sklop, stanje sastojine, kvaliteta, razvedenost zemljišta, ekspozicija i dr.). Brojčani podaci opisuju sastojinu i njen položaj (starost sasto-jine, nadmorska visina, broj stabala, volumen i sl.). Osim toga za svaki odsjek postoje i brojčani podaci (11) koji se odnose na vrste drveća koje se nalaze unutar odsjeka (od jedne do pet vrsta). Ti podaci opisuju brojčane činitelje neophodne za kvalitetno gospo-darenje (broj stabala, temeljnica, srednji prsni promjer, srednja visina, volumen, prisrasti dr.). Svi ti podaci unešeni su u bazu podataka (dBASE IV) na četiri razine: gospodarska jedinica, odjel, odsjek i vrsta drveća. Postojeće kartografske podloge: - ODK 1 : 5000 - gospodarska karta (1 : 10000) - pedološka karta (1 : 10000) - karta biljnih zajednica (1 : 10000) - karta oštećenosti sastojina (1 : 10000) i - karta intenziteta napada jasenove pipe 1989. godine (1 : 10000) digitalizirane su pomoću digitalizatora Calcomp 9100 i pomoću programa PC ARC/INFO 3.4D ili AutoCAD 11. Digitalizirani podaci i podaci iz baze podataka povezani su u jedinstveni GIS sustav. U skladu s načinom organizacije podataka koji podržava program ARC/INFO i na temelju digitaliziranih podataka izrađeno je oko 17 slojeva različitih grafičkih podataka (prometnice, vode, slojnice, biljne zajednice, tipovi tla, sastojine i dr.) koji, povezani sa pripadajućim dijelovima baza podataka u kojima se nalaze opisni i brojčani podaci predstavljaju kvalitetnu podlogu za planiranje. Ovako organizirani sustav, primjenom uobičajenih GIS postupaka (Brukner 1994) omogućava korištenje postojećih podataka za analize kakve do sada nisu bile moguće ili je njihovo provođenje zahtijevalo mnogo truda, vremena i stručnjaka. Ovdje navodimo samo dva primjera jednostavnih analiza (preklapanjem slojeva): 1. analiza oštećenosti stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L) u različitim biljnim zajednicama (slika 3) i 2. analiza intenziteta napada jasenove pipe (Stereonychus fraxini Deger) 1988. godine ovisno o udjelu jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u sastojinama. Dobro organiziran GIS i provođenje ovakvih jednostavnih analiza mogu naći svoju primjenu u svim dijelovima šuamrstva. Za operativnu primjenu potrebno je međutim izraditi aplikacije ili povezati postojeće aplikacije s GIS-om. Jedan takav primjer je povezivanje GIS-a za NPŠO "Opeke" s regresijskim modelima za procjenu sortimenata, normi i poterebnog goriva i maziva pri sječi i izradi drva čime je izrađena aplikacija za izradu plana sječa (Kušan i dr. 1992b). Do sada se plan sječa izrađivao na način da se na temlju distribucije stabala doznačenih za sječu za svaki odsjek procijenilo količinu očekivanih sotrimenata te vrijeme i materijal potreban za njihovu izradu. Podaci su se prikazali tablično i simbolima na karti. Primjenom spomenute aplikacije, distribucija stabala doznačenih za sječu se unosi u pripadajući odsjek u bazi podataka. Na temelju tih podataka se pomoću regresijskih modela izračuna količina sortimenata i norme. Na temelju tih podataka se tada izrađuje plan sječa koji se sastoji od tabelarnog i kartografskog dijela. Ovakvim načinom se izrada plana sječa ubrzava i objektivizira, a podaci pohranjuju u bazu podataka gdje zatim služe za praćenje izvršenja i bilanciranje radova. Općenito se može reći da se korištenjem geografskih informacijskih sustava u šumarstvu povećava brzina obrade podataka i kakvoća informacija, poboljšava prikazivanje informacija (osobito kartografsko) i osiguravaju podloge za kvalitetno planiranje i stalno praćenje gospodarenja šumama, ostvarenih rezultata, ali i brzo otkrivanje nastalih promjena. To sve upućuje na zaključak da geografski informacijski sustav može biti nositelj jedinstvenog informacijskog sustava šumarstva (Kušan & Kalafadžić 1994).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA