Pregled bibliografske jedinice broj: 344919
Urod i kakvoća genotipova pšenice na različitim lokacijama
Urod i kakvoća genotipova pšenice na različitim lokacijama // Zbornik sažetaka 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma / Milan Pospišil (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007. str. 67-68 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 344919 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Urod i kakvoća genotipova pšenice na različitim lokacijama
(Yield and quality of wheat genotypes at different locations)
Autori
Drezner, Georg ; Dvojković, Krešimir ; Novoselović, Dario ; Horvat, Daniela ; Guberac, Vlado ; Šimenić, Josip ; Španić, Valentina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma
/ Milan Pospišil - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 67-68
ISBN
978-953-6135-58-5
Skup
42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, Opatija, Hrvatska
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kakvoća; lokacije; pšenica; urod
(locations; quality; wheat; yield.)
Sažetak
Saznanja o utjecaju genotipa, okoline i norme sjetve važna su za ostvarenje većeg uroda i bolje kakvoće u pojedinom proizvodnom području. Stoga su postavljeni pokusi sa 13 genotipova ozime pšenice po RCB dizajnu na četiri lokacije (Osijek-eutrični kambisol, Tovarnik– černozem, Nova Gradiška-aluvij i Požega-pseudoglejni tip tla), u tri ponavljanja. Analiziran je urod zrna, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, te kakvoća (sadržaj bjelančevina, sedimentacijska vrijednost brašna, vlažni ljepak, gluten indeks i broj padanja). Statistički (vrlo) značajne razlike utvrđene su za sva svojstva između genotipova (G) i između lokacija (L), osim za broj padanja. Norma sjetve (R) značajno je utjecala na urod zrna, sedimentacijsku vrijednost brašna i udio vlažnog ljepka. Interakcija GxL bila je značajna za urod zrna, hektolitarsku masu i masu 1000 zrna. Najveći urod zrna, hektolitarska masa i sedimentacijska vrijednost brašna ostvareni su u Osijeku i Tovarniku, sadržaj bjelančevina i vlažnog ljepka u Novoj Gradiški i Tovarniku, a masa 1000 zrna u Novoj Gradiški i Osijeku. U Novoj Gradiški je ostvaren najmanji urod zrna, a u Požegi najslabija kakvoća, osim za gluten indeks. Genotipovi Alka, Osk. 23/06, Osk. 54/06, Osk. 51/06 i Seka bili su najrodniji, a najbolji pokazatelji kakvoće utvrđeni su za genotipove Žitarka, Golubica, Osk 44/06, Barbara, Janica i Super Žitarka. Pojedini genotipovi specifično su reagirali s obzirom na svojstvo i lokaciju.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
073-0730718-0598 - Razvoj nove germplazme u oplemenjivanju kvantitativnih svojstava pšenice (Drezner, Georg, MZOS ) ( CroRIS)
079-0730718-0259 - Genotip i stresni učinci u proizvodnji i kvaliteti sjemena pšenice i ječma (Guberac, Vlado, MZOS ) ( CroRIS)
079-0730718-0268 - Identifikacija germplazme pšenice SSR markerima (Vila, Sonja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Vlado Guberac
(autor)
Daniela Horvat
(autor)
Dario Novoselović
(autor)
Valentina Španić
(autor)
Krešimir Dvojković
(autor)
Josip Šimenić
(autor)
Georg Drezner
(autor)