Pregled bibliografske jedinice broj: 344899
Anksiozna osjetljivost i motivacija za konzumaciju sredstava ovisnosti
Anksiozna osjetljivost i motivacija za konzumaciju sredstava ovisnosti // 18. dani Ramira i Zorana Bujasa: Program i sažeci priopćenja / Gordana Keresteš, Irma Brković i Ana Butković (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007. str. 67-67 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 344899 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Anksiozna osjetljivost i motivacija za konzumaciju sredstava ovisnosti
(Anxiety sensitivity and adolescents' motivation for substance use)
Autori
Živčić-Bećirević, Ivanka ; Smojver-Ažić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
18. dani Ramira i Zorana Bujasa: Program i sažeci priopćenja
/ Gordana Keresteš, Irma Brković i Ana Butković - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 67-67
ISBN
978-953-175-302-9
Skup
18. dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2007. - 15.12.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
anksiozna osjetljivost; motivacija za konzumacijom sredstava ovisnosti
(anxiety sensitivity; motivation for substance use)
Sažetak
Anksiozna osjetljivost uključuje strah od senzacija povezanih s fiziološkom pobuđenošću, koji se javlja zbog vjerovanja u njihove štetne posljedice. Premda se smatra glavnim kognitivnim rizičnim faktorom za pojavu i recidiviranje anksioznih poremećaja, novija istraživanja povezuju anksioznu osjetljivost i s neprilagođenim načinima regulacije anksioznih stanja, kao što je konzumiranje sredstava ovisnosti. Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost anksiozne osjetljivosti s različitom motivacijom za konzumacijom sredstava ovisnosti u grupi adolescenata te provjeriti spolne razlike u ispitanim varijablama. Ispitano je 427 učenika srednje škole (146 mladića i 281 djevojaka). Primijenjena je skala za procjenu anksiozne osjetljivosti (Anxiety Sensitivity Index, Peterson i Reiss, 1992) koja je rezultirala s dva faktora, tjelesna i kognitivna anksiozna osjetljivost, te Upitnik za ispitivanje motivacije za konzumaciju alkohola (Cooper, 1994) i konzumaciju cigareta (Comeau i sur., 2000) koji obuhvaćaju 4 različita motiva: suočavanje, podizanje raspoloženja, konformiranje i socijalni motivi. Utvrđeno je da djevojke imaju jače izraženu tjelesnu anksioznu osjetljivost i češće konzumiraju cigarete od mladića, dok spolne razlike u konzumaciji alkohola nisu utvrđene. Anksiozna osjetljivost nije povezana niti sa jednim motivom za konzumaciju cigareta kod mladića, dok je kod djevojaka kognitivna anksiozna osjetljivost povezana s motivom za suočavanje i podizanje raspoloženja. Oba aspekta anksiozne osjetljivosti povezana su s motivacijom za konzumiranje alkohola kod djevojaka, i to s ciljem ublažavanja neugode (motiv suočavanja i konformiranja), dok je kod mladića povezana i sa socijalnim motivom. Dobiveni podaci su u skladu s bihevioralnim modelom ovisnosti koji pretpostavlja da konzumacijom sredstava ovisnosti pojedinac ublažava različita negativna afektivna stanja. Čini se da su anksiozni adolescenti, osobito djevojke, koji imaju izražen strah od anksioznosti, najrizičnija skupina mladih za razvoj ovisnosti o cigaretama ili alkoholu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
009-1301675-0854 - Rizični i zaštitni čimbenici psihičkog zdravlja i akademske prilagodbe studenata (Živčić-Bećirević, Ivanka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka