Naslov
Arhitektura i urbanizam renesanse na otoku Krku
(Rennaisance Architecture and Urbanism of the Island of Krk)

Autori
Bradanović, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti

Mjesto
Zadar

Datum
02.10

Godina
2007

Stranica
553

Mentor
Vežić, Pavuša (Pavao)

Ključne riječi
Frankopani; Venecija; otok Krk; urbanizam; arhitektura; urbanizam; renesansa
(Frankopans; Venice; The Island of Krk; Architetcture; Urbanism; Renaissance)

Sažetak
U uvodnom dijelu radnje nakon pregleda dosadašnjih istraživanja donosi se osvrt na graditeljstvo otoka Krka do XV. stoljeća. Opisuje se prethodni urbanistički razvitak grada Krka i otočnih kaštela, koji se kretao unutar uobičajenih istočnojadranskih okvira, uz naglašenu ukorijenjenost romaničke tradicije. Zatim se upozorava na arhitektonske odjeke humanističkih težnji posljednjih krčkih knezova, kao i specifičnu prisutnost kasnogotičkoga kontinentalnoga načina, kojega je na Otok oko polovice XV. stoljeća donijela graditeljska radionica iz Modruša. Ova će graditeljska manira i njezine realizacije snažno utjecati i na kasnije otočno graditeljstvo. Opisane su, zatim, promjene koje se u gradu Krku događaju pri samom koncu frankopanske uprave, kada protorenesansne elemente donose graditelji rapskih iskustava. Do pune recepcije renesanse u graditeljstvu Otoka dolazi tek koncem XV. stoljeća, u razdoblju rane mletačke uprave a realizacijama tada prednjači graditeljska i klesarska radionica pristigla s Cresa. Osobita je pažnja posvećena opsežnom programu urbanističkog redizajniranja grada kojega provodi rana mletačka uprava. Zatim se opisuje postupni smiraj graditeljskih aktivnosti kojim je grad Krk zahvaćen tijekom XVI. stoljeća i sve veći konzervativizam mjesnih graditeljskih radionica kasne renesanse. U poglavljima o renesansnom graditeljstvu ladanjskoga područja grada Krka, osobita se pažnja posvećuje franjevačkim samostanima na Košljunu i u Glavotoku, gdje se veliki zahvati vrše na prijelazu XV. u XVI. stoljeće. Zatim se prelazi na pregled renesansnog graditeljstva krčkih kaštela. Naglašava se snažni urbanistički razvitak koji kašteli doživljavaju u renesansnom razdoblju, osobito u smislu formiranja trgova, Placa kao novih urbanih težišta, regulacije novih ulica i velikih sakralnih investicija. U Omišlju je naglašena analiza fortifikacija. Njegovog je ključnog strateškog položaja bio svjestan već i posljednji frankopanski gospodar Otoka. Ističe se specifičnost graditeljskog razvitka kaštela Dubašnice, kao administrativne jedinice u kojoj, zbog nedostatka urbanoga ili poluurbanoga središta, ulogu težišta preuzima crkva sv. Apolinara, s pripadajućom bratovštinskom kućom. Ističe se i značenje franjevačkoga samostana u Portu, kao mjesnoga kulturnoga središta koje se osobito izgrađuje polovicom XVI. stoljeća. Tumači se, zatim, poseban razvojni put kaštela Baška, gdje je upravo u razdoblju renesanse definitivno napušteno srednjovjekovno utvrđeno naselje a u nizu se ruralnih cjelina plodnog bašćanskog područja izdiglo naselje Pri mori ili Primorje, zbog svoje povezanosti s pristaništem i blizine staroga kaštela. U zaključnim se poglavljima rekapituliraju analizirani fenomeni, počevši od izgradnje fortifikacija, preko urbanističkih mijena, morfologije i tipologije otočkoga sakralnoga i stambenoga graditeljstva do kronologije djelovanja graditeljskih i klesarskih radionica. Naglašava se nešto kasniji renesansni procvat otočkih kaštela ali i tvrdokorno preživljavanje renesansnih pa i retardiranih kasnogotičkih elemenata u njihovom graditeljstvu. Upozorava se na široku skalu investitora od Ivana VII., posljednjega frankopanskog gospodara Otoka preko, energičnoga providura A. Vinciguerre, pojedinih biskupa i višega gradskog klera do župnika, tj. plovana, koji vrlo autonomno upravljaju brojnim seoskim kaptolima, bratovština i pripadnika višega sloja puka u kaštelima. Na koncu se renesansno graditeljstvo Otoka tumači u širem kontekstu preplitanja senjskih, rapskih, creskih i vinodolskih utjecaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA