ࡱ> vxstuzq`bjbjqPqP 4^:: Z`  F}F}F}8~} hˁi< jllllll$#h łǁˁłłuɾɾɾł^$8 jɾłjɾɾV[ B DCF}#t \ 0TGGBB\G płłɾłłłłłk^łłłłłłł   dIR*   R    Percepcija savjetnika Hrvatskog zavoda za zapoaljavanje o imbenicima zapoaljavanja nezaposlenih U radu se na osnovi psihologijskih, sociologijskih i ekonomskih modela izdvajaju imbenici koji mogu biti relevantni za objaanjenje kako razli itog intenziteta tra~enja posla tako i vjerojatnosti zapoaljavanja nezaposlenih osoba. Tra~enje posla i zapoaljavanje je proces koji se sastoji od niza aktivnosti te u osnovi ovisi o pojedincu, njegovoj motivaciji, stavovima, suo avanjima, osobinama i sociodemografskim karakteristikama, socijalnim vezama i pritiscima, obilje~jima podtr~iata rada te nizom inih imbenika. U kona nici o navedenom ovise ishodi poput brzine zapoaljavanja (duljine nezaposlenosti) i stupnja zadovoljstva novim poslom. Upravo zbog kompleksnosti teme, istra~ivanje se oslonilo na subjektivne ocjene profesionalnih savjetnika HZZ-a koji su procjenjivali va~nost pojedinih imbenika zapoaljavanja, ocjenjivali hipoteti ke slu ajeve kroz osobne faktore zapoaljavanja (OFZ) te na kraju odredili stupanj zapoaljivosti za etiristotinjak nezaposlenih osoba u dvije razli ite socijalne sredine: s niskom (Zagreb) i visokom (`ibenik) stopom nezaposlenosti. Rangiranjem imbenika savjetnici prvenstveno podupiru kategorije psihologijskih pristupa iako se kroz konkretno ocjenjivanje nezaposlenih kao glavni prediktor zapoaljavanja izdvaja dob. Klju ne rije i: vjerojatnost zapoaljavanja, kvaliteta zapoaljavanja, minimalna plaa UVOD  Nema aanse da dobijem posao, nikad ga neu nai - re enica koja se mo~e uti u trenucima beznadnosti kod dugotrajno nezaposlenih osoba, pojedinaca koji su se umorili ili razo arali u potrazi za radnim mjestom te naprosto viae ne vjeruju u mogunost da e ikada viae imati ono ato veina radno sposobnih lanova nekoga druatva posjeduje  posao. Iako se pregledom tema o nezaposlenima (Hanish, 1999; Kanfer i sur., 2001) uo ava kako je zna ajan dio literature i istra~ivanja usredoto en na karakteristike nezaposlenih te psiholoake i ekonomske posljedice nezaposlenosti na same osobe, jedan se dio autora bavi suo avanjima i zapoaljavanjem  upravo onim ato je osnovna misao uvodne re enice. Stoga je cilj ovoga rada detaljnije analizirati one imbenike o kojima ovisi vjerojatnost zapoaljavanja pojedinaca. Analiza je zanimljiva prvenstveno za nezaposlene, ali podjednako va~na i za zaposlene, jer se spoznaja da po svojim obilje~jima spadaju u ne/tra~eni udio radne snage mo~e odraziti na njihovo ponaaanje i profesionalnu samopercepciju. Dakle, razmatra se pitanje o kombinaciji karakteristika po kojima nezaposleni pojedinci, na jednoj strani, pripadaju onom dijelu radne snage koji se lako zapoaljava i deficitaran je na tr~iatu rada, ili, s druge strane, o karakteristikama koje osobu neumitno guraju na margine zapoaljavanja gdje nepovoljna obilje~ja mogu pojedince definitivno ukloniti s tr~iata rada. Stoga je cilj analizirati navedene osobine te sagledati njihovu ovisnost o relevantnim obilje~jima tr~iata radne snage. U tom smjeru mo~e se postaviti niz pitanja. Koje su zna ajne karakteristike pojedinaca ato olakaavaju ili ote~avaju zapoaljavanje te u kakvom su meusobnom odnosu? `to je odlu ujue za vjerojatnost zapoaljavanja - zanimanje, radno iskustvo, dob ili trajanje nezaposlenosti? Tko je tra~eniji, mlaa osoba bez iskustva ili starija osoba s iskustvom? Na koji na in su odgovori na prethodna pitanja povezani sa zanimanjima, te na koji ih se na in mo~e dovesti u odnos s pojedinim makroekonomskim obilje~jima? Tijek zapoaljavanja je bez sumnje slo~en proces koji ovisi o nizu imbenika, kako onih individualnih (psiholoakih i sociodemografskih karakteristika nezaposlenih) tako i socioekonomskih obilje~ja okoline i/ili (pod)tr~iata rada. Jednim dijelom ovisan je i o procesu selekcije od strane poslodavaca ili specijaliziranih slu~bi na podru ju upravljanja ljudskim resursima. Stoga, u tako kompleksnoj temi, razli iti pristupi izdvajaju pojedine elemente kao temeljne te na sebi svojstvene na ine objaanjavaju njihove meusobne odnose. Dok ekonomski pristupi isti u prediktore poput obilje~ja tr~iate rada, socioloaki su usredoto eni demografske imbenike, profesionalna mobilnost, socijalne veze, diskriminaciju pri zapoaljavanju. Psihologijski pristupi u manjoj mjeri pokuaavaju objasniti uspjeanost zapoaljavanja a viae pokuaavaju razlu iti koje karakteristike osoba su zna ajni prediktore intenziteta tra~enja posla. Tu su usredoto eni na airoku lepezu osobine li nosti, percepciju, ponaaanje nezaposlenih i sl. Iako su veze meu svim tim imbenicima kompleksne i viaesmjerne, te pojedine imbenike ne mo~emo jednozna no i isklju ivo razvrstati, za potrebe ovog rada oslonit emo se na klasifikaciju imbenika na osnovu istra~ivanja Wanberg, Hough, Song (2002). Autori izdvajaju sljedee grupe imbenika: 1. potrebe tr~iata rada ( npr. potra~nja za radnicima openito ali potreba za odreenim profesijama ili strukama); 2. osobni kapital nezaposlenih (njihove sposobnosti, iskustvo te druge karakteristike koje nezaposlenima uti u na vjerojatnost dobivanja posla; 3. socijalni kapital nezaposlenih (veze i poznanstva); 4. ograni enja nezaposlenih ( imbenici koji nezaposlenima smanjuju ili ograni avaju dobivanja posla kao ato su bolest, invaliditet i sl.); 5. razina motivacije (potrebe) za poslom kod nezaposlenih; 6. razina intenziteta tra~enja posla, kvaliteta tra~enja te u kojoj mjeri je nezaposlenima jasno koji tip posla to no tra~e (jasnoa pri tra~enju posla); 6. diskriminacija pri zapoaljavanju. Kako je ovo samo letimi an pregled te se svaka od navedene podgrupe imbenika mo~e detaljnije razraditi, za potrebe ovoga rada izdvojit emo tek pojedine psihologijske i ekonomske pristupe te na osnovu njihovih eksplikacijskih koncepata ukazati na ulogu i logiku pojedinih imbenika. IMBENICI ZAPO`LJAVANJA Psihologijski pristupi su u ovoj temi prvenstveno zaokupljeni osobinama li nosti, stavovima (posebice prema radu openito, ali i prema ne/zaposlenosti), percepcijom i atribucijom vlastite nezaposlenosti i mogunosti zapoaljavanja te socijalnom podrakom. Sve to zajedno kroz prizmu strategija suo avanja osobe sa stanjem vlastite nezaposlenosti djeluje na njezinu motivaciju, namjeru pronala~enja radnog mjesta te u kona nici ja im ili slabijim intenzitetom tra~enja posla. Velik broj varijabli u razvijenim modelima koje polaze od razli itih stajaliata razmatra proces tra~enja posla u njegovim razli itim fazama te nerijetko ukazuju na promjene ponaaanja u pojedinim sekvencama. Od psihologijskih modela izdvajamo teoriju razlo~ne akcije (Fishbain i Ajzen, 1985), odnosno njezinu proairenu verziju u teoriji planiranog ponaaanja (Ajzen, 1991) te teoriju vrijednosti i o ekivanja (Feather, 1982). Teorija razlo~ne akcije i teorija planiranog ponaaanja su teorijski modeli koji prvenstveno objaanjavaju individualne razlike u intenzitetu tra~enja posla a ne zapoaljavanju. Napori tra~enja posla se sagledavaju kao ciljno usmjereno ponaaanje. Razmatra se kako ciljevi i planovi dovode do djelovanja, u ovom slu aju do slabijega ili ja ega intenziteta tra~enja posla (detaljnije Kanfer, Wanberg i Kantrowitz, 2001). To je proces koji polazi od jasno formuliranih ciljeva, uz razli iti stupanj samokontrole i ustrajnosti, pri emu je sredianja kategorija individualna namjera. Teorije analiziraju koji je imbenici formiraju te kako se ista transformira u djelovanja razli itih intenziteta. Tri su klju na imbenika o kojima ovisi namjera: 1) stavovi prema tra~enju posla; 2)  subjektivne norme koje ozna avaju stupanj vjerovanja u kojem zna ajni drugi o ekuju od te osobe da pronae posao (do~ivljava se kao svojevrsni socijalni pritisak); te naposljetku, 3) stupanj vjerovanja u vlastite snage i sposobnosti da mogu pronai posao i savladati sve prepreke (samoefikasnost u tra~enju posla). Ovo posljednje uklju uje kako afektivnu dimenziju tako i percepciju vlastitih vjeatina i znanja kao ato su pisanje ~ivotopisa, samoprezentacija, pronala~enje veza i sl. Ovisno o stupnju voljne kontrole koji se manifestira kroz ustrajnost, poduzetnost te usredoto enost na cilj, mogu se razlikovati osobe koje su viae i du~e umjerene na cilj od onih koji ostaju i mogu pasivno podnositi vlastito ne~eljeno stanje nezaposlenosti. Ista pitanja se postavljaju i kroz teoriju orijentacije na djelovanje ili stanje (Kuhl, 1992) koja takoer pokuaava objasniti razli ite napore u rjeaavanju problema analizirajui stupanj osobne inicijative, opredjeljenje prema aktivnom djelovanju, kontrolu vlastitog vremena odnosno izbjegavanja nepotrebnih rasipanja energije te postojanost i upornost pojedinaca osobito u trenucima kada se suo e s preprekama. Teorija vrijednosti i o ekivanja takoer razmatra relaciju stavovi ponaaanje, ali za razliku od prethodnih teorija, naglasak je na stavovima osobe o radu (vrednovanje rada), potrebi za poslom te stupnju njihovog o ekivanja da e se uspjeti zaposliti (Feather, 1992; FeatheriO'Brien, 1987). Osobe prvenstveno odreuju svoje relacije spram moguih ishoda tra~enja posla, a u manjoj mjeri spram samih aktivnosti tra~enja posla. Konkretnije re eno, nezaposlena osoba se pita u kojoj mjeri ~eli i treba taj posao ukoliko ga krene tra~iti, te ima li aanse da ga dobije. Dakle, ukoliko pojedinac ne vjeruje da e odreeni posao dobiti, on se nee ni truditi. Visina o ekivanja ovisi o samoprocjeni vlastitih kvalifikacija s obzirom na tra~ene zahtjeve, o iskustvima osobe u njenim prethodnim ne/uspjesima u sli nim situacijama te o procjeni vlastite pozicije u odnosu spram drugih kandidata (detaljnije McFadyen i Thomas, 1997). Vrednovanje posla ovisit e kako o stavovima osobe o radu openito, tako i o njegovoj subjektivnoj procjeni ponuenog posla, ali i razli itim pritiscima (npr. financijskim). Dok pojedina istra~ivanja (Feather, 1992; Feather i O'Brien, 1987; Fishbain i Ajzen, 1975) ukazuju kako je intenzitet tra~enja u pozitivnoj korelaciji s vrednovanjem posla i socijalnim pritiscima, relacija izmeu intenziteta tra~enja i visine o ekivanja nije jednozna na. Naime, ukoliko je osoba uvjerena da e dobiti posao, ona e se javiti tek na nekoliko natje aja, dok s druge strane, obeshrabrene osobe e upravo iz razloga vlastite nesigurnosti, aplicirati rijetko ili nikako. Potrebno je naglasiti da je u psihologijskim modelima tra~enja posla ona sredianja kategorija i zna ajan prediktor nala~enja posla (Mari, 2005). Za razliku od psihologijskih, ekonomski modeli su jednostavniji te u svojoj osnovi stati ni. Naslanjaju se na teorijski okvir racionalnog izbora te analiziraju vjerojatnosti dobivanja posla na odreenom podtr~iatu rada, gdje nezaposleni biraju one mogunosti koje su za njih najpovoljnije. Ekonometrijskim analizama pokuaavaju se izdvojiti prediktori zapoaljavanja te detaljnije sagledati ishode  brzinu zapoaljavanja, visinu budue plae s obzirom na prethodno radno mjesto.Psihologijski modeli imaju daleko raznovrsnije sagledavaju ishode zapoaljavanja te tu ubrajaju elemente zadovoljstva osobe openito novim radnim mjestom, beneficije, sigurnost, blizina doma, mogunost napredovanja i sl. Dok se psihologijski modeli gotovo u pravilu zaustavljaju na objaanjenjima razli itih intenziteta i truda u tra~enju posla, ekonomski pristupi kroz pojedine modele i istra~ivanja pokuaavaju ii korak dalje te objasniti one imbenike koji odreuju vjerojatnost zapoaljavanja. Naj eae kategorije su stopa nezaposlenih openito, ali i stopa nezaposlenosti odreenog zanimanja, trajanje nezaposlenosti, visina naknade i druge pogodnosti na birou rada, prethodna plaa i sl. (Devine, Kiefer, 1991). Jedna od uobi ajenih razmatranih varijabli je minimalna plaa (reservation wage) koja ozna ava onaj iznos dohotka ispod kojeg osoba ne pristaje raditi. Ukoliko pojedinac odreenih kvalifikacija ima u odnosu na druge nezaposlene sli nih kvalifikacija i karakteristika znatno viae zahtjeve spram buduih primanja, utoliko je njegova vjerojatnost zapoaljavanja ni~a, ali i vice versa. Dakako da e iznos minimalne prihvatljive plae ovisiti kako o visini naknade koja se dobiva od zavoda za zapoaljavanje (gdje se ini neracionalno prihvatiti poslove koji su plaeni slabije od naknade na birou rada), tako i o du~ini trajanja nezaposlenosti, jer ato je nezaposlenost du~a, poveavaju se mogui gubici ili troakovi uslijed izostanka redovitih prihoda. Uz visinu plae pojedinci procjenjuju i vrednuju status posla, uvjete rada, zdravstvene rizike, sigurnost posla, kontakte s drugim osobama, dinami nost posla, mogunost napredovanja te druga specifi na obilje~ja (npr. udaljenost i prometnu povezanost) s ciljem da ato viae maksimaliziraju svoje koristi. Ekonomski modeli se u osnovi svode na odnose povoljnih i nepovoljnih okolnosti i obilje~ja, zanemarujui injenicu da je dobivanje posla proces, te da nezaposleni mogu u razdoblju tra~enja zna ajno oscilirati u postavljenim kriterijima, motivaciji i ulo~enom trudu. McFadyen (1995) izdvaja pojedina ponaaanja nezaposlenih i njihovu vlastitu rekategorizaciju u usporedbi s drugima. Dodatni otegotni imbenik jest neuspjeh u tra~enju posla koji mo~e djelovati demotivirajue tako da se osobe povla e i odustaju od daljnje potrage za poslom. Neovisno radi li se o psihologijskim ili ekonomskim modelima, pojedine karakteristike imaju sredianju ulogu. Duljina nezaposlenosti i njezine posljedice na intenzitet tra~enja posla, odnosno na vjerojatnost zapoaljavanja, dvojako se interpretiraju. U skladu s teorijskim modelom tra~enja posla (Edin, 1989), smatra se kako se s trajanjem nezaposlenosti poveava vjerojatnost nala~enja prihvatljivog posla. Naime, pojedinci skupljaju vei broj informacija tra~ei posao te postaju realniji u svojim zahtjevima spram uvjeta i minimalne plae te, naposljetku, tra~ei posao du~e vrijeme, dobivaju i airi raspon ponuda. Suprotnu logiku imaju modeli (Lynch, 1985; Layard, 1991) koji tvrde kako je vjerojatnost zapoaljavanja manja ato su osobe dulje nezaposlene. Naime, one gube motivaciju, prvotni optimizam, postaju obeshrabrene te tako maloduane, u kona nici, prestaju tra~iti posao. Dugotrajna socijalna isklju enost iz radnih odnosa mo~e rezultirati i  besposli arskim ~ivotnim stilom koji dodatno udaljuje pojedince od radnih tokova. Svojevrsni uteg je i percepcija poslodavaca kojima je duga nezaposlenost signal o (ne)kvaliteti kandidata (Blanchard i Diamond, 1994; Kelvin i Jarret, 1985) rezonirajui kako bolji radnici relativno brzo pronau posao. Istra~ivanja ukazuju na negativnu korelaciju izmeu duljine nezaposlenosti i stope zapoaljavanja, a ato se objaanjava i akumulacijom nezaposlenih s nepo~eljnim karakteristikama. Naglasimo da pojedini autori (Gregg, 2001) isti u kako prethodno iskustvo nezaposlenosti mo~e u zna ajnoj mjeri utjecati na budue ponaaanje osobe na tr~iatu rada. Od socioekonomskih karakteristika nezaobilaznu ulogu u zapoaljavanju ima dob nezaposlenih. Iako je nerijetko po slu~benim statistikama stopa nezaposlenih viaa za mlae dobne kohorte, starije osobe zna ajno dulje ostaju nezaposlene od mlaih (Rife, Belcher,1994). Razlozi su u dobnoj diskriminaciji i negativnim stereotipima poslodavca jer se starije osobe odreuju kao  slabije iskoristiva radna snaga (Atchley, 1988), dok je drugi razlog neadekvatno obrazovanje i nedostatak pojedinih vjeatina poglavito onih neophodnih u suvremenim tokovima sveope informatizacije. Pojedini autori (Wanberg, Hough, Song, 2002) ukazuju na kompleksne i viaestruke veze izmeu dobi i drugih karakteristika nezaposlenih osoba te da ulogu te varijable nije lako objasniti. Isti emo da je dob postala jedan od zna ajnijih imbenika i u Hrvatskoj, pa postoji trend negativne selekcije starijih. Unato  tomu ato je dobrom dijelu starijih radnika otkupljivan neophodni radni sta~ za prijevremenu mirovinu, udio starijih radnika u ukupnoj masi nezaposlenih u zadnjih je petnaestak godina u etvorostru en, te je stoga nezaobilazan prediktor zapoaljavanja u naaem druatvu. Od nespomenutih sociodemografskih karakteristika diskriminatorsku ulogu mogu imati radno iskustvo (mlae osobe bez radnog iskustva ne odgovaraju ~eljama poslodavaca koji tra~e zaposlenike ato mogu odmah preuzeti posao), stupanj obrazovanja (u pravilu postoji slabija potra~nja za ni~e obrazovanim skupinama), zanimanje (suficitarna i deficitarna zanimanja na odreenom podtr~iatu rada), smanjena radna sposobnost (razli iti oblici invaliditeta) i sl. Jedan se dio autora usredoto io na rasne i etni ke karakteristike nezaposlenih koji bi mogli imati utjecaj ne samo na kriterije selekcije poslodavaca (Medley-Proctor Kristen, 1995), ve i na njihove na ine tra~enja posla te neposredne pritiske razli itih kulturnih okru~enja (Hooft i sur, 2006). Razvijeniji modeli razlikuju pojedina ne strategije tra~enja posla (Wanberg, Kanfer, Banas, 2000; Boheim, Taylor, 2002, Osberg, 2003) a ato uklju uje raspolo~ive resurse od ekonomskih, socijalnih do psiholoakih. Jedan od klju nih resursa je kvaliteta i intenzitet socijalnih mre~a koje mogu biti presudne kako za korisne informacije, tako i za dobivanje samog posla (Eby i Buch, 1994; Wanberg i sur., 2000). Njezina kvaliteta se mjeri ne samo njezinom airinom ve i njezinom heterogenoau s naglaskom na one klu ne pojedince koji mogu ponuditi ili vrijedne informacije ili ak samo radno mjesto. U kona nici sve to mogu biti presudni imbenici koji odreuju ishode tra~enja posla. Od moguih karakteristika, vjerojatnost zapoaljavanja nee ovisiti samo o njihovom specifi nom profesionalnom znanju i iskustvu, ve i o nizu razli itih dodatnih vjeatina koje poveavaju tr~ianu vrijednost i zapoaljivost te osiguravaju airi raspon moguih radnih mjesta za koja se kandidati mogu natjecati. Stoga meu vjeatinama (employability skills) razlikuju se bazi ne (tvrde) od mekih vjeatina. Pod meke vjeatine se navode komunikativnost, literarno izra~avanje, sposobnost rukovoenja i organizacije, logi ka spretnost, informati ka pismenost i sl. (Taylor, 1998). U slu aju pozitivnog ishoda, tj. nala~enja novog radnog mjesta, analizira se kvaliteta ponovnog zapoaljavanja (reemployment quality measure) ato je kombinacija procjena zadovoljstva osobe novim poslom, poboljaanja u odnosu prethodan posao i sl. (Kinicki, Prusia McKee-Ryan, 2000,Wanber i sur,2001). Meta-analize (Kanfer i sur., 2001) ukazuju na pozitivnu relaciju izmeu intenziteta tra~enja posla i brzine zapoaljavanja, dok korelacije izmeu intenziteta tra~enja posla i zadovoljstva novim poslom nisu jednozna ne. Obilje~ja aireg socijalnog konteksta takoer se mogu odra~avati na vjerojatnost zapoaljavanja i to ne samo u vidu ekonomskih parametara ponude i potra~nje radne snage, nego u vidu socijalnog pritiska koji proizlazi i iz same aire sredine i njezine lokalne razine nezaposlenosti. Tako Layard na primjeru iz engleskog druatva tvrdi kako je  socijalni pritisak da pronaete posao daleko izra~eniji ukoliko nitko iz tvoje ulice nije nezaposlen nego (kao ato se ponekad deaava u britanskom druatvu) u situaciji kad je veina iz tvog okru~enja du~e nezaposlena (Layard i sur, 1991:40). Iako tu logiku objaanjenja slijede i pojedine ekonomske analize (Narendranathan i Stewart, 1992) iznosei podatke kako se posao intenzivnije tra~i kada opada stopa nezaposlenosti, pojedini autori to i ne potvruju (Osberg, 1993). Na kraju, valja istaknuti da brojnost i heterogenost prethodno iznesenih imbenika te injenica da je tra~enje posla proces koji se odvija u realnom vremenu, ukazuju na nu~nu parcijalnost postojeih empirijskih istra~ivanja pa i teorijskih modela. Vinokour i Schull (2002) tvrde da je vrlo riskantno zaklju iti o kona nim imbenicima koji djeluju na intenzitet tra~enja posla zbog veoma slo~enih meusobnih odnosa i velikog broja medijatorskih utjecaja, a kamoli odrediti prediktore uspjeanosti/brzine zapoaljavanja, odnosno vjerojatnosti (ponovnog) zapoaljavanja. Dodatni problem je operacionalizacija i mjerenje pojedinih karakteristika (detaljnije: McFadyen i Thomas,1997: 1466). ISTRA}IVANJE Cilj ovog rada je da iz prethodnog pregleda imbenika uka~e na one koji bi mogli biti va~ni za zapoaljavanje u hrvatskom druatvu. Pri tom trebamo biti svjesni da su isti smisleni samo kao dijelovi pojedinih teorijskih modela. Zbog spomenutog problema raznovrsnosti faktora zapoaljavanja, odlu ili smo se osloniti na osobe koje imaju pregled nad cjelinom problema te su u navedenoj temi profesionalno uklju eni, pa smo stoga istra~ivanje temeljili na subjektivnim procjenama profesionalnih savjetnika HZZ-a. Pretpostavili smo da a) savjetnici sa Zavoda, zahvaljujui svom dugogodianjem iskustvu u radu s nezaposlenim osobama, mogu najto nije procijeniti va~nost pojedinih osobnih karakteristika; b) imaju relativno to ne spoznaje o trajanju nezaposlenosti kroz evidencije pojedinih osoba uklju ujui i povremena razdoblja zapoaljavanja; c) imaju pregled nad ponudom i potra~njom na odreenom podtr~iatu radne snage zahvaljujui svakodnevnom praenju natje aja i zahtjeva te broja novozaposlenih i novoprijavljenih na zavodu. Dakle, pretpostavili smo da savjetnici mogu meritorno procijeniti zna ajne osobne karakteristike uz istodobno predvianje potreba i obilje~ja na tr~iatu rada. Istra~ivanje se sastojala od tri neovisna dijela. U prvom dijelu istra~ivanja savjetnici su trebali za svaku pojedina no od ponuenih 14 karakteristika odrediti njihov stupanj va~nosti pri zapoaljavanju. Dobar dio prethodno spomenutih karakteristika (osobito onih psiholoakih) izostavljen je iz dva razloga: prvo, iz preliminarnih razgovora jasno je bilo da savjetnici imaju uvid tek u manji dio navedenih u teorijskom dijelu; te drugo, izostavljene su one za koje smo pretpostavili da bi pri procjenjivanju njihove va~nosti prevladala zdravorazumska logika. Naglasak je stavljen na karakteristike za koje savjetnici uglavnom imaju podatke u evidencijama dok su svi psiholoaki imbenici svedeni pod jedan zajedni ki nazivnik: motiviranost. Etni ku smo pripadnost kao eventualni imbenik diskriminacije u procesu zapoaljavanja razdijelili na nacionalnu i regionalnu, pretpostavljajui da osim  osjetljive nacionalne pripadnosti jedan od moguih imbenika jest utjecaj regionalnog podrijetla (kolokvijalno re eno je li nezaposlena osoba domain ili je doselio). Znanja i vjeatine nisu posebno raa lanjivani, ve su openito formulirani kao  posjedovanje dodatnih znanja i vjeatina . imbenik imaju li nezaposleni djecu ili ne, figurira kao mogui indikator socijalnog/financijskog pritiska ili izra~enije subjektivne potrebe za poslom. Nadalje, uz prethodne sociodemografske karakteristike uvratene su i one karakteristi ne za ovu temu poput radnog iskustva, du~ine nezaposlenosti i profesije/zanimanja, ali i smanjene sposobnosti (invaliditet). Na popis moguih prediktora, a na osnovi preliminarnog upoznavanja s temom, uvrateni su imbenici koji nisu spomenuti u uvodnom dijelu poput fizi kog izgleda ili bra nog stanja. Kroz istra~ivanje je uva~avana i stopa nezaposlenosti u regiji kao varijabla koja mo~e djelovati kao socijalni pritisak, te smo ujedno usporeivali percepcije savjetnika u tako dvije razli ite socijalne sredine, Zagrebu i `ibeniku. Napominjemo, kako se u ovom dijelu istra~ivanja nije se ispitivao smjer korelacije izmeu pojedinih kriterija i vjerojatnosti zapoaljavanja (npr. zapoaljavaju li se lakae starije ili mlae osobe, one s viaim ili ni~em obrazovanjem itd.), ve samo stupanj va~nosti, iako je razumljivo da su savjetnici za pojedine karakteristike jednozna no razumjeli smjer njihove povezanosti. Rezultati su prezentirani za ukupan uzorak te za poduzorke Zagreba i `ibenika (ukupan broj savjetnika: 55), raspon skala je bio od 1 (  potpuno neva~no ) do 7 (  jako va~no ). tablica br. 01: rangovi procjene va~nosti pojedinih karakteristika svi savjetniciZagreb`ibenik razredMRMSDMRMSDMRMSDmotiviranost 6,50 7,006,8010,626,8010,636,8010,63 smanj. spos.6,7820,466,7820,476,8020,42dod. znanja6,6930,666,7130,596,6030,97dob6,00 6,496,3641,066,4440,946,0041,49profesija 5,50 5,995,8251,406,0051,355,0081,41fizi ki izgled5,7761,235,8261,135,5661,74obrazovanje5,6571,165,6971,145,5071,27rad. iskustvo5,5681,215,4981,225,9051,2djeca 5,00  5,495,1891,325,22101,335,0091,33dulj. nezap.5,16101,885,4291,754,00122,11spol4,50  4,994,65111,154,62111,174,80101,14nacional. p. 4,00  4,494,18121,714,31121,693,60141,78bra no stanje4,05131,314,09131,353,90131,2regionalna p.3,50  3,993,89141,453,78141,444,44111,42"M  aritmeti ka sredina; "RM"  rang aritmeti ke sredine; "SD"  standardna devijacija; Dobiveni podaci ukazuju kako su sve aritmeti ke sredine relativno visoke (iznad 4: niti va~no niti neva~no ), ato, ini se, ukazuje na neprimjereno ba~dareni test i/ili sklonosti savjetnika da svemu pridaju va~nost. Ipak prema va~nosti grupirali smo ih u etiri aire kategorije: izrazito va~ne (6-7); naglaaeno va~ne (5-6), zna ajno va~ne (4-5) te osrednje va~ne (3-4). Na vrhu rang liste izrazito va~nih karakteristika izdvajaju se sljedee tri: motiviranost osobe, smanjene sposobnosti i posjedovanje dodatnih znanja. Naglaaavanje motivacije korespondira temeljnoj logici i sadr~aju psihologijskih modela. Isticanje posjedovanja dodatnih vjeatina i znanja od strane savjetnika ini se logi no jer dodatne vjeatine ine osobu konkurentniju na tr~iatu radne snage, pretpostavka su vee fleksibilnosti pri zapoaljavanju te omoguuju apliciranje za airi raspon radnih mjesta. Sve to jet ( x   8"(*"$"DFHǿǺǵǿǰǿǿǣǿǖǖǨǿό|rhF2Yh5\hF2YhPH\hF2Yh1YC\hF2Yh1YC5\hF2YhK{6 h>&6 hF6hF2YhM 6 hQ6 h1z 6 h6hF2YhP6hF2Yh&6hF2Yh&5\hF2Yh5CJ \aJ hF2Yh_5CJ \aJ h_5CJ \aJ +FHRTH#6(>5@5p5r5v<KWY $`a$gd> $`a$gdO $`a$gdsf$a$gd1 $ a$gd$a$gd$a$gd1YC $`a$gd&$a$gd>$a$gdARHRTV&(0F^ln<8x|$0Nn ɻ~w~~~ hF2YhE hF2Yhsf hF2Yh$ hF2Yh hF2Yh]~ hF2Yh\1hF2Yh$Q\h$Q hF2Yh- hF2Yh^+ hF2Yha hF2YhH| hF2Yh+ hF2Yh hF2YhG hF2Yho hF2Yh hF2Yh5\hF2Yh15\. 8>\&.BF0djn,|~0DTXݺݞݞݓ݌݅~ww~ hF2Yh hF2Yh)4u hF2Yh)d hF2Yha hF2Yhch} hF2Yhvf hF2YhT hF2Yh? hF2Yh3ew hF2YhA hF2Yh K hF2Yh$ hF2Yh 0 hF2YhE hF2YhH(H hF2YhH| hF2YhWS hF2Yhsf hF2Yh^+.8<^`j2Bdx,Vfn  X ^ d !!"0">"@"j"z"|""""""""""""륞ȗ hF2Yha5 hF2Yh?5 hF2YhW) hF2Yh_Z hF2Yhk hF2Yh~ hF2Yhn; hF2Yh? hF2Yh^+ hF2YhH| hF2YhO hF2YhE hF2YhH(H hF2Yh)[ hF2YhQ;""""H#J#V#x#######n$$$$%%p%,&.&<&@&J&`&b&l&p&&&&&&&&^'j'n'z'־ֶֶֶ֦֮ֆ~vnvi h}\hF2YhFo\hF2Yh|\hF2Yh^\hF2Yh\hF2YhQ\hF2YhZQz\hF2YhW\hF2Yhk\hF2YhE\hF2YhO\hF2Yh?\hF2Yh\hF2Yh\hF2Yh}6\hF2Yh^+\ h\ hF2Yh? hF2YhH(H hF2Yha5(z'''((((()*+4+6+-(-N-----p..///.01^1112233344$4D4R4$5:5<5>5@5p5r5t5ϸ|hF2YhW)\hF2Yh15\hF2Yh1\hF2YhHP\hF2Yhn;\ hc\ h\hF2YhH|\hF2Yh\hh6 hhh h}hT- hT-6hT-hT-6hT-h}h}6h}hCh}6.t555555555566(6*6,6>6d6f6t66666666:7>7D7j7|77777ŻŻ}sŻkaWhF2YhXT5\hF2Yhf/5\hF2Yh_\hF2Yh<6\hF2Yh M6\hF2Yhrhz6\hF2YhW)\hF2Yhrhz\hF2Yh-8\hF2YhOR\hF2YhOR6\hF2YhXT6\hF2YhXT\hF2YhQ}6\hF2Yh<\hF2Yh\hF2Yh>f\hF2Yhbk\hF2YhQ}\"77H8\8`8l8n8p8v888889 9z99999@:L:N:V:f:::::::;;;*;6;J;P;˹˯˝˹˝˹˕{q{lg h;\ h>fH\hF2YhaZ6\hF2Yh 6\hF2Yh/P\hF2YhwE\hF2YhP\hF2Yhbk\hF2Yh]5\hF2Yh1G5\hF2Yh]\hF2YhXT5\hF2Yh1G\hF2Yh0a5\hF2Yh0a\hF2YhW)5\hF2YhXT\hF2YhW)\%P;h;j;;;;; << <R<V<r<t<v<<<<<<<<<==>>>&>2>F>Z>`>n>t>>>>?ݹ嘓yyqygh>fHh0" 5\hF2YhuN\hF2Yh+QP\ h=o\hF2Yh1\ h1\ h>fH\hF2YhMP\hF2Yhg:6\ h>fH6\hF2Yhvr!\hF2Yh>f\hF2YhaZ6\hF2YhHK}6\hF2YhwE\hF2YhHK}\hF2Yh 6\hF2YhW)\hF2Yh \&?0?R?T??????@@@ @&@P@n@@@@@@@@@AA(A.AlAvAAAAAA(Bºʵ׵|tld_ h_M\hF2Yhn;\hF2YhDt\hF2YhM'\ hQu\ huUT\ hfHh5\h>fHhi5\#(B*B8BJFJzJJJJJK>KVKKKKKKKKL,L.L6LzLLLLLLLLLM"M&M(MMM߿ׯ׋{hF2YhOsC\hF2Yh8:3\hF2Yhwy]\hF2Yhtw\hF2YhcN6\hF2Yh6\hF2Yhw\hF2Yhp\hF2Yh}\hF2YhkQ3\hF2YhW\hF2Yh0" \hF2YhL\hF2Yht^\hF2Yh m\hF2YhW\-MMMMMMMMMNNDNHNVNrNNNN O O0OBOOOOOOOOOOODPzP|PPPPPPQQQQzR|RRþ⡑zuzz h\ h\hF2Yh%e\hQh%e5\hF2Yhvw_\hF2Yh0" \hF2YhD\hF2YhkZ\hF2Yhwy]\ h\ hIz\ hbA\hF2Yh[zd\hF2YhA z\ h]\ huUT\hF2Yhtw\hF2Yhw\ h;\hF2YhPN\.RRRRS S.S^SbSSSSSSSS T$T>T@TVTZTTTTTTT U"U&UhBhvhhhiiƾƶζ妞~~hF2YhRm\hF2Yhy#5\hF2Yh^x\hF2Yhd{\hF2Yhm\hF2Yh B\hF2Yhs\hF2Yhh\hF2Yh7kW\hF2Yh\hF2Yh\jhF2Yh|0JU\hF2YhE+\hF2YhdT6\hF2YhdT\.iijDkXkkkkk lHl|lTV̆(dhz2ǹ䲪䖏wowhF2Yh+D\hF2Yh4A\hF2Yh4A5hF2Yhd5 hF2Yhd hF2Yh4AjhF2Yh 0JUhF2Yh 5 hF2YhOq hF2Yh * hF2Yh+D hF2Yhl|hF2Yh5 hF2Yhc hF2Yh hF2Yh hF2Yh jhF2Yh 0JU)2҈؈TVz8:<vŠĊƊFHTVjʋ̋ދ|w|o|ojoej]eU]hF2Yha\hF2Yh!s\ h\ h5\hF2YhAo\ h{\hF2Yhm\hF2Yhv\hF2Yh\hF2Yh?q4\hF2Yh?q45\hF2YhzQ5\hF2YhPH\hF2YhzQ\hF2Yh *\hF2YhI;\hF2Yh+DB*phhF2Yh@ B*phhF2Yh+D\hF2Yh4A\hF2Yh4A5\!2Nbdp،ڌ(n΍.6X|P`ďȏ68Ppvûӻݶݻݮ|r|jhF2YhJG\hF2Yh5\hF2Yh_f5\hF2Yh_f\hF2Yhc\hF2YhhM\hF2Yhd\hF2Yh^* \hF2Yh\ hn\hF2Yh*)\hF2Yh\hF2Yh*pe\ h\ h;\hF2Yha\hF2YhzQ5\hF2YhzQ\hF2Yh6#\(ĐԐ֐,:<JLdh‘"&@NRdjzĒ P“̼ĴĴԘ~~~hF2Yh_f\ hme\hF2YhlW\ h\hF2Yhw \hF2YhhM6\hF2Yha6\hF2Yha\hF2Yh1\hF2YhQB\hF2Yh\hF2YhhM\hmehhM5\hmehJG5\hmehP325\ hP32\. 4@BDLޔ $2JZ6Z\`b|Ζ^htܗϿϙϑ|tllhF2Yhh\hF2YhQ\hF2Yh$Q\hF2YhE\ h;\hF2Yh \hF2YhJ.16\hF2Yh 5\hF2Yh^35\hF2Yh|\hF2Yh^3\hF2YhQB\hF2YhJ.1\hF2Yh.\hF2YhhM\hF2Yh`\hF2Yh\hF2Yh02\*`Ҙdpę BFPX JLjlǽwowowwgwwghF2YhD\hF2Yh \hF2Yh\hF2Yh2\hF2Yh\hF2Yh5\hF2YhJ.1\hF2YhB\hF2YhB5\hF2Yh!5\hF2YhJ.15\hF2Yh!\hF2Yh,'\hF2YhQB\hF2Yhk\hF2YhE\hF2Yh? \hF2Yh \'Ɲln~؞Xd̟.Zttv֢آ "68£ģ׿׈׀׀׀׀xs׍ h;\hF2YhS\hF2YhQB\ ho\hF2Yh!)\hF2YhJ\hF2YhR}Y\hF2YhU`\hF2YhUH5\hF2YhUH\hF2Yh8"\hF2Yh\hF2Yh)\hF2YhJ.1\hF2YhMP\hF2YhO\hF2YhD\hF2Yh:\-ģƣȣ  (8:<NPVZ֤ڥަ(Lhv̧Χ֧ĽĶĶĶįz hF2Yh/h hF2Yh_6 hF2Yh hF2Yhq hF2Yh@ch[] hF2Yh4 hF2YhkF hF2Yh^V` hF2Yh: hF2Yh&q! hF2Yh$y hF2Yh|h  hF2Yh>yIhF2Yh8}b\hF2YhYQ5\hF2YhJ.1\hF2Yhn\.(ʩ68:Lh"8Lh̬άڬ&(*ȭڭܭ46:<XZ\ln|Įüzvh!B hF2Yh!B hF2YhWkjhF2Yh0JUh1 hF2Yh-sPh77hQh-sPhF2YhkF0J hF2YhkF hF2YhE`h@hXh hF2YhS hF2Yha hF2YhQB hF2YhyJ hF2Yh: hF2Yh hF2YhDKx.Įlntx0<D~DFVZ\hxرJRXZ^tز ҳ6>jv|ƿƿƳƬƬ hF2YhNhqnh& 6 hF2Yh& hqnhC`6 hF2YhC`h hwhbf6 hF2YhT hF2YhLyhrhMh77 hF2Yhh hF2Yhbf hF2Yh hF2Yh hF2YhS7BDRZ^pv̵еRbdfhjzڶƷ*bn俷ǰǰǓ҃{hqnhT6hqnh q6hqnhK$6 hF2YhK$ hF2YhUDh6h] hF2Yh( hF2YhNhwh& 6hwhK$6 hF2YhThw hF2Yh q hF2YhZ|ahBV hF2Yh& hF2Yh" hF2YhE]7 hF2YhyG- :>DN`tֹ .Xx̺޺ RZȻʻ$8FJrڽĶᶲĦĦĦĕą~ązvhtnh$1 hF2Yh?_hW{Hhh6hZhv h m6h mh6h mhg6hKyh m hF2Yh!P hF2Yh<` hF2Yhg hF2Yh h6h q6 hF2Yh q hF2YhTh]hUD6 hF2YhUDhqnhUD6-мܼ&lFHJL̾Ҿ,`bdf~<ptvx}xxth h)T6 hEV6hEVhx6hEVhEV6hEVhxhszjhF2Yhugq0JU hF2Yh* hF2Yh hF2YhL$jhF2Yh&]0JUh] hF2Yh&] hF2YhT hF2Yh$C hF2YhKGQhB hF2YhNhtnh n,*fXZx $$Ifa$gd,Pgd8c:$a$gd> $`a$gd@TVX,-`a̽ujujujujh h8c:CJaJ#h@h8c:5CJOJQJ^JaJh0$h8c:56CJ\aJ#h8c:56CJOJQJ\^JaJ)h0$h8c:56CJOJQJ\^JaJh0$hG<56CJ\aJ)h0$hG<56CJOJQJ\^JaJjh8c:0JUh8c: hF2Yh8c:hF2Yh8c:5\$dXXLLLLL $$Ifa$gdM $$Ifa$gd,Pkd$$Ifl4\LO WW04 laf4  %',-;<ACHMFf $$Ifa$gdwm $$Ifa$gd,PFf $$Ifa$gdMMOTY[`amnsuzFf $$Ifa$gdwmFf $$Ifa$gd,P *.8BFf' $$Ifa$gdwmFf $$Ifa$gd,P hj"$24rt,ͿʹʹͿʹͿʹﴢﴑl&h h5CJOJQJ\^JaJ h8c:5CJOJQJ\^JaJ h hCJOJQJ^JaJ#h0$h8c:5CJOJQJ^JaJh h8c:CJaJh8c:CJOJQJ^JaJ h h8c:CJOJQJ^JaJ hG<h8c:CJOJQJ^JaJ h0$h8c:CJOJQJ^JaJ&BFPZ^hjFf# $$Ifa$gdwmFf $$Ifa$gd,P&*24@BZdhr|Ff/, $$Ifa$gdwmFf' $$Ifa$gd,P2<BLV\fpvFfG5 $$Ifa$gdwmFf0 $$Ifa$gd,P$&06@JPZdjrtFfV> $$Ifa$gdwmFf9 $$Ifa$gd,PADMO\PUUbb"c&cFc $$Ifa$gdr $Ifgdrxgd8c:`gd> $`a$gdr $`a$gd@gd>  9r gd>FfB $$Ifa$gd,P,.0lptvX @Lj Jʶʯxsohd_[WhB .h8 h?i6h?i h^h^h5 h7v6h^h^6h7vh/h/5h/h0$5h8Jh h/h0$ hF2Yh@h@ hsz5\&h h5CJOJQJ\^JaJ h hCJOJQJ^JaJ h8c:5CJOJQJ\^JaJ&h hn5CJOJQJ\^JaJ!Jfh"(*B:::*;0;B;J;L;^;;<<< =D=???j@n@*AtAAAAAABBBBBؿỴ阑}x h\~6h\~hO<h/h/5h4 hF2Yh#h#h}h^h^6h/h^hW%6 h^hW%hW%h4hwtXhM6 h46hwtXh' hF2YhMUh,h` h^h^hh-hB .h"M/ sukladno s pojedinim tendencijama tranzicijskog i tr~ianog druatva kakvo je hrvatsko. Motivacija i dodatna znanja su ujedno osobine koje savjetnici uz socijalne veze, po pravilu i naglaaavaju nezaposlenima, te iz toga razloga ostaje nejasno jesu li to zaista osobine koje su klju ne pri zapoaljavanju ili tek ponavljanje uobi ajenih savjeta koje savjetnici predla~u nezaposlenima. Visoko rangiranje smanjenih sposobnosti indikacija je da se u situaciji masovne nezaposlenosti osobe s posebnim potrebama te~e zapoaljavaju i konkuriraju zdravoj populaciji. Razlozi mogu le~ati kako u nefunkcioniranju specijalnih programa zapoaljavanja takvih osoba, stereotipima i predrasudama poslodavca ili obeshrabrenoau tih osoba. U izrazito va~ne karakteristike spada i dob, a ato se poklapa s podacima o sve veoj povezanosti dobi i dugotrajne nezaposlenosti, odnosno sve veem udjelu starijih osoba u kategoriji nezaposlenih. Isticanje dobi kako va~nog kriterija je sukladno razmatranjima iz uvodnog dijela. Kao vrlo va~ni rangirani su sljedei kriteriji: zanimanje, fizi ki izgled, obrazovanje i radno iskustvo. Isticanje profesije/zanimanja ukazuje da je zapoaljavanje i po toj osnovi selektivno te da potra~nja za pojedinim strukama igra nezaobilaznu ulogu. Indikativno je ato u `ibeniku, sredini s visokom stopom nezaposlenosti koju se mo~e okarakterizirati i kao masovnu nezaposlenost, zanimanje ima neato manje va~nu ulogu u usporedbi s ocjenom zagreba kih savjetnika. Fizi ki izgled je relativno visoko rangiran ato se ne poklapa s predstavljenim imbenicima iz teorijskog dijela. On dakako, mo~e biti krucijalan faktor pri odabiru pojedinih specifi nih profesija (tajnice, stjuardese i sl.) dok pojedinim strukama, pa tako i savjetnicima koji ih predstavljaju, ima zanemarivu ulogu. Obrazovanje je osrednje rangirano ato se mo~e objasniti time da ono samo po sebi kao izolirani kriterij ne zna i previae. Naime, iako je stopa nezaposlenih ni~a u viae obrazovanim kohortama, na tr~iatu rada pojedine visoko obrazovane struke teako dolaze do radnog mjesta. Osrednju va~nost posjedovanja radnog iskustva takoer se mo~e objasniti injenicom da ono mo~e biti povezano i sa starijom dobi koja je ote~avajui faktor.  Djeca i du~ina nezaposlenosti su neato ni~e rangirani u ovoj grupi kriterija. Pretpostavljamo da su svakodnevna iskustva savjetnika s navedenim kriterijima takva da je naprosto teako ili nemogue interpretirati njihovu ulogu na jednozna an na in. Kao zna ajno va~ni rangirani su spol, nacija, bra no stanje te prema percepciji savjetnika oni u manjoj mjeri odreuju vjerojatnost zapoaljavanja. Navedene karakteristike mo~emo uvjetno nazvati kao  neprofesionalne kriterije iako tim nazivom mo~emo obuhvatiti i neke prethodno spomenute karakteristike. Na kaju, regionalna pripadnost je ozna ena kao osrednje va~na karakteristika nezaposlenih. Komparacija zagreba kih i aibenskih savjetnika pokazuje da openito nema razlika u rangiranju osobina nezaposlenih u sredinama s niskom i visokom stopom nezaposlenosti. Nadalje, naglaaavamo da postoji visoki stupanj meusobnog slaganja savjetnika o va~nosti pojedinih osobina nezaposlenih pri zapoaljavanju ato se o ituje kroz relativno niske vrijednosti standardnih devijacija ili kroz niske koeficijente varijabilnosti. To je va~no istaknuti zato ato su savjetnici organizirani tako da pokrivaju posve razli ite skupine zanimanja ato je moglo bitno utjecati na njihovu percepciju ponuenih kriterija. Drugim dijelom istra~ivanja namjera je bila prevladati nedostatak prethodnog testa gdje karakteristike nezaposlenih stoje izolirane jedna od druge ato u stvarnom ~ivotu nije slu aj te simulirati situaciju pred kojom se savjetnici suo avaju u svakodnevnom radnom iskustvu. Karakteristike nezaposlenih smo grupirali u odreene klastere, pretpostavljene nezaposlene osobe opisali kroz skupinu obilje~ja te su savjetnici procjenjivali vjerojatnost zapoaljavanja osobe u cjelini. Dakle, u koncept istra~ivanja uvedena je hipoteti ka kategorija  osobni faktor zapoaljavanja (OFZ), analogno jednom stru nom, operativnom terminu OFOZ ili osobe (s) faktorom ote~anog zapoaljavanja. OFZ bi trebao ozna avati integralnu zapoaljivost osobe koja bi uklju ivala sve relevantne osobne karakteristike koje se ti u njegovog zapoaljavanja, uva~avajui istovremeno obilje~ja podtr~iata rada. Ovakav svojevrsni index zapoaljavanja osobe je prvenstveno teorijski opravdan jer vjerojatnost zapoaljavanja ovisi o itavoj lepezi socio psiholoako ekonomskih karakteristika i bez obzira ato pojedine karakteristike stoje "same za sebe kao ote~avajui faktor", druge svoj smisao i pravo zna enje dobivaju tek u odreenim kombinacijama. S druge strane, otegotna injenica je to, ato ova kategorija mo~e joa viae prikriti i ovako netransparentne imbenike vjerojatnosti zapoaljavanja. Poato smo OFZ operacionalizirali kroz subjektivne procjene, pretpostavka je bila da savjetnici mogu ponuditi cjelokupnu ocjenu vjerojatnosti zapoaljavanja svakog nezaposlenog ponaosob. Stoga su na drugom testu savjetnici razvrstavali ponuene slu ajeve nezaposlenih unutar tri kategorije OFZ-a operacionaliziranog kroz varijablu  stupanj ote~anog zapoaljavanja . tablica br. 2: ocjenjivanje hipoteti kih slu ajeva nezaposlenih osoba svi savjetnici Zagreb`ibenikMRMSDV%MRMSDV%MRMSDV%slu aj 21,2610,4434,91,1310,3430,11,420,5237,1slu aj 61,3120,5743,51,4420,59411,1110,3329,7slu aj 101,5130,6744,41,6450,7143,31,540,7147,3slu aj 111,5840,5132,31,6240,5835,81,430,5237,1slu aj 11,650,5836,31,7160,5934,51,550,5335,3slu aj 51,6560,6740,61,4430,5538,21,760,6739,4slu aj 81,9670,5226,51,8470,57311,870,6335slu aj 121,9980,630,21,9880,5427,3280,8241slu aj 42,1690,6429,62,16100,6429,62,3100,6729,1slu aj 92,27100,626,42,22110,6272,190,7435,2slu aj 72,36110,5824,62,0790,5426,12,7130,4817,8slu aj 132,62120,5721,82,71120,5921,82,5120,5321,2slu aj 32,66130,4717,72,84130,4214,82,4110,5221,7legenda: M  aritmeti ka sredina; RM  rang arit. sredine, SD  standardna devijacija; V %  koeficijent varijabilnosti Kvalitativna analiza slu ajeva koje su savjetnici ocijenili kao najte~e zapoaljive ujedno su sve osobe od 40 i viae godina starosti. Postoji joa samo jedan slu aj osobe te dobi, ali je deficitarne struke (elektrotehni ar- telekomunikacijskog smjera) s dvadeset godina radnog iskustva te pretpostavljamo da zbog potonje karakteristike nije ocijenjen kao ote~ano zapoaljiva osoba. Kao lako zapoaljive osobe ocijenjene su mlae osobe (do 30 godina) s deficitarnim zanimanjima (stolar, profesor engleskog jezika i sl). Kvantitativnom analizom ponuenih slu ajeva dob se pojavljuje kao zna ajni prediktor OFZ-a. Temeljni nedostatak ove interpretacije jest taj ato instrument nije analizirao kriterije klasificiranja ponuenih slu ajeva. Savjetnici nisu ponderirali osobine koje su im bile presudne u ocjenjivanju. To je razlog ato rezultate iz ovog dijela istra~ivanja treba shvatiti indikativno. Ukoliko se kompariraju rangovi ponuenih slu ajeva koji su dobiveni u Zagrebu i `ibeniku, evidentno je kako ne postoji zna ajna razlika. To ukazuje da prema percepciji savjetnika osobe koje su teako zapoaljive u Zagrebu, istu sudbinu e dijeliti i u `ibeniku. Trei dio istra~ivanja se sastojao u tome da su savjetnici (ukupno njih 47) procjenjivali vjerojatnost zapoaljavanja nezaposlenih za koje su oni osobno nadle~ni - ukupno je ocijenjeno 396 nezaposlenih osoba. Savjetnici su imali pregled ne samo nad klju nim socioekonomskim karakteristikama osobe putem osobnog kartona nezaposlene osobe, ve i nad pojedinim osobnijim detaljima. Na osnovi svih tih saznanja i informacija o suficitarnosti/deficitarnosti pojedinih struka/zanimanja, savjetnik je trebao osobu procijeniti razvrstavai je u jednu od, tri ponuene kategorije: ote~ano zapoaljiva osoba; srednje zapoaljiva osoba i lako zapoaljiva osoba. Iz anketnog upitnika za svaku ocijenjenu nezaposlenu osobu poznate su bile kako socio-demografske karakteristike tako i ja ina subjektivnih spiracija za poslom. Ove potonje subjektivne imbenike uvjetno smo ozna ili kao indikatore motivacije za poslom. Iako u ovom treem dijelu istra~ivanja kroz primijenjeni instrument imamo daleko viae podataka o nezaposlenima, takoer postoji temeljna diskrepancija u konceptu istra~ivanja jer i dalje nismo sigurni na osnovu kojih kriterija su savjetnici razvrstavali nezaposlene kroz tri stupnja zapoaljivosti. Njihova procjena, uz sve informacije koje posjeduju o svakom nezaposlenom, zasnivala se na cjelokupnom dojmu koji je nezaposlena osoba ostavila na savjetnika. U tom smislu, dobivene korelacije izmeu procijenjenog OFZ-a i varijabli iz anketnog upitnika treba uzeti s oprezom. Analiza korelacija izmeu OFZ-a i socio-demografskih varijabli ponovo izdvaja dob. Deskriptivna analiza ukazuje na tendenciju da savjetnici starije osobe u veoj mjeri procjenjuju kao ote~ano zapoaljive. U osnovi vrijedi i suprotan odnos s napomenom da najvei postotak lako zapoaljivih osoba nalazimo u dobnoj kohorti izmeu 25 i 35 godina (grafikon br. 1) grafikon br. 1: procjene savjetnika s obzirom na dob i zapoaljivost ispitanika  EMBED Excel.Chart.8 \s  Statisti ke analize pokazuju da postoji zna ajna korelacija (r = -0,30) izmeu dobi i procijenjene vjerojatnosti zapoaljavanja te navedena distribucija nije slu ajna ((2=65,7, p=0,00). Iz daljnjih analiza uo ava se da ostale sociodemografske varijable (osim  godina sta~a i  broj maloljetne djece koje su ionako visoko korelirane s dobi ispitanika) nisu statisti ki zna ajno povezane s vjerojatnoau zapoaljavanja. Drugim rije ima, trajanje nezaposlenosti, stupanj obrazovanja, materijalni status ne koreliraju s OFZ-om procijenjenim od strane savjetnika. Identi no vrijedi i za iskazanu visinu aspiracije za novim poslom. ZAKLJU NA RAZMATRANJA U zaklju nom dijelu rada namjera nam je analizirati rezultate i dosege provedenih testiranja savjetnika, ukazati na manjkavosti koriatene metodologije, te ponuditi odreene smjernice za budua istra~ivanja: 1) Od ponuenih karakteristika nezaposlenih savjetnici procjenjuju motivaciju kao klju ni imbenik ato korespondira s kategorijama psihologijskih modela zapoaljavanja. Takoer visoko rangiraju posjedovanje dodatnih znanja i vjeatina kao pretpostavku zapoaljavanja suvremenim poslovnim okolnostima. Dob se kroz sva tri dijela istra~ivanja pokazuje kao nezaobilazan imbenik zapoaljavanja. 2) U prvom dijelu istra~ivanja savjetnici su trebali ponuenim karakteristikama nezaposlenih odrediti stupanj va~nosti. ak pod pretpostavkom da su navedene karakteristike od strane svih savjetnika jednako rangirane, joa uvijek se ne zna ato svaki savjetnik podrazumijeva pod pojedinom karakteristikom. Interpretacije mogu biti razli ite pa i posve suprotne. 3) Istra~ivanje osim ato izdvaja pojedine imbenike ne nudi nikakva dodatna objaanjenja na koji na in se isti reflektiraju na vjerojatnost zapoaljavanja, odnosno ne razla~e njihove meusobne odnose i utjecaje. 4) Prethodna prezentirana percepcija o va~nosti pojedinih karakteristika mo~e s jedne strane zaista biti odraz svakodnevnoga iskustva savjetnika, ali s druge strane takoer mo~e biti i refleksija proklamiranih i zamialjenih imbenika za koje savjetnici tek pretpostavljaju da utje u na vjerojatnost zapoaljavanja. 5) Osnovna je metodologijska poteakoa drugog dijela istra~ivanja (ponueni slu ajevi) ato se iz njih ne mo~e o itati va~nost pojedinih karakteristika. Kategorija osobni faktor zapoaljavanja samo dodatno prikriva i ovako netransparentne imbenike zapoaljavanja. Nadalje, zahvatio se tek dio kriterija dok su drugi izostavljeni. Za vjerodostojnije procedure odreivanja nezaposlenih po vjerojatnosti zapoaljavanja trebalo bi da svi savjetnici istovremeno ocjenjuju isklju ivo stvarne osobe te za svakog ponaosob odrede kriterije kojima su se vodili pri njegovoj klasifikaciji. 6) Rezultati ovog istra~ivanja se zasnivaju isklju ivo na percepciji savjetnika HZZ-a ato bitno ograni ava dosege zaklju aka. Za odgovor o tome je li zaista tako pri zapoaljavanju, treba analizirati empirijske podatke o stvarnom zapoaljavanju nezaposlenih te dodatno ispitati "stranu" koja odlu uje o kandidatima  poslodavce. U kojoj se mjeri procijenjene karakteristike, bilo one s liste ili na osnovu selekcije nezaposlenih osoba, zaista poklapaju s realnim imbenicima zapoaljavanja, zahtijeva kroz longitudinalno istra~ivanje koje bi uz procjene savjetnika pratilo stvarno zapoaljavanje osoba s osobitom pa~njom na karakteristike koje su savjetnici procjenjivali. Navedeno bi trebalo usporediti i sa statisti kim podacima o nezaposlenima i zapoaljavanju. Na taj na in moglo bi se vjerodostojnije ponderirati pojedine osobine i njihove kombinacije. Neophodno je uklju iti obilje~ja odreenog podtr~iata rada (stopa nezaposlenosti, deficitarnost zanimanja, broj natje aja i ponuda i sl.). 7) Kako vjerojatnost zapoaljavanja zna ajnim dijelom ovisi o profesiji i moguem broju razli itih radnih mjesta na koje osoba s odreenom profesijom mo~e aplicirati, budua istra~ivanja trebala bi se fokusirati na pojedina zanimanja. Iako bi zaklju ci bili manjeg dometa, heuristi ka vrijednost bila bi zna ajnija. LITERATURA Ajzen I. (1985). From intentions to actions: A theory of planned behavior.u: Kuhl J, Beckmann J (Eds.), Action control: From cognition to behavior (pp. 11-39). Berlin, Germany: Springer-Verlag. Atchley, R. (1988). Social forces and aging: An introduction to social gerontology. Belmont, CA: Wadsworth. Blanchard, O. J., i Diamond, P. Ranking, unemployment duration and wages. Review of Economic Studies, 1994, 61, 417-434. Boheim, R. and M.P. Taylor (2001) Job Search Methods, Intensity and Success in Britain in the 1990s (http://ideas.repec.org/p/jku/econwp/2002_06.html) Clark, A. E., i Oswald, A. J. Unhappiness and unemployment. The Economic Journal, 1994, 104, 648-659. Darity, W., Jr., i Goldsmith, A. G. Social psychology, unemployment and macroe conomics. Journal of Economic Perspectives, 1996, 10, 121-140. Eby, L. T.,iBuch, K. (1994). The effect of job search method, sex, activity level, and emotional acceptance on new job characteristics: Implications for counseling unemployed professionals, Journal of Employment Counseling, 31, 69-82. Edin, P. A. Unemployment duration and competing risks: Evidence from Sweden. Swedish Journal of Economics, 1989, 91, 639-653. Edwin A. J. Van Hooft , Marise Ph. Born, , Toon W. Taris , Radboud , Henk Van Der Flier (2006), The Cross-Cultural Generalizability of the Theory of Planned Behavior, Journal of Cross-Cultural Psychology, Vol. 37, No. 2, 127-135 (2006) Feather N. T.(Ed.). (1982). Expectations and actions: Expectancy-value models in psychology. Hillsdale, NJ: Erlbaum. Feather, N. T. (1992). Expectancy-value theory and unemployment effects. Journal of Occupational and Organizational Psychology, 65, 315-330. Feather, N. T., i O'Brien, G. E. (1987). Looking for employment: An expectancy-valence analysis of job-seeking behaviour among young people. British Journal of Psychology, 78, 251-272. Fishbein M, Ajzen I. (1975). Belief, attitude, intention, and behavior: An introduction to theory and research. Reading, MA: Addison-Wesley. Gregg, P. (2001),  The impact of youth unemployment on adult unemployment in the NCDS , Economic Journal, 111 (475), pp.F626-F653. Hanisch, K. A. (1999). Job loss and unemployement research from 1994 to 1998: A review and recommendations for research and interventions. Journal of Vocational Behavior, 55, 188-220. Interne instrukcije HZZ a o voenju intervjua s nezaposlenom osobom, HZZ, Zagreb Jones, S. R. G. The relationship between unemployment spells and re servation wages as atest of search theory. Quarterly Journal of Economics, 1988, 103, 741-765. Kelvin, P., i Jarrett, J. E. Unemployment: Its social psychological effects. European monographs in social psychology. Cambridge: Cambridge Unive rsity Pre ss, 1985. Kuhl, J (1992). A Theory of self-regulation: Action vesus state orientation, self-dicrimination and some applications, Applied Psychology: An International Review, 41, 97-129 Layard, R., Nickell, S., i Jackamn, R.(1991) Unemployment: Macroeconom ic performance and the labor market. Oxford: Oxford University Press. Lynch, L. M. Job search and youth unemployment. Oxford Economic Papers, 1983, 35, 596-606. Lynch, L. M. The youth market in the eighties: Determinants of re-employment probabilities for young men and women. Review of Economics and Statistics, 1989, 71, 37-45. Mari, Z., (2005), Predikcija intenziteta i namere tra~enja posla na uzorku nezaposlenih, Psihologija, Vol. 38 (2), 181-195 McFadyen, R.G.,Thomas, J.P. (1997). Economic and Psychological Models of Job Search Behaviour of the Unemployed. Human Relations, 12, 1461-1484. Medley-Proctor, Kristen N. (1995) Racial discrimination in the job search: Psychological implications for African Americans, http://racial%20diskrimination%20and%20job%20search%20-%2024.htm Narendranathan, W., i Stewart, M. B. Influences on the Job Search Behaviuor of the Unemployed. Mimeograph, Warwick University, 1992. Osberg, L. (1993), Fishing in different pools: job-search strategies and job-finding success in Canada in the early 1980s, Journal of Labour Economics, 11(2), pp. 348 386. Osberg, L. Fishing in different pools: Job-search strategie s and job-finding success in Canadain the early 1980s. Journal of Labour Economics, 1993, 11, 348-386. Plumly, L. W., i Oliver, J. E. The locus of control attribute and the job search process. Psychological Reports, 1987, 61, 907-910. Rife, J. C., i Belcher, J. R. (1994). Assisting unemployed older workers to become reemployed: An experimental evaluation. Research on Social Work Practice, 4, 3 13. `verko, B., Gali, Z., Masli Serai, D., (2006) Nezaposlenost i socijalna isklju enost: longitudinalan studija; Revija za socijalnu politiku, god. 13, Br. 1 Taylor, A., (1998), Employability skills: from corporate  wish list to government policy, Juornal of Curriculum Studies, 7, Vol. 30, 143-164 Vinokur, A., i Schull, Y. (2002). The Web of Coping Resources and Pathways to Reemployment Following a Job Loss. Journal of Occupational Health Psychology, 7, 68  83. Wanberg, C. R., Kanfer, R.,Banas, J. T. (2000). Predictors and outcomes of networking intensity among unemployed job seekers. Journal of Applied Psychology, 85(4), 491-503. 364 Wanberg, C.R.,Hough, L.M., Song, Z. (2002) Predictive validity of a multidisciplinary model of reemployment success, Journal of Applied Psychology, 87 (6):1100-1120. Summary: Perception of professional consultants of Croatian institute for employment regarding factors of employment In this paper on the basis of psychological,sociological and economical modelswe have extracted factors which can be relevant for explanation of different job search intensity and probability of employment of unemployed persons. Job search and getting employed is a process which consists of series of activities and is basically dependent of a person, his/hers motivation, point of view, coping strategies, qualities, socio-demographic characteristics, social connections and influences, characteristics of job submarket and various other factors. Eventually all this determines results like time needed for getting employed (duration of unemployment) and level of new job satisfaction. Because of the complexity of the subject this research is based on subjective remarks of professional consultants of Croatian institute for employment who estimated importance of factors of employment, marked hypothetical cases through personal factors of employment (PFE) and finally determined level of potential employment for 400 unemployed people in two different social communities; one with low (Zagreb) and one with high (`ibenik) level of unemployment. Employment consultants through factor ranking supported psychological category approach although through concrete marks of unemployed main predictor of getting employed is age. Key words: probability of employment, reemployment quality measure, reservation wage  Aktivnosti tra~enja posla se sastoje od pripremne faze, u kojoj se sakupljaju preliminarne informacije, i aktivne faze (javljanje na natje aje, intervjui i sl.).  Pojedini autori (Jones, 1988; Lynch, 1983) tvrde da nezaposleni za veinu poslova znaju kolika je uobi ajena plaa te da su odbijanja zbog neprihvatljivog iznosa u realnosti rijetka (do 20% - ovisno zanimanjima i ponuenim poslovima).  Klasifikacija na ekonomske i psihologijske modele je uvrije~ena u literaturi iako, uo avajui nedostatnosti pojedinih modela, postoje pokuaaji kombiniranja. Tako npr. ekonomisti Clark i Oswald (1994) povezuju osjeaj sree i trajanje nezaposlenosti; Darity i Goldsmith (1996) analiziraju psiholoake efekte kroz makroekonomske parametre dok psiholozi Plumly i Oliver (1987) promatraju korelacije izmeu stupnja lokus kontrole i stope nezaposlenosti te njihovu refleksiju na razinu motivacije.  Naj eae se pod starije osobe klasificiraju muakarci stariji od 45, odnosno ~ene starije od 40 godina (Kerovec, 2001).  Navodimo samo dio razloga koji ote~avaju zapoaljavanje starijih osoba: percepcija starijih radnika kao neproduktivnih; namjerno isklju ivanje osobe starije dobi iz stru nog obrazovanja; njihova nespremnost na profesionalnu i geografsku mobilnost; zanimanja starijih radnika su nerijetko vezana uz razbijeni i su~eni proizvoa ki sektor i industriju; slabije informati ko znanje; smanjenje birokracije i restrukturiranje radne snage izravno je izvedeno na ra un starijih; feminizacija radne snage itd. (Kerovec, 2001).  Podaci o udjelu starijih u ukupnom broju nezaposlenih u RH su sljedei (izvor: Godianjaci HZZ-o): god.broj nez. (50 god.udio nez. (50 god.broj nez. (40 god.udio nez. (40 god.198532342,6%104718,4%1990111735,7%2773314,2%1995173147,0%5858623,5%20004315111,4%12377032,7%2005 6789022 %14036244,5%  Na odreenom podtr~iatu rada mo~e postojati visoka potra~nja za pojedinim ni~e kvalificiranim strukama; npr. u Hrvatskoj u razdoblju cestogradnje usprkos masovnoj nezaposlenosti postojala je izrazita potra~nja za graevinskim radnicima.  Istra~ivanje savjetnika je dio aireg istra~ivanja o nezaposlenima provedenog u zavodima za zapoaljavanje Zagreba i `ibenika tijekom 2002. godine.  Izra~eniju motivaciju, bolji fizi ki izgled, posjedovanje dodatnih znanja savjetnici su bez sumnje odredili kao faktore koji olakaavaju, tj. pozitivno koreliraju s vjerojatnoau zapoaljavanja.  Zagreb sa 11.3% i `ibenik sa 38,2% nezaposlenih u ovom istra~ivanju predstavljaju socijalne sredine s razli itim stopama nezaposlenosti te se ujedno razlikuju u kulturnom, demografskom, ekonomskom i inim obilje~jima ato se takoer mo~e odraziti na predmetnu temu.  Zbog preglednosti karakteristike za  ukupne rezultate rangirane su i kroz kvantile u intervalima od 0,5.  rang-korelacija (=0,90; t=7,2; p(0,01  Za svaki hipoteti ki slu aj navedena su sljedea obilje~ja: spol, dob, nacionalnost, regionalno podrijetlo,izgled (od loaeg preko osrednjeg do dobrog), bra ni status, broj djece, duljina radnog sta~a odnosno radno iskustvo, stru na sprema i zanimanje te duljina nezaposlenosti  Navodimo dva primjera iz testa: SLU AJ 1: Muakarac, 42 godine, Hrvat, podrijetlom Sia anin, osrednjeg izgleda, o~enjen, dvoje djece, 10 godina radnog iskustva, SSS, kemijski tehni ar, ve 6 mjeseci nezaposlen; SLU AJ 2: }ena, diplomirani arheolog/povjesni ar umjetnosti, Hrvatica iz `ibenika, 40 godina, potpuno bez radnog iskustva, udata, dvoje djece, 8 godina nezaposlena, dobrog izgleda-dojma;  Savjetno su razvrstavali nezaposleneu jednu od tri kategorije: A ote~ano zapoaljiva osoba (1); B srednje zapoaljiva osoba (2); C lako zapoaljiva osoba (3)  rang-korelacija (=0,89; t=6,6; p(0,01  Procjena savjetnika neprimjetno je upisivana na anketu prilikom po etka anketiranja osobe i njezina uvoenja u anketu. Od 55 savjetnika koje smo zatekli i anketirali njih 47 se uklju ilo u istra~ivanje. Slu ajnim izborom savjetnici su dovodili svaku petu ( odnosno u `ibeniku svaku drugu) nezaposlenu osobu koja se taj dan javila svom savjetniku.  Koliko je motiviran/a za posao, gdje je prije radi/la, gdje je sve pokuaava/la nai posao; o javljanju na natje aje, na koji je na in izgubio/la posao, uzroke smanjene radne sposobnosti itd  Ja ina aspiracija da se osoba zaposli je operacionalizirano kroz skalu od sedam estica; unutarnja konzistencija skale cronbach alpha = 0,73. Primjer estice: Moj ~ivot bi se u potpunosti promijenio kada bih pronaaao/la stalni posao.  Izdvaja se tek slaba korelacija Spermanov r = -0,13, p=0,015 izmeu procijenjenog faktora zapoaljavanja (OFZ) i neprekidnog trajanja nezaposlenosti. Navedena relacija ne vrijedi izmeu OFZ-a i duljine nezaposlenosti u zadnjih desetak godina.  Iako ovaj podatak proturje i prvom dijelu istra~ivanja i modelima koji navode motivaciju kao jedan od klju nih imbenika zapoaljavanja, ini se realnije objaanjenje da zapravo na procjenu savjetnika nije uticala motivacija nezaposlenih jer im u osnovi i nije poznata.  Analiza podataka na osnovi istra~ivanja provedenog u Hrvatskoj (`verko, Gali, Masli Serai, 2006) pokazuje da je vjerojatnost zapoaljavanja ispod 30% za osobe starije od 45 godina, manjkave naobrazbe, siromaanije, dugotrajno nezaposlene i loaijeg zdravlja.     BBBBBBBCLCDxEzEEZF`FrFFF*G6GGGGGGGGGGG HPJnJNKKKLLBLdLrLLLLLLBMLMhMMMMMMMNjN񗐗 h/h/ h/6h/h/5h!KhPh#u,hsh h/h)hknh^6h@hhhefhuh7hdhx&h\~ h\~6h^h^6 h^h^8jNNOOBODOOOOOP PZP\PPPVQ^QlQQQQQR4RSSTT&TbTpTTUUUUƻưƥƝƀƻuƻme]hFzCJaJhCJaJh]#CJaJhF2Yh0ApCJaJhF2YhCJ]aJ!jhF2Yh|0JCJUaJhCJaJhF2Yh[CJaJhF2YhCJaJhF2YhN!CJaJhF2YhCJaJh/h/5 h^h^h^h/6h/h)hKhx,hA,h#D$UUNUPUpU8W:WpWxWWWXXX6X8X:XXXXXX,YPYYYYtlaVaVKVhF2YhN!CJaJhF2YhwpCJaJhF2YhCJaJhXCJaJjh)u|0JCJUaJhuyh}CJaJhuyCJaJhF2Yh}CJaJhF2Yh|CJaJhF2YhxCJaJhF2YhJCJaJhF2YhCJaJhCJaJh)CJaJhF2Yh%CJaJh/h%5CJaJh/hf5CJaJYYYYYZ ZZZ.Z0Z@ZBZZZ^ZZZZ"[>[j[[[[[\ \$\H\\]Ĺꮣzodo\QhF2YhOCJaJhCJaJhF2YhhCJaJhF2YhCJaJhF2YhAiCJaJhF2Yh;|CJaJhF2YheCJaJho)CJaJhF2YhRCJaJhF2YhnCJaJhF2YhldCJaJhF2Yh 6CJaJhF2Yh 6CJ\aJhF2Yh CJ\aJhF2Yht9CJaJhF2Yh CJaJ]p]R^^^^^^^^^^^^^$_&_6_L_R_f_h_|__*`,`>`@```b`̼̞̋uj_T_IhF2YhCJaJhF2Yh2 $$Ifa$gdMkdE$$Ifl\ v''` '` '` 0644 labp( $$Ifa$gdr"cfcjclcpcrcvczcccccccccccccccccd d d*d,d>dVd`dxd~dddddddddeee0eHeRejeteeeeeeeeٶ)hHPh8c:B*CJOJQJ^JaJph hHPh8c:CJOJQJ^JaJ#hHPh8c:5CJOJQJ^JaJ h8c:5CJOJQJ\^JaJ&hHPh8c:5CJOJQJ\^JaJ#hHPhH>5CJOJQJ^JaJ8ncvc|ccccccccccccccccccd ddd d*d$dd$If[$\$a$gdYFfyG $$Ifa$gdM*d,d>dHdLdVd`djdndxd~dddddddddddddddeeFfP$dd$If[$\$a$gdYFfLeeee0e:e>eHeRe\e`ejete|eeeeeeeeeeeeeeFfYFfU$dd$If[$\$a$gdYeef f ff6f@fXfbfxfffffffffffgg(g@gJg\gbgdgvggggggggg hh,h2hHhRhThfhhhhhhhhhhi"i,iDiNiPibi|iiiiiiiiٹh8c:h6CJ]aJ#hHPh8c:5CJOJQJ^JaJ hHPh8c:CJOJQJ^JaJ)hHPh8c:B*CJOJQJ^JaJphEeeef f ff(f,f6f@fJfNfXfbfjfnfxffffffffffFfbFf ^$dd$If[$\$a$gdYffffffffgggg(g2g6g@gJgNgRg\gbgdgvgggggFfkFfg$dd$If[$\$a$gdYggggggggggggh hhh$h,h2h:h>hHhRhThfhphvhFftFfp$dd$If[$\$a$gdYvhhhhhhhhhhhhhhhhiii"i,i4i:iDiNiPibiFf}Ffy$dd$If[$\$a$gdYbiliri|iiiiiiiiiiijjssP " $`a$gd8c: $`a$gd< $`a$gd>$a$gd>  9r xgd>Ff$$dd$If[$\$a$gdYiiiijjj@jBjFjHjJjxjzj|jjjjjjjjkk k k.k4kkklXmmmno$o~oopppxpppppLqVqqݼhh`h3yhmh[hzIhw' hF2Yhx hF2Yh1hEh} hF2Yhh8c:h yCJaJh8c:h8c:CJaJh8c:hH>CJaJh8c:hCJ\aJh8c:h8c:CJ\aJh8c:hCJaJ1qqqqqrrrrrrsrs|sssssssst:tVtZtttvtxtttttttttttuubudufuhuuuvž{jh 0JU hF2Yh4H hF2Yh1 hF2Yhk~= hF2Yh nS hF2Yhb- hF2Yhja hF2YhMSh*@hMS5 hF2Yhc 0 hF2Yhhf hfhhhyjhg0JUh#hgh7h` hF2YhJ.v$v.vfvjvvvvvvvv2w4wrww:xxxyyz zzzzzz{8{{{|}}}}~~~~~~~8:LP2T^j "Ϳݝh8c:h* hF2YhcQ hF2Yh*hh{LhLhnhyh*jh@0JUhWh@hsphhz hF2Yh1jh0JU hF2Yhja hF2Yhb-h9":6tv $`a$gd( `gd; $`a$gdutM$a$gdK$a$gd> $`a$gd>`gdT)$a$gd]p $`a$gd<`gdb-`gd8c:"‚<L^z|ăJLNj~Pp~ąڅ:<@㾺xxqxgxjhg$0JU hF2Yh)% hF2Yh8{OhEhg$hWe hF2Yh:7 hF2YhhHhHH* jlhB< hF2Yhxl hF2YhcQhHhB< hF2Yh(j9hF2Yh*@U%jkI h*@CJUVaJnHtH hF2Yh*jhF2Yh*Uhh8c:CJaJ&@LN`bJNއd|H8Lxp}y}uyuyqmihZhGPhxhsShh{h]h hrsh hF2Yh hF2Yh&h:W hF2Yh:W hF2Yh(ShF2YhT)CJaJhF2Yhb-5hF2Yh]p5 hF2Yh]p hF2YhjajhkQ 0JUhkQ h;6h&p5h#h<h+yh9Eh'pƌ468:<D24ĒVZx}}xtmiheh hF2YhutMhutM hma]hF2YhhC]hF2Yh2\]hF2YhC]hF2Yh+!] hF2Yh2\ hF2Yh)% hF2Yh hF2Yh: hF2Yh8 hF2YhBIhaOhrYhxht hF2Yhfhf,hD hF2Yhhrs hF2Yh hZha&02T68:02<68Ț& &(Ƚxtmib[T hF2Yh; hF2Yh1 hF2YhVhrs hF2Yh( hutMh;hCJaJh;hqCJaJh;h;CJaJ!jh;h;0JCJUaJh;CJaJh;h;CJaJh;h_2"CJaJh;hmaCJ]aJh;hutMCJ]aJh_RhM hF2YhutMh$'dhehhehheh6 ڠ&DHp̡СTZrtvxzb>üqeZh(DhH}CJaJh(DhECJ]aJh(DhE6CJ]aJh(DhECJaJh(DhE0JCJaJh(DhE0J6CJaJhF2Yhh"CJaJhF2Yhh"5CJaJ hF2Yh ]h\`hahrYh]h_&h&h } hF2Yh1h<hDh<2 hF2Yh; hF2Yh( !vxzڧ̪ȫ28 <<[$\$gddp <<7$8$H$gd!<<gd- $<<a$gd-$<<7$8$H$a$gd- <<7$8$H$gd-$a$gd>$ƥʥ$*,0:ħܧ̨Шܨ r̪ΪԪfȫ~ h(DhEB*CJ]aJph#h(DhE6B*CJ]aJphh;B*CJaJphh(DhEB*CJaJphh(DhE6CJaJh(DhECJ]aJh(DhE6CJ]aJh(DhH}CJaJh(DhECJaJh;CJaJ0ȫ>NR^حVįƯR02sgsYKh(DhE6CJ]aJh(Dh!0J6CJaJh;B*CJaJph h(DhEB*CJ]aJph#h(DhE6B*CJ]aJphh(DhEB*CJaJphh(DhE0JCJaJh(DhH}0J6CJaJh(DhE0J6CJaJh(DhE6CJaJh(DhE5CJaJh(DhECJaJh(DhE0J5CJaJ6N0JLNV*fv|̶,|޷̸Ҹ":<>|ob|b|Rh(DhE0J56CJaJh(DhE0JCJaJh(Dhw!0JCJaJh(DhE0J6CJaJh;CJaJh(DhECJ]aJh(DhE6CJ]aJh(DhH}CJaJh(DhE6CJaJ h(DhEB*CJ]aJph#h(DhE6B*CJ]aJphh(DhEB*CJaJphh(DhECJaJ L޷<V ^VxV,HHJgd <<7$8$H$gd$a$gd> <<7$8$H$gd-$<<7$8$H$a$gd- <<7$8$H$gddp>HVbnptX`p0n8HL^(8Vnp~".>$ꢑh(Dhw!CJaJnHtH h(DhE6B*CJaJphh(DhEB*CJaJphh(Dhw!CJaJh(DhECJ]aJh(DhE6CJaJh(DhE6CJ]aJh;CJaJh(DhECJaJh(DhH}CJaJ-$*TXb<rvPz HbdԻԯԧԻԯԧԻԁuufZh;B*CJaJphh(DhEB*CJaJphh(DhE6CJaJh(Dhw!6CJaJh(DhE5CJ\aJh(DhECJ\aJh;CJaJh(DhECJ]aJh(DhE6CJ]aJh(DhH}CJaJh(DhECJaJ"h(DhE6CJ]aJnHtHh(DhECJaJnHtH#d*| HJL^`68:>𰥙zn_QG?:? h6hF2YhK6hF2YhK5\hF2YhA;CJ \aJ hAhK5;CJ\aJhAhA5CJaJhF2YhK6\hF2YhK5CJ \aJ hF2YhCOZhh6CJaJhhCJaJhEB*CJaJph h(DhEB*CJ]aJph#h(DhE6B*CJ]aJph h(DhE6B*CJaJphh(DhEB*CJaJphJL^`8:<>PRvVHZ"$.T $$Ifa$gd@w $Ifgd@wgd@wgd@ 7$8$H$gd gdK$a$gd!$a$gdjd$a$gdK$a$gdK.NPRT vxVXHJXZ\"$BDhjŻmmmm\ h Kh bCJOJQJ^JaJ& jh Kh bCJOJQJ^JaJ h Kh bCJOJQJ^JaJh@ h@h bjh@h b0JUhF2Yh b\ h b\h bjh b0JU hF2YhCOZ hF2YhwhF2Yhup6\hF2YhlX\hF2Yhei6hF2Yhw56hF2Yhw6$TzH? $Ifgd@wkdh$$Ifkre 604 ka $$Ifa$gd@w*H? $Ifgd@wkd<$$Ifkre 604 ka $$Ifa$gd@w68prprp ȾȾȾȾȴȩȢȘyqfyhw'hw'0JCJhw'0JCJhw'h b0JCJjh b0JCJUhw'h)u|jh)u|0JU j<h b jrh bh8c:jh8c:0JUjh b0JUh b#h Kh bCJH*OJQJ^JaJ h Kh bCJOJQJ^JaJ h Kh bCJOJQJ^JaJ'*68BNXdpH? $Ifgd@wkd$$Ifkre 604 ka $$Ifa$gd@wpr|TK???? $$Ifa$gd@w $Ifgd@wkd֑$$Ifkre 604 kaTK???? $$Ifa$gd@w $Ifgd@wkd$$Ifkre 604 kapTOOMMMHMgd8c:gd@wkdb$$Ifkre 604 kaR` 7$8$H$gd gd;gdw'2JvRTvx^`bf>"߽߶߬ߝzplh;jh;0JUh*@h*@6\mHsH hF2Yhhjh0JUh*@ h3h h jh 0JU j<h b jrh b h lh bh&mHsHh bmHsHh&h bjh b0JUhw'h b0JCJh0JCJ* hF2YhCOZhxlh bjhMUhM 21h:pc. A!S"7#$% 2$$If!vh55O 5W5W#v#vO #vW:V l4055O 5W/ / / / / / / / / 4f4R$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l055655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  46kd4$$Ifl  +Lm6666660,,,,4 laL$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kd$$Ifl4  +Lm`6666660,,,,4 la>$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kdI $$Ifl4  +Lm 6666660,,,,4 laL$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kd$$Ifl4  +Lm 6666660,,,,4 laR$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l055655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  46kdM$$Ifl  +Lm6666660,,,,4 laL$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kd$$Ifl4  +Lm`6666660,,,,4 la>$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kdb$$Ifl4  +Lm 6666660,,,,4 la>$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kd $$Ifl4  +Lm 6666660,,,,4 laL$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kdX%$$Ifl4  +Lm 6666660,,,,4 laL$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kd)$$Ifl4  +Lm`6666660,,,,4 laL$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kdj.$$Ifl4  +Lm 6666660,,,,4 laR$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l055655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  46kd2$$Ifl  +Lm6666660,,,,4 laL$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kd7$$Ifl4  +Lm`6666660,,,,4 laL$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l40+55655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  49kd<$$Ifl4  +Lm 6666660,,,,4 laR$$If!v h5556556565565 65 5 6#v#v6#v#v6#v#v 6#v #v 6:V l055655655 65 5 6/ / / / / / / / / / / / / / / / /  / /  /  /  46kd@$$Ifl  +Lm6666660,,,,4 la$$Ifb!vh55` 5` 5` #v#v` :V l06,55` 9abp(~$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 X/ abpւkdE$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 XabpւkdJ$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 XabpւkdO$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 XabpւkdS$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 XabpւkdX$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkd\$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkd!a$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkde$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkd'j$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkdn$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkd-s$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkdw$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkd3|$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւl$$Ifb!v h55X5X5X5X5X5X5X5 X5 X5 X5 X5 X#v#v X:V l0655 Xabpւkd$$Ifl" f  nv&~XXXXXXXXXXXX06444444 labpւ/ Dd  h  s *A? ?3"`?2s Cnn  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrw|}~Root Entry FpCy@Data 0(WordDocument 4^ObjectPoolCpC_1240755122!FCCOle PRINT{X%CompObji  !FMicrosoft Office Excel ChartBiff8Excel.Chart.89qOh+'0@HXh 411-01toniMicrosoft Excel@䷌}.@OA,1    5  ''  Arial-"System- Arial--Arial--------- Arial--------- Arial--------------------------'- 4--  #---'--- 4-  ,- -- $EaaEE- --- $avvaa- --- $vvv- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $- --- $  - --- $   - --- $- --- $- --- $&&- --- $&..&&- --- $.77..- --- $7AA77- --- $ALLAA- --- $LZZLL- --- $ZllZZ- --- $lll- -- ''-$EEE-- ---'---  A Ab bCC##eeEE---'---  4 A-  E EE---'---  4---'---  #---'---  E---'---   =-  -   $Q0Q0Q$PPP$$$$$}}}$Q__QQ_3f-  3f$0__00$33$$$hhh-  $___$3 b b33 $G6G6G$T T T---'-- -  E---'-- -  4- E -bbCC##eeEE-ZZ..---'-- - 4----'-- - 4  2 u0,00%n  2 U10,00%  2 620,00%  2 30,00%  2 40,00%  2 50,00%  2 60,00%  2 70,00%  2 w80,00%  2 X90,00%  2 8z100,00%e  ---'-- - 4----'-- - 4 2 15-25   2 26-35  2 36-45  2 46-55  2 F 56 i stariji   ---'-- - 4--------'-- -   2 dob-----'-- - 4-------'-- - Wwo3  Arial- 2 Q< % ispitanika"   - -----'-- - 4--     A---'-- -  B----'-- -  B- -   nT 2 Ioteanoe ---'---   B-----'---   B-  3f-  3f nT 2 Iosrednje ---'-- -   B-----'-- -   B- -    nT  2 Ilako ---'-- -  B----'-- - 4---'-- - 4- -   #-- -' ' ''ObjInfo Workbook-OlePres000 +SummaryInformation(  \ptoni Ba=0 $ = e<X@"1VArial1VArial1VArial1VArial1VArial1VArial1VArial1VArial1iVArial1iVArial1VArial1VArial1VArial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-                + ) , *     `Y Chart1Sheet1+Sheet2,Sheet3"bZ  3 A@@  !A`ifra teakoe u zapoaljavanju * rekodirane godine Crosstabulation rekodirane godineTotal`ifra teakoe u zapoaljavanjuaCount&% within `ifra teakoe u zapoaljavanju% within rekodirane godinebc15-25 26-3536-4546-55 56 i starijiote~anoosrednjelako I   MnMicrosoft Office Document Imag/ d,,Letterwidm" d,,??3` p ` p ` ~ ` h  ` h  (? 3dd23 M NM4 3Q: ote~anoQ ; Q ; Q3_4EC3% M@#3O& Q444 3Q: osrednjeQ ; Q ; Q3_4EC3% M@#3O& Q444 3Q:  lakoQ ; Q ; Q3_4EC3% M@#3O& Q444D $% MP(3O& Q4$% MP(3O& Q4FAL 3O83 3 b#M& 43*#M! M4% t M3O & Q  dob'4% az?MZ3O]& Q  % ispitanika'4523   f  d@"B  `43" I ;3OI % M*3OQ44444e15-25 15-25 15-25 26-3526-3526-3536-4536-4536-4546-5546-5546-55! 56 i stariji! 56 i stariji! 56 i starijie/$?)\(?S?'1Z?q= ףp?Mb?l?S㥛?Gz?w/?!rh?(\?MbX?sh|??e> d   dMbP?_*+%"??U}                             $?@@@@     *1@2@8@=@&@X@   *L@J@E@2@? e@    * C@E@.@ @Z@   * [@@\@@T@K@(@@w@                 /$?'1Z?l?w/? MbX? /$?  @I@G@S㥛?!rh? sh|?? uV?  S?Mb?2@-@<@  *[@@\@@T@K@(@@w@  On?~jt?Cl?l? Mb?~  ?  *?????? $,(XBXTTT(X`zbT(  j  0NMM? $]`  MMinolta PageWorks/Pro 64C 4d,,A4DINU"4h?| " d,,??3` p` p` pPH 0(  33d23 M NM4 3Q: ote~anoQ ; Q ; Q3_4E4 3Q: osrednjeQ ; Q ; Q3_4E4 3Q:  lakoQ ; Q ; Q3_4E4D $% MP(3O&Q4$% MP(3O&Q4FAR 3O dD 3 b#M43*#M! M4% 4 M3O&Q  dob'4% W( MZ3OP&Q  % ispitanika'4523   f  d@"B  `43" tg3Ot% M*3OQ44444eee >@  7   dMbP?_*+%" ??U>@7   dMbP?_*+%"??U>@7 7 ,9~+      '' ' --  --'-- - ,---$GGG----$GGG----$GG!!G----$G!G$$!G!----$G$G''$G$----$G'G**'G'----$G*G,,*G*----$G,G--,G,----$G-G//-G-----$G/G11/G/----$G1G221G1----$G2G442G2----$G4G554G4----$G5G775G5----$G7G887G7----$G8G998G8----$G9G::9G9----$G:G;;:G:----$G;G<<;G;----$G<G==<G<----$G=G>>=G=----$G>G@@>G>----$G@GAA@G@----$GAGBBAGA----$GBGCCBGB----$GCGDDCGC----$GDGEEDGD----$GEGFFEGE----$GFGGGFGF----$GGGHHGGG----$GHGIIHGH----$GIGJJIGI----$GJGKKJGJ----$GKGLLKGK----$GLGMMLGL----$GMGNNMGM----$GNGOONGN----$GOGPPOGO----$GPGQQPGP----$GQGRRQGQ----$GRGSSRGR----$GSGUUSGS----$GUGVVUGU----$GVGXXVGV----$GXGYYXGX----$GYG[[YGY----$G[G\\[G[----$G\G^^\G\----$G^G``^G^----$G`Gaa`G`----$GaGccaGa----$GcGddcGc----$GdGggdGd----$GgGiigGg----$GiGjjiGi----$GjGmmjGj----$GmGppmGm----$GpGuupGp----$GuGwwuGu---''-$GwGwG----'-- {GSmG mdGdZGZPGPFGF=G=3G3)G) G G--'-- S-G wwGG--'-- --'-- --'-- wG--'-- wG--  $RhahawRwRh$hhwwh$ZZwwZ$D-D-wwD$bqqwbwb3f- 3f$aFpFpwawaF$JJwwJ$EEwwE$-W<W<w-w-W$qoowqwqo- $pVVwpwpV$RRwwR$eewwe$<iKiKw<w<i--'-- wG--'-- -G wGArial-wEwGmEmGdEdGZEZGPEPGFEFG=E=G3E3G)E)G E GEGwGw Arial-{GwG{w{w{w{WwW{w--"System<9-'--- ----'---   2 t.0,00%n2 j*10,00%2 a*20,00%2 W*30,00%2 M*40,00%2 C*50,00%2 :*60,00%2 0*70,00%2 &*80,00%2 *90,00%2 &100,00%e---'--- ----'---  2 X15-25 2 26-35 2 36-45 2 %46-55 2 _ 56 i stariji---'---  Arial- -- -- ---'- --   2 dob-- ---'- -- -- -- ---'- -- j%"  Arial- 2 h % ispitanika -  -- ---'- -- --   S---'-- - R Arial----'-- - R- -    2 oteanoe---'---  R-----'---  R-  3f-  3f  2 osrednje---'-- -  R-----'-- -  R- -    /&  2 3lako---'-- - R----'-- - ---'-- - - -   -- -' ' ''NANIDocumentSummaryInformation8,1Table_SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8X՜.+,0 PXd lt| FSB Sheet1Sheet2Sheet3Chart1  WorksheetsChartsOh+'0 0 @L l x  hBO }N `!G CnnhB~+=(@ xŚYlonc3 32I,3bFl1 "`iπ=`T!d%Je(KuHQ4ad a_L0,NWݪnWSSoUnC"1R@п fdtg(B[#m1#088=`DM0OG 1eBa#soaQl![t8t~qԪ'M^G-5 A~5O !ƫN;x.jE.Aen/_T߅@c*yŋJb41L'>\Im,SϞ=SB@T:8$>}$N @+`*y_I, J^G|䉒&6uǏ+"ЊJ^G|葒XVT:b__X VT:ÇR 2S/^TC @[T: B2xy%q!EL%#;wNI\-m1SgϞUCK@[T:3g%RЖ2xi%q)TZS눧NRe-c*yɓJ2zO8$C 50xq%Zr;$.VuģG*+Ub*yKI\m5SGQWCk@[T:Ç5Z2٩$ցuC)g*yJz(Zu(hhJ^Gܿju})MF62w^%q#-T:={(Z S눻wV[Mmb*yq׮]J& 6wܩ$A@T:;m T~DwVXKFª{ՋVjY2|V_2k}銵Oh;#%5:@oE5zۻ;'$c2(cu2V'c52V#cU2V%c%2V"celXU:9+CJg5JuttX k GU͵z0][Nku3V_0^Kc4x3YϟrO5p3]/>udbdo~,&{;o(zX&Mv.Oam{Ll1}1 g3"xlcovn;aovϿ,M΅er۹V2 :}N9ц{˟L7y; er۹~,B~sZ.doɌ |љxNHzơمi{x:#t(fmF>ܽ RJR-vIƚdQeNdFjdJƪdDJdlM|˗\˕1gy9Vz'WŬes뒱.ˑWÎ2澞$q%?h5~y}9boEǎ?幎#sưVB;? {qVSXPX8nsPPO"Clm!8M|WZb+_ꓟc|Ӭ|OOɏS}?Cos>GzA՞ۡǏ ؎{jXe 2fOŗL,.v2gKå^q.-߳?6FҨ(ϏomlDc-+ Zu&~^'ϋ#akRZt9#¿64u~ŏ7_1NQX<YuG%{ ֶh{dsH5jCCG}\rez*5~vn'Gĝ$$If!vh55555#v#v:V k055/  / 44 ka$$If!vh55555#v#v:V k055/ / 44 ka$$If!vh55555#v#v:V k055/ 44 ka$$If!vh55555#v#v:V k055/ 44 ka$$If!vh55555#v#v:V k055/ 44 ka$$If!vh55555#v#v:V k055/ 44 kaDNezaposlene osobe i pripadajui osobni faktori zapoljivosti -OFZToniNormaltoni20Microsoft Office Word@d@"[@twDW@BA՜.+,0( hp|  fsbD[ BNezaposlene osobe i pripadajui osobni faktori zapoljivosti -OFZ Title  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q0 0 @0 @0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 `0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 `0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0@0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 `0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 `0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 `0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0І@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH P@P Heading 1$1$7$8$@&5CJ\aJtH\@\ MS Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJV@V MS Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List R@R  Footnote Text$1$7$8$a$ CJaJtH@&@@ Footnote ReferenceH*F @F Footer$ 9r 1$7$8$a$tHH"H ^w Balloon TextCJOJQJ^JaJ.X@1. @:Emphasis6]*W@A* "Strong5\F^@RF WS Normal (Web)dd[$\$tHzObz MSBody Text.naslov tablicedhx7$8$`6OJQJ]^JtHe@r HTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9!B*CJOJQJ^JaJphtHFoF w' Footer CharCJ_HaJmHsHtH:(.3t:==*?,S[\\orwx0*ك O?  7 O ^abMN ;!'(o390>?ACF H7KMMMMRR[f\g\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\] ]]]]] ]%]'],]-];]<]A]C]H]M]O]T]Y][]`]a]m]n]s]u]z]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^!^&^(^-^2^4^9^:^F^G^L^N^S^X^Z^_^d^f^k^l^z^{^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _ ___#_&_+_0_3_8_=_@_E_F_T_U_a_f_i_n_s_v_{___________________________``X`Y`agomnnXqYqxx^x`xpxwxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyy y yyyyyy(y-y/y4y9y>y@yEyJyNyPyUyZy[yeyjylyqyvy{y}yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzz zzzzzz$z)z.z0z5z8zzCzFzGzQzVzXz\zazfzhzmzrztzvz{z~zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{ {{{{{#{'{*{/{4{5{?{D{G{L{Q{V{Y{^{c{g{j{o{t{u{~{{{{{{{{{{{{{{+|,|u݇އ-JK֊׊+j˖ ؘDTH3Yi"skSx ǦLũcKijklx^_dwƹ˹̹ѹ׹ܹ $%+16=CDE5ʻ-Ev00000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 @0 @0 @0 @0 @0 `0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 `0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 0000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00I00X 0I00\abM ;!'(o390>?ACF[f\\\\\\\\\\\\\\\],]-]<]`]a]n]]]]]]]]]]]]^^^9^:^G^k^l^{^^^^^^^^^_ _ ___@_E_F_T_a_{______________``X`Y`n`xpxwxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyy y yyyyy(y-y/y4y9y>y@yEyJyNyPyUyZyeyjylyqyvy{y}yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzz zzzzz$z)z.z0z5z8zzCzFzQzVzXz\zazfzhzmzrztzvz{z~zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{ {{{{{#{'{*{/{4{?{D{G{L{Q{V{Y{^{c{g{j{o{t{~{{{{{{{{{{{{{uއ-ؘDTHYisx ǦLijkl˹̹$%CDvK00<ŦK00:K00K004K00!K00\K00ZK00 K00!K00!K00K00K00K00%K0 08K00RK00PK00K0 07K00K00-K00K0X0K00K00K00I00K00K00l[I00 I00 I00 I0 0 I00 I0 0 I00K00K00K00K00K00K0 0K0 0K0 0# K0 0"K00K0 0K0 0K0 0K00!K0 0K0 0K00K00K0 0 K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K0 0K0 0K0 0K00 K0 0K0 0K0$0%K0 0K0*04K0*04K0*04K0)0*K0 0K0*04K0*03K0*03K0*04+K0*03K0*02K00K0!0 K0!0 K040 5K00K0!0 K0!0 K0!0 K0!0"NK0!0 K0!0 K00 @0 K0$02K0X0 K0(0)@0 @0 @0 @0 @0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 C0 1!$[C0 1C0 1I0!04C0 0K0!04@0K040 K0!03K00K00K0/0C0.0/ C0 0K00C0 0K00K0&0C0 0K0!04K00@0C00 K0&0 'hsK00I091 I091 I091 I091I091K00K00K00K00 0ԟK00P\jK00.jK00K00.jK00K004/jK00K00l/jK00K00 /jK00K0 0 wjK00K0 0@00@00@0@0 00 H "z't57P;?(BEIMRUxX`Heioxuzփ2ģĮ,JBjNUY]b`"ceiqv"@pȫ>$dhklmnopqrstuvwxyz{|}  !"$'-.Y*MBFcnc*deefgvhbi"vJT*pi~    #%&()*+,j-FH:l,"$V}H{8}@0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2 OLE_LINK5 OLE_LINK6 _1240755080 _1240755122 Hartley1980\\^x^xFF!@@``{{FF!=G 06>D *y+2]k$&} """"""p$|$J%R%U%[%%&-&4&<&C&H&M&U&]&`&e&U)_)?+A+--$-*-r-}-~--....00\2d22244556 67777 88)9.9::::E;L;;<< <==@>Q>a>q>q?|?????@@@@@@ AAcAjAlArAtAyAAAAAAABBBBBBC!CDDE E!E'EEEEE"F$FtFFFFFFFFFGG G GGGGG"G>GDG(I.I9J?JJJJJ(K.K/L7L:L@LMMMMmQwQQQTTWWZZ [#[[[o\q\\\\\\\.]3]5]9]a]d]^^^^``ejgjrrss t,tttttIuNux!xxxxxxx{{{{t|~|}}}}*~,~~~pzXf&0Ń΃R_6@Շׇ!,<8;jtĖƖ'+,6:AEKOVW_cgkswz~ŘǘϘИؘ֘ߘ*,39BDMX_dkmyzÙљיߙ TYdjr}ƚȚ͚֚ޚ &'3HKSXehiosvw}~ΛЛܛݛ &37?KLTYbchjrswx~ƜɜϜԜ؜ܜ#$48;<BFMNVX_iqr|ŝʝѝӝݝޝ )349:@EQRY[bfrwȞϞОӞԞޞ$%+-45<@JYaejv|~ǟɟП֟ݟޟ "#/36>FGN[]ipĠӠԠנؠ sxơӡ١ڡ$+3?ADEKLYZacklvz΢Ԣآܢݢ %13:;EGIJWX^kqw~ţȣɣΣϣգףݣߣ &(./78>SX`cdijptwxŤǤͤѤڤߤ(.xĥť˥̥ե٥ܥݥ  +12@DGHKLRTabnorsz{Ǧզݦ $&029:DLR_fjsty{~ǧΧҧا٧ "#)*3:=>EFMQYZ]^ckrv|}èǨΨϨبݨ #.5ENOYZ_`gkqr|~ũ˩ѩ֩ܩ]_ciwŪɪӪԪ۪$%.3;?KLUX[\`bimyzɫӫث ")*4KRY^vǬˬҬӬݬ#'/:=>HIRSZ^hosty}­í̭ͭԭխڭۭޭ߭ !,0:>HIPRUV\ahiqw~Ʈ̮Ү֮׮!"139:EJTVeilmv{įʯ˯ίϯ֯ׯ߯ %),-7;>?FGKLTX]akls°ðͰѰذܰ (3:;EFKOXYcdglvw}űƱʱձڱޱ $%23;<DEMNUV^_dhrswxIJƲҲӲڲ۲ѳ(R|,/<ADJ$)VYil|T^N»CIUWYp~.DNak6>?D^ `bLN :;!!''((n3o399/>0>??AACCFF H H6K7KMMMMRR[[e\g\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ] ]]]]]] ]$]%]+].]:]<]@]A]G]H]L]M]S]T]X]Y]_]a]l]n]r]s]y]z]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^ ^!^%^&^,^-^1^2^8^:^E^G^K^L^R^S^W^X^^^_^c^d^j^l^y^{^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^____ _ _____"_#_%_&_*_+_/_0_2_3_7_8_<_=_?_@_D_F_S_U_`_a_e_f_h_i_m_n_r_s_u_v_z_{________________________________________________`W`Y`aaggnmomnnnnWqYqxx]x`xoxpxvxwx~xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyy y y yyyyyyy'y(y,y-y3y4y8y9y=y>yDyEyIyJyMyNyTyUyYy[ydyeyiyjypyqyuyvyzy{yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzz z zzzzzz#z$z(z)z-z.z4z5z7z8z;z{?{C{D{F{G{K{L{P{Q{U{V{X{Y{]{^{b{c{f{g{i{j{n{o{s{u{}{~{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{*|,|tu܇އ,KՊ׊*,ikʖ˖ טؘCDSTGH23XYhi!"rsjkRSwx ƦǦKLĩũJKhlwz]_cdnovwŹƹʹ̹йѹֹ׹۹ܹ #%*+0156<=BG47ɻ̻,0DGuxfc 2 a/!#V$d%&V,R1\2o3i4~7Y8;0>AsCCEF0G H7KlMMMOR9Z[g\\\\\`vaw^xxxyyZy[yyyyyzzFzGz~zzzzzz4{5{t{u{{|/~,8B܇׊ JR_D,vrY%`ZkQ+.ь*^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.rY%MykQ+My @xhh^h`OJQJ^Jo(`e(.D~6orA^J:q[.\18)[1-ZV & >OcReLsLP0l:lY;y7IM.s}&'3t^cWemqd{4 ! ) ;: M kQ [ 8 ^*  @ & k, -? K P t (  x {   0" & W 'QBSF#rFi*>bK>??4X?X]?@*@h&A4AD^A,eAThA CC$QC1YC9gCkCOsC>vC!{C(DQDlrD9EEaEwEkFFiF%F1F]FVcFJdFlFkHGJGiG{GH(H )HPHdH>fHW{HPI>yIcJwhJyJ K$K:jKUzKL L]@L{L M M{M"M/MT3M_MhMkMutMMLNcNukNvN)O5OQOcSOaOasO8{O? P!P,P/PHPHPMP+QP&WP-sPQQIQKGQjQzQMRkRS5SISMSWS nS)TuUTUFUV0V=VEV"MVWWIW7kWI&XZ0XlXwtXYF2Yl3Y3YYMYh_Yf7KfPf&lfsfg$ggPrwL$5hC:W&#&]cDI,703BDtBzL?Nkn Xd,mk=^w|*?8 BSlW1^s`iB\`2Qk;m`)*;BI]}+b-NpMaD-#)0;GOqx}uq$<Tld?O3@[')Iz|8J d~#1vf:UD_met%o_K\ (E_|60Y{&N}~@/<8JQUfiT ef/Xu'h"GP]a\e)kr}&[8@]xq{UEem y.<Xw BBrvw!*@W7vv3aja!q|-8JKNyl|c!&\/h"I1Maf, 0i~q|L%&{ }n<PE\eooxg $wWknJT"I;bATTYbfiuwodO<>KPR^F<APZU_ik? &Q_fq~Eq$]w"T)@KdTZ 6# K[}i# .,~/Zu|,..PQ_$ *ntnC\v ,H>x6uNE`@XTb(1sD1GTXaik+U] mMujm(R'\h^xPN`66J|IO&r0;yGQ!BKV ]a< ;ns>#_R~D 0$^3*:4HHJM} K;|;Lcu u7 b ,/1$Qz>&9EEa=p5$CFZDjp $1;[IYqtwP &<cQ?WDnqny\\\\\\\\\\\\\\\\\\\] ]]]]] ]%]'],]-];]<]A]C]H]M]O]T]Y][]`]a]m]n]s]u]z]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^!^&^(^-^2^4^9^:^F^G^L^N^S^X^Z^_^d^f^k^l^z^{^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _ ___#_&_+_0_3_8_=_@_E_F_T_a_f_i_n_s_v_{___________________________``^x`xpxwxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyy y yyyyyy(y-y/y4y9y>y@yEyJyNyPyUyZy[yeyjylyqyvy{y}yyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzz zzzzzz$z)z.z0z5z8zzCzFzGzQzVzXz\zazfzhzmzrztzvz{z~zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{ {{{{{#{'{*{/{4{5{?{D{G{L{Q{V{Y{^{c{g{j{o{t{u{~{{{{{{{{{{{{{{_dwƹ˹̹ѹ׹ܹ $%+16=CD@`4  !$&'(*+-/0268:;<=>?@EFGIKMNOPQSTUXYZ\]^_bcPP PPPPPPPPP P$P(P*P8P<P@PDPHPJPPPTPVPXP\P^PbPfPhPlPtPxP|P~PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPP@PPPP:UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1h|F &A[DA[D S4d 2QHX?^w2ANezaposlene osobe i pripadajui osobni faktori zapoaljivosti -OFZTonitoni   CompObjq