Naslov
Ekološki i biološki čimbenici ishrane ciprinidnih vrsta riba iz rijeke Save
(Ecological and Biological Diet Features of Cyprinid Fish from the Sava River)

Autori
Piria, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.05

Godina
2007

Stranica
251

Mentor
Treer, Tomislav

Ključne riječi
ishrana; ciprinidi; rijeka Sava; morfološke osobine; mjesečni i dnevni ciklus ishrane; selekcija hrane; kompeticija
(diet; cyprinid; Sava river; morphological traits; monthly and daily feeding rhythm; food selection; competition)

Sažetak
Ishrana ciprinida iz rijeke Save po prvi puta je detaljno prikazana. Ukupno je analizirano 1862 ribe na lokaciji Jarun i 1417 riba na lokaciji Medsave ulovljenih tijekom 2004. i 2005. g. Osim prikaza povezanosti morfoloških osobina prema tipu plijena koje su konzumirale obuhvaćen je mjesečni i dnevni prikaz ishrane, odnos plijena pronađenog u probavilima sa dostupnim plijenom u okolini i međusobna kompeticija ishrane u odnosu na raspoloživi plijen. Dužina probavila i širina usta povezana je s herbivornim vrstama, broj branhiospina je povezan s planktivorima, a visina usta s insektivorima i zooplanktivorima. Dužina glave i dužina tijela povezana je s piscivorima i bentivorima. Klen iz rijeke Save je omnivoran s time da veći primjerci više konzumiraju plijen iz skupine Pisces. Uklija i dvoprugasta uklija hrane se manjim insektima, a sporadično se pojavljuju biljne svojte. Mrena i potočna mrena su bentivorne vrsta, a u ishrani biljna hrana sudjeluje u velikom omjeru. Krkuša se, također, hrani makrozoobentosom, a u ishrani su najviše prisutni račići iz skupine Amphipoda. Podust je tipična herbivorna riba, dok je nosara povezana s Amphipoda, Gastropoda i manjim insektima s manjim udjelom biljnih svojti. Klenić je povezan s ličinkama insekata, a manje sa biljnim materijalom. Bodorka se podjednako hrani biljnim materijalom i bentosnim beskralježnjacima, a deverika planktonskim organizmima, ličinkama insekata i maločetinašima. Plotica se hrani s Chironomidae, Gastropoda, a manje biljnim svojtama. Pri nižim temperaturama vode hranjenje tijekom dana započinje kasnije, oko 10:00 ujutro, a ljeti i pri višim temperaturama vode ranije, oko 06:00 ujutro. Prisutan plijen u okolini se nalazi u dovoljnoj biomasi da može zadovoljiti potrebe ishrane klena, uklije, dvoprugaste uklije, mrene, krkuše i podusta. Klen uzima sličan plijen kao uklija, dvoprugasta uklija, nosara i bodorka, a povremeno i kao potočna mrena i deverika. Uklija ima sličnosti u ishrani sa dvoprugastom uklijom u obje sezone istraživanja i na obje lokacije, a povremeno dolazi do jače kompeticije s bodorkom, nosarom i potočnom mrenom. Jača kompeticija u ishrani javlja se još i između dvoprugaste uklije i bodorke, a manje između dvoprugaste uklije, nosare, potočne mrene i klenića. Mrena je još imala sličnu ishranu s krkušom, a ponekad i sa potočnom mrenom. Podust jače preklapanje ima samo s nosarom, a povremeno s bodorkom i deverikom dok nosara povremeno ima sličnu ishranu s potočnom mrenom i klenićem, a potočna mrena s bodorkom. Bodorka se još povremeno natječe u ishrani sa deverikom i ploticom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA