ࡱ> 02-./E@ 0Nbjbj 4Rh<H6668n*DNzzkkk^K`K`K`K`K`K`K$NREQK=NkkNNKMZDZDZDN#^KZDN^KZDZDnDnDn ` s6=nD"K<M0NnDRBRnDRnDk"ZDkkkKKd6C^6DVIJE ILIRSKE TURSKE: Imagoloaki pogled na Novine i Danicu od 1835. do 1839. godine I. Polaziata I.1. Ovaj je rad prvo priopenje o dijelu opse~nih istra~ivanja hrvatskog kulturnog imaginarija u periodu Ilirskog pokreta. Vrijeme nije slu ajno izabrano: u domaoj se historiografiji konsenzualno smatra da su u 30-im i 40-im godinama 19. stoljea postavljeni temelji hrvatske integralisti ke nacionalne kulture. Knji~evna i publicisti ka graa o kojoj je ovdje rije   reprezentacija Osmanskog Carstva i Turaka u Narodnim ilirskim novinama i Danici ilirskoj  stvorena je unutar projekta ato je smjerao kulturnoj integraciji svih ju~noslavenskih naroda, ali je (iz razloga koje ovdje nije potrebno elaborirati) glavne dosege imao uglavnom unutar Trojednice. Odatle, na elom preferiranja u inka nad htijenjem, Ilirski se pokret ima pravo nazivati Hrvatskim narodnim preporodom ili, pomalo stru no definicijski, "prvom fazom hrvatske nacionalne integracije". Ograni enje na prvih pet godina Novina i Danice, osim u potrebi kakva-takva zaokru~enja "istra~ivanja u tijeku", mo~e se, barem donekle, i povijesno opravdati: rije  je o vremenu od pojave tih prvih pravih periodi nih tiskovina na hrvatskom jeziku do smrti sultana Mahmuda II, prvog velikog reformatora Osmanskog Carstva (vladao od 1808. do 1839). Zanimljivo je stoga vidjeti kako se u razmjerno mirnom vremenu  u kojem kraanske sile ne ratuju s Turcima i u kojem se te~ina Isto nog pitanja dobro nazire, ali se njegovo "rjeaavanje" joa nije zahuktalo  prikazuje onaj segment alteriteta ato je u hrvatskoj ranonovovjekovnoj knji~evnoj kulturi zaposjeo ulogu glavnog neprijatelja. I.2. Prije same rekonstrukcije predod~be Turaka/Osmanskog Carstva, potrebno je upozoriti na neke istra~iva ke pretpostavke. Novine i Danica dvije su tipski razli ite publikacije. Novine donose dvaput tjedno politi ke vijesti i komentare iz zemlje i inozemstva. injenica da su vanjskopoliti ki prilozi prevedeni iz inozemnog tiska nimalo ne umanjuje njihovu va~nost u onodobnom hrvatskom kulturnom imaginariju. U imagoloakom, recepciji okrenutom pristupu fakcijskoj tekstnoj grai neke kulture pitanje izvornosti od drugorazrednog je zna enja; ono i u recepciji suvremene politi ke publicistike, pretpostavljam, uglavnom nema va~nu ulogu, barem u svakodnevnoj potroanji osloboenoj strogog kriti ko-analiti kog rasuivanja: onoj koju prije svega zanima ato, a manje tko i kako. Danica je pak tjedni prilog Novinama koji donosi knji~evne tekstove, uglavnom pjesme i pripovijetke, ali i povijesne, zemljopisne i jezikoslovne rasprave te prozne crtice o zanimljivim druatvenim pojavama. Znatan udio u fikcijskoj i fakcijskoj prozi u Danici takoer ine prijevodi, uglavnom s drugih slavenskih jezika i s njema kog. Fortune Novina i Danice bitno su razli ite: prve se doduae uvijek isti u kao prva hrvatska politi ka tiskovina, no njihov prijevodno-kompilacijski karakter i paradoksalna tobo~nja "apoliti nost" (na koju e se ovaj tekst joa osvrnuti) podrazumijevaju se istodobno kao njihov najvei nedostatak. Danici se pak priznaje temeljno zna enje u knji~evnom ~ivotu i knji~evnoj produkciji od sredine 30-ih do po etka 40-ih godina 19. stoljea te, na atetu Novina, ak i u oblikovanju politi ke svijesti u tom vremenu. Samo se na pozadini tih pretpostavki mo~e razumjeti pretiskivanje Danice (ne i Novina) po etkom 70-ih godina proalog stoljea, odnosno njezina kanonizacija u povijesti hrvatske knji~evne kulture. S imagoloakog glediata, meutim, Novine su barem podjednako zanimljive, ako ne i zanimljivije. I to ne samo zbog kvantitativnog razloga odnosno zbog dvostruko veeg opsega (i Novine i Danica izlazile su na pola arka, ali prve dvaput tjedno, druga jednom), nego ponajprije zbog injenice da se u njima hrvatski itatelj prvi put mogao na svom jeziku kontinuirano informirati o politi kim dogaajima i, ato je va~nije, saznati neato o izvaneuropskim prostorima koji u dotadaanjoj hrvatskoj knji~evnoj kulturi nisu bili tematizirani (Sjeverna i Ju~na Amerika, Afrika, Daleki istok). Novine se tako nameu kao osnovni ili barem polazni izvor u istra~ivanju konstrukcije alteriteta u hrvatskoj kulturi ilirskog razdoblja. Danica je, naprotiv, uostalom i programski, bila viae usmjerena na prostor koji se proklamirao kao vlastiti, bilo u~i (Trojednica), bilo airi (ju~noslavenski) ili pak najairi (sveslavenski, donekle i zapadnoeuropski). I.3. Rekonstrukcija predod~bi iz periodi nog tiska ne dopire ni do kakve kulturne realije; njezin rezultat mo~e biti samo novi analiti ki konstrukt. Naime, ova analiza (kao "analiza slu aja") te~i potpunosti: uzima u obzir svaki imagotipi an (aksioloaki potentan) odsje ak teksta o Osmanskom Carstvu, Turcima, balkanskim muslimanima. Recepciju novina (i asopisa) obilje~ava, meutim, za razliku od primjerice recepcije romana, selektivno i dijagonalno itanje. Predod~ba dobivena ovakvom rekonstrukcijom teako se mo~e poistovjetiti s odgovarajuom predod~bom u nekom osobnom/privatnom imaginariju onodobnoga itatelja. Razlike u pojedina nim recepcijama, uvjetovane razlikama u osobnim iskustvima i sustavima vrijednosti, te povijesne mijene u recepciji istog teksta, nije viae potrebno posebno isticati kao hermeneuti ki problem. Ipak, cilj ovakve imagoloake analize jest rekonstrukcija segmenta kulturnog imaginarija kao idealnog modela o koji se odmjerava svaka njegova pojedina na konkretizacija. U uvjerenju da je idejno-aksioloaki sloj jezika Novina i Danice razumljiv danaanjem itatelju (potkovanom stanovitim povijesnim znanjima) na podjednak na in kao i suvremenicima, sa~imanjem imagotipi nih iskaza o Turcima u dvjema publikacijama (re)konstruiraju se i usporeuju njima pripadajue varijante istog imagema onodobnog hrvatskog kulturnog imaginarija, a taj bi se imagem  "Turci/Osmansko Carstvo u hrvatskoj kulturi preporodnog razdoblja"  u svojoj cijelosti, a to zna i i sa svim disparatnim i kontradiktornim atributima, mogao rekonstruirati tek na temelju cjelokupne relevantne grae. II. Osmansko Carstvo Mahmuda II. u ilirskim Novinama "Europeizacija" i "modernizacija" klju ni su pojmovi pod koje se mo~e supsumirati najvei dio vijesti o Osmanskom Carstvu na stranicama Novina. Izvjeauje se tako o promjenama na dvoru i u organizaciji vlasti koje imaju za cilj poveati u inkovitost uprave, smanjiti troakove i suzbiti korupciju. Pa~ljiviji itatelj Novina morao je stei dojam o velikim ulaganjima turske vlasti u kapitalne investicije: u gradnju cesta, kanala, vodovoda, tvornica, svjetionika i dr. Europsko-reformisti ki duh zahvatio je i vojsku i policiju: u turskoj se vojsci, kao i u europskim oru~anim snagama, uvode proljetne i jesenske vojne vje~be, a planira se i organizacija policije prema francuskom uzoru. Ne atedi se ni u modernizaciji ratne flote: izgraena je dotad najvea fregata, a komentar njezina graditelja, in~enjera Roada, simptomati an je za image Turske, ato se iz zapadnog, mahom srednjoeuropskog, tiska spustio u Novine: Road veli, da niti v Ameriki niti v Angliji ne bi bil takve lae zdelal, jer bi ga bili ljudi njegovoga zanata [meatrije] zaradi novosti u tom poslu pre ili; u Turskoj mu pako mir i sloboda ugaaae. Potkraj vladavine Mahmuda II. zahuktala se i izgradnja visokog akolstva: u Istanbulu je otvoren medicinski fakultet, na kojemu su turski, francuski i latinski glavni predmeti na po etku studija, a u zemlji se podi~e sedam sveu iliata s naglaskom na prirodnim znanostima (u Istanbulu, Drenopolju, Solunu, Bursi, Bagdadu, Trapezuntu i Izmiru), pri emu e se u Izmiru i Solunu predavati i na francuskom jeziku. Preuzimanje europskih obi aja zahvatilo je sultanov dvor i javni ~ivot istanbulske elite. Za austrijskog nadvojvodu i europske poslanike sultan prireuje sve ani ru ak u francuskom stilu, ostajui, doduae, prema starim obi ajima, za vrijeme jela odvojen od gostiju. Sultan, nadalje, u~iva u glazbenom programu ato ga njemu u ast prireuje francusko veleposlanstvo, u slobodno se vrijeme aee javnim istanbulskim prostorima u pratnji samo dvojice uvara i razgovara s prolaznicima. Njegovi ministri odlaze na posao u europskim ko ijama i, zajedno s drugim turskim visokim du~nosnicima, u~ivaju u balovima koje prireuju europski poslanici. Viae se puta u Novinama spominju i planovi o otvaranju europskog kazaliata u Istanbulu. Svi dosad navedeni primjeri modernizacije i europeizacije Osmanskog Carstva u zapadnoeuropskom su tisku 30-ih godina 19. stoljea bili u suprotnosti s predod~bom o turskoj ekonomskoj, odnosno kulturnoj (civilizacijskoj) zaostalosti. Doduae, predod~ba o turskoj zaostalosti nije bila dominantna u hrvatskoj knji~evnoj kulturi prethodnih razdoblja. O druatvenoj je krizi Osmanskog Carstva ve 1664. u poslanici padernborskom biskupu Ferdinandu Frstenbergu na latinskom jeziku pisao Stjepan Gradi, no niata se sli no, koliko mi je poznato, nee pojaviti od tada sve do preporodnog vremena. Mnogi e hrvatski pisci isticati vojnu nemo Turaka i nadu u njihovo protjerivanje iz Europe, osobito nakon Druge opsade Be a 1683, no to e prije svega biti vezano uz vojno-politi ke aspekte turske moi u jugoisto noj Europi, a ne uz "civilizacijsku inferiornost" Osmanskog Carstva prema europskom Zapadu. Relkoviev pojam "turskih skula" izraz je ideje o turskoj kulturnoj zaostalosti, no ona se odnosi na susjedno balkansko (bosansko) podru je, a ne na maloazijsku jezgru osmanske dr~ave. Stereotip "bolesnika na Bosporu", pri emu se bolest ne bi odnosila samo na vojno-osvaja ku nemo, u hrvatskoj se knji~evnoj kulturi prije Novina i Danice, odnosno prije pojave politi ke publicistike, naprosto nije imao gdje razviti. No, slika europeizirajueg Osmanskog Carstva u Novinama doti e se i nekih predod~bi o Turcima koje i u hrvatskoj knji~evnoj kulturi imaju dugu povijest. Jedna od njih jest svakako i predod~ba o Turcima kao neprijateljima kraanstva (vjerskim neprijateljima par exellence). U prvih se pet godiata u Novinama, kao antipod spomenutog stereotipa, pojavljuje itav niz primjera vjerske tolerancije sultana Mahmuda II.: on posjeuje gradiliate pravoslavne crkve, dopuata gradnju pet katoli kih crkava u Istanbulu te ulazak kraana u d~amije, a u politi kom govoru na putovanju crnomorskim krajevima isti e ravnopravnost graana svog carstva bez obzira na vjeru. Mahmud II. se prikazuje i kao osmanski vladar koji prekida s tradicijom ubojstava muake djece roene u braku osmanske princeze s nekim visokim asnikom, a sve zbog "viaih razloga" dr~avne sigurnosti. `toviae, jednom unuku iz takva braka sultan joa u kolijevci dodjeljuje titulu "paae od tri konjska repa". Nasuprot ranonovovjekovnoj predod~bi kraanskih pisaca o nedostatku o inske ljubavi turskih sultana, ona se isti e u istanbulskim prilozima Novina, pisanima nakon smrti sina i keri Mahmuda II. Meu starim stereotipima o Turcima, koji su u slici europeizirajueg Osmanskog Carstva Mahmuda II. dobili svoju protute~u, mo~da je i najzanimljiviji onaj o ropskom polo~aju turskih ~ena. itatelj Novina najprije je mogao saznati da je sultan, usuprot svim dotadaanjim obi ajima, doveo haremske ~ene na sve anost porinua nekog broda, a potom im dao pravo da uz njegovo dopuatenje izlaze u aetnju na Bospor i druga mjesta u Istanbulu. Joa se zanimljivijom ini sultanova uredba o ponaaanju ~ena na ulici, koje su u Istanbulu, prema mialjenju vlasti, otiale predaleko u svojim slobodama: primijeeno je, primjerice, da na ulici ostaju i u kasnim ve ernjim satima, da hodaju i sjede zajedno s muakarcima, ak i sa svojim slugama iz redova raje, da odlaze na sladoled u kavane Pere i Galate, da s mladim trgovcima razgovaraju u duanima, a ne samo ispred njih. I premda e se sultanovom naredbom sve nabrojeno ograni avati, takav je prikaz svakodnevnog ~ivota turskih ~ena kod onodobnog itateljstva Novina morao pobuivati europsko-kozmopolitske asocijacije. Uredniatvo Novina u izboru vijesti i komentara o Osmanskom Carstvu ne zaobilazi ni one u kojima se problematizira unutraanja oporba sultanovim reformama. Tako se u jednom komentaru o europeiziranju Osmanskog Carstva isti e da stanovnici Istanbula lako prihvaaju sve promjene, za razliku od onih u provinciji, gdje je "joa prijateljev starih jani arov, kojim je trn v oku vse ato sultan dela i koje vsaki korak premembe iliti poboljaic bantuje". U jednom se drugom tekstu, pet godina kasnije, neposredno prije sultanove smrti, napominje da vladajui aparat esto spretno izbjegava provesti zakonski ve potvrene reforme. Protivljenje promjenama osobito je sna~no tamo gdje su one u sukobu s vjerskim dogmama: sultanova odluka da, usuprot muslimanskoj ikonoklasti koj tradiciji, izradi vlastite portrete i postavi ih na javnim mjestima, izazvala je nemire u Istanbulu, zbog ega su mnogi prosvjednici zavraili u pritvoru. Dogmatsko vjerovanje da se ovjek bez Bo~je volje ne mo~e zaraziti kugom dugo je ko ilo djelotvornu zdravstvenu politiku Osmanskog Carstva, no od 1837. i u tom podru ju, opet po uzoru na europske dr~ave, turske vlasti provode preventivne mjere o kojima se u Novinama redovito izvjeauje. Ipak, stalne vijesti o kugi i piratskim napadima na trgova ke brodove u vodama Osmanskog Carstva, unato  njihovoj razmjernoj kratkoi i prete~no faktografskom karakteru, morale su kod itateljstva stvoriti predod~bu o Turskoj kao o prljavom i opasnom prostoru. U Novinama se, bez imalo simpatija, izvjeauje o separatisti kim pokretima u Egiptu i Albaniji. Proosmanska je jednostranost tek donekle ubla~ena objavljivanjem otvorenog pisma egipatske strane, u kojem se nastoje pobiti u europskom tisku raairene tvrdnje o egipatskoj potpori protuosmanskom ustanku u Albaniji. No, ni nakon toga nee u Novinama biti puno razumijevanja za separatisti ku politiku egipatskog voe Mehmeda Alije. Mo~e se, dakle, zaklju iti da su lanci o Osmanskom Carstvu u Novinama bili prete~ito afirmativni, pro~eti vijestima o modernizacijskoj proeuropskoj politici Mahmuda II. Posve eksplicitno izra~eno je to u jednom komentaru, prenijetom iz turskih novina Moniteur Ottoman, u kojem se raspravlja o sudbini Osmanskog Carstva. Na pitanje zaslu~uje li ono uope daljnju egzistenciju, odgovor je nedvosmisleno potvrdan, a argumenti se tra~e u pozitivnim promjenama: u odustajanju od osvaja ke politike, razvoju poljodjelstva, buenju domoljublja. Tek u zadnjoj godini vladavine Mahmuda II, kad je kriza u egipatsko-turskim donosima dosegla vrhunac i kad se u europskom javnom mnijenju strahovalo da bi rat s Egiptom mogao za Osmansko Carstvo imati katastrofalne posljedice, pojavit e se u Novinama napis o ~alosnom stanju turske vojske, s tezom da se Osmansko Carstvo uruailo poput `panjolske. U pozadini proosmanskih napisa u europskoj publicistici 30-ih godina 19. stoljea, osim parcijalnih politi kih interesa, vjerojatno je stajao i eurocentri ni osjeaj nadmoi i zadovoljstva airenjem/izvozom vlastite kulture. Teako je i pretpostaviti kako je takvu predod~bu Osmanskog Carstva mogao itati "prosje an itatelj" Novina koji je vjerojatno viae ~udio za europskom civilizacijom nego ato je osjeao da joj punopravno pripada. Pitanje je joa te~e kad se uzme u obzir i to da predod~ba Osmanskog Carstva u Novinama nije potvrena u drugim tipovima tekstova onodobne hrvatske kulture. III. Turci u Danici U Danici, za razliku od Novina, tema modernizacije Osmanskog Carstva gotovo da i nije dodirnuta. Tek se u jednom programskom tekstu ("Namsto proglasa"), zapravo u pismu nekog tobo~njeg dubrova kog simpatizera ilirskog programa, spominje europeizacija Osmanskog Carstva, i to samo u jednoj re enici: `to se pako sadaanjih stvari ti e, znaa i sam, kako se Tur in trudi Europejske obi aje kod svojih uvesti, svoju vojsku Europejskim na inom urediti, r jom, kako se tra~i u Europi utverditi; a koliko opet iz druge njemu srodne strane biva? (27/1836, 106) Ta se re enica pripisuje spomenutom Dubrov aninu, koji je nekom ovjeku "ilirskog" podrijetla, ato se putujui svijetom samo nekoliko sati zadr~ao u Dubrovniku, nastojao ukratko opisati ato se dogaa u domovini. I premda u navedenom iskazu nema eksplicitnih vrijednosnih indikatora, iz cjelokupnog je konteksta veli anja suvremenih kulturnih postignua u Trojednici, Srbiji i Crnoj Gori (o emu je rije  neposredno iza navedene re enice) jasno da politi ki planovi Mahmuda II. autoru pisma, vjerojatno samom Ljudevitu Gaju koji potpisuje itav prilog, nisu le~ali na srcu. U jednom kratkom izmialjenom aaljivom tekstu pod naslovom "Pijanci carigradski", objavljenom u rubrici "Razli nosti", opisuje se tobo~nja popustljivost turskih zakona prema alkoholi arima, ato je konkretizacija starog stereotipa o Turcima kao pijanicama, unato  muslimanskoj dogmatskoj strogosti prema konzumaciji alkohola. Pod naslovom "Pravica u istoku" izdvojene su pak dvije crtice iz knjige putopisa po Osmanskom Carstvu akotskog pisca Thomasa MacGilla. U njima se Carstvo predstavlja kao prostor u inkovite i nemilosrdne pravde, ali i razvijenog socijalnog osjeaja za stare i nemone, ato ga u pozitivnom smislu razlikuje od Europe. I to je zapravo sve ato se u prvih pet godiata Danice uope mo~e pronai o osmanskom kulturnom prostoru u u~em smislu. Doduae, objavljen je itav niz prijevoda pripovjedaka, radnja kojih se odvija na Orijentu, no rije  je uglavnom o prosvjetiteljskim tekstovima, za ije se tendenciozne alegorijske sadr~aje egzoti na mjesta ine posve prikladnima. Predod~ba Turaka u Danici prije svega jest predod~ba ju~noslavenskih muslimana. Pojmom "Tur in" u Danici se gotovo uvijek ozna avaju muslimanski susjedi na zapadnom Balkanu. O Bosni, Srbiji i Crnoj Gori puno se pisalo, i to u lancima koji se mogu svrstati u putopisnu, ali i u ranu stru nu zemljopisnu ili etnografsku literaturu. U tim se tekstovima, meutim, esto isti e i antiturski, ratni ki duh Crnogoraca i Srba. U brojnim umjetnim i narodnim pjesmama, ali i u pripovijetkama s (kvazi)povijesnim sadr~ajem, slavi se borba ju~noslavenskih kraana protiv Turaka. Ne treba zaboraviti ni to da se u etiri strofe pjesme "Horvatska domovina" Antuna Mihanovia, objavljene u prvom godiatu Danice, spominje neprijatelj, doduae bez etni ke oznake, no njegov je prostor u Bosni, iza rijeke Une, pa je posve jasno na koga se odnosi rije  "duaman": Magla, ato li, Unu skriva? / Ni l' to naaiu jauk turobni? / Tko li mole smert doziva? / Il' slobodni, il' su robni? // "Rat je, bratjo, rat junaci, / Puaku hvataj, sablju paai, / Sedlaj konj e, hajd peajaci, / Slava budi, gdi su naai!" // Bu i bura, magla projde,  / Puca zora, tmina b~i,  / Tuga mine, radost dojde,  / Zdravo slabost,  duaman le~i! // Veseli se, tu~na mati, / Padoae ti verli sini, / Ko junaci, ko Horvati, / Ljaae kervcu domovini! (10/1835, 37) U Danici su se kontinuirano objavljivali fragmenti djela hrvatske ranonovovjekovne knji~evnosti. Tu je, naravno, svoje mjesto naaao i Gunduliev Osman, koji je kanoniziran joa u vrijeme Ilirskog pokreta. Nije slu ajno da je iz epa izabrana upravo epizoda o Ljubdragu i Sun anici  poetska slika ju~noslavenskog prostora pod "turskim jarmom". Predod~ba Turaka u Danici u suglasju je s programskim ciljevima tematiziranja povijesti ju~noslavenskih naroda, ato su ih Lj. Gaj i njegovi suradnici navijestili ve u "Oglasu" za prvi broj Novina i Danice. Ta se smjernica osobito slijedila u etvrtom godiatu (1838): u pripovjednoj i povijesnoj prozi tematizirali su se odabrani dogaaji iz povijesti hrvatsko-turskih ratova, primjerice opsada Gvozdanskog 1577. godine, te bitke kod Siska i Petrinje 1593. i 1594. U petom godiatu (1839), kad se u Novinama zbog tursko-egipatskog rata posveivalo dosta prostora vijestima iz Osmanskog Carstva, u Danici je "turski/osmanski kompleks" jedva dotaknut. Naime, u to se vrijeme ve, osobito u sferi jezi ne politike, nameu Maari kao prvi politi ki protivnik. IV. uenje nad diskrepancijom Kako objasniti gore opisane razlike u oblikovanju imagema Osmansko Carstvo/Turci u Novinama i Danici, dvjema tiskovinama koje izdaje jedno uredniatvo, i koje bi, kao politi ka novina i njezin kulturni prilog, trebale u ideoloakom smislu biti jedinstvene? Neuvjerljivo bi djelovala teza da su prilozi za Novine nasumce odabirani iz stranog tiska, no provedena usporedba s be kim sterreichischer Beobachter ne otkriva neku smialjenu ureiva ku politiku, barem kad je u pitanju izbor vijesti o Osmanskom Carstvu. Be ki je list kao dnevna novina donosio, naravno, mnogo viae vijesti s tog prostora nego zagreba ki polutjednik. I premda nedostaju jasni kvantitativni pokazatelji, dojam je da je u Novinama objavljivano razmjerno viae priloga o modernizaciji Osmanskog Carstva i glamuroznom ~ivotu njegove prijestolnice, nego suhoparnih izvjeaa o kadrovskim promjenama, kretanju ratnog brodovlja i sl., u emu sterreichischer Beobachter i Allgemeine Zeitung ne oskudijevaju. Aksioloaka/imagoloaka diskrepancija zahvaa i rubove Osmanskog Carstva. Na temelju antiturskog tona prilog u Danici, o ekivalo bi se da e uredniatvo simpatizirati separatisti ke pokrete u Egiptu i Albaniji, ato, kako je ve istaknuto, nije bio slu aj. I dok se u Danici veli a ratni ki, protuturski duh Srba i Crnogoraca, u Novinama se opairno opisuje posjet Miloaa ObreV`bhrt r t 8  6 < J Z \ ^ 󽲧~sgsg[Jg!jh|/hP0JUmHsHhPh 6mHsHhnh 6mHsHhnh mHsHhnh 5mHsHhnhkBmHsHh|/mHsHhnh XmHsHhnh mHsHhnhmHsHh(h5\mHsHhnh5mHsHhnh+56mHsHhnhcj56mHsHhnhcj5mHsH|\*^*66N7>>@@JCINSf\d$ hdha$gdU[ $dha$gdU N$dh]^a$gdU N$ h@dha$gdU[ $dha$gdcj $dha$gdcj L^ ` b r x L &8z|~.0Z\npr.lԳԳɉɉvvkkkhnhOrmHsHhnh&mHsHhPmHsHhnhkB6mHsHhnhUmHsHhU[mHsHhnh mHsHhnh@lmHsHhnh$tmHsHhnhkBmHsHhnh XmHsHhnh1mHsHhnh 5mHsHhnh mHsH(l"&024t68| fļĩĞ}r}g\N\h(h5\mHsHhnhmHsHhnh mHsHhnhC1mHsHhnhC\]mHsHhnh>QImHsHhnhOrmHsHhnh1mHsHh= \mHsHhnhqmHsHhPmHsHhnh&mHsHhnh$tmHsHhnhkBmHsHhnhUmHsHh=mHsHh{^mHsH&X:<Hft  (*Rfz||߽߱zrgԓ\r\hnhkBmHsHhnh|mHsHh^"dmHsHhPmHsH!jhnh30JUmHsHhnh mHsHh|/mHsHhnh;tmHsHhnh;t6mHsHhnhpmHsHhnhC16mHsHhnh$tmHsHhnhC1mHsHhnhL>mHsHhnhmHsH#$4L`bnrn| \ѻư~shshnhZTmHsHhnh>QImHsHh|/mHsHhnhP 6mHsHhnhP mHsHh^"dmHsHhnh|mHsHhnhdUmHsHhnh_{xmHsHhnh mHsHhnh 6mHsHhnhhemHsHhnhkBmHsHhnhkB6mHsH(\^, ~ !!!!@!~!!!!""""."`"" #N#Z#$˞˓w˪kk``T`hnh;6mHsHhnh;mHsHhnhL6mHsH!jhnh#0JUmHsHhnhkBmHsHhnh#mHsHhnh6?6mHsHhnhLmHsHhnhtmHsHhnhB\mHsHhnh6?mHsHhnhZT6mHsHh}mHsHhnhZTmHsHhnhP mHsH$b$j$v$|$$$$$$%%% %%%&J''''''(((((((())))))*wllahnhqmHsHhnhqmHsHhnhE mHsHhimHsHhnh6mHsHhnhmHsHhnhtmHsHhnhPv6mHsHhnhPvmHsHh6 mHsHh|/mHsHhnhL>mHsHhnh;6mHsHhnh;mHsHhnhYmHsH%*6*T*X*Z*\*^*f*h*****++"+++++++j,l,,-4--\.ø~~sk``UUJhnhg mHsHhnh+imHsHhnh&*mHsHh|/mHsHhnhRmHsHhnhkmHsHhnhwmHsHhnh4k mHsHhnhTmHsHh5=h}5\mHsHhnh}mHsHhnhZTmHsH!jhnhWJ0JUmHsHhnhmHsHhnhqmHsHhnhSUmHsH\.b.j..//4//0*0`0000211111224222222D34484@4Z4|445׹̮̮̣vkvk`hnh mHsHhnhk\/mHsHhnhVmHsHhnhhemHsHhnhP6mHsHhnhPmHsHhnhwmHsHhnhTmHsHh6 mHsHhnh/mHsHhnh [mHsHhnh&mHsHh|/mHsHhnhg mHsHhnhvFmHsH!5555<5566666$7(7:7<7F7L7N778^8j8@9N9z99ɾsh]hQh]hFhnh \mHsHhnhO6mHsHhnh3mHsHhnhOmHsHhnh56mHsHhnh nK56mHsHhnh5mHsHhnhy5mHsHhnh nK5mHsHhnhg mHsHhnh-|mHsH!jhnh&q0JUmHsHh5=mHsHhimHsHhnh mHsHhnhvVmHsH99999t::::::v;;;;4<6<8<:<<<T<V<n<<<<<= =ذ~sh]]R~sshnh1mHsHhnh&mHsHhnhL>mHsHhnh4 mHsH!jhnht0JUmHsHhnhymHsHhnhtmHsHhnhH>umHsH!jhnh#70JUmHsHhnhRmHsHhnh#76mHsHhnh#7mHsHhnh3mHsH!jhnhn0JUmHsH ==V=X=j===========:>j>p>z>|>>?@@@@$@ȽȞk\QEhnh^\mHsHhnhH>umHsHhnhH>uCJaJmHsH)jhnh:>0JCJUaJmHsHhnh:>CJaJmHsHhnhfCJaJmHsHhnhZ[6mHsHh@*mHsHhnhZ[mHsHhnhfmHsHhnhf6mHsHhnh^;mHsHhnh^mHsHhnhymHsHhnh<mHsH$@6@AAvB|BBBBBFCHCJCLCC^E`EEEEE&F(FFGGGGNHPHRH귬}rarVrarhnhmHsH!jhnh30JUmHsHhnh3mHsHh|/mHsHhnh;mHsH!jhnh'R0JUmHsHhnh'RmHsHhnhRmHsHhU[mHsHhnh\mHsHhnhy\mHsH$jhnh^0JU\mHsHhnh^\mHsHh~6\mHsHRHpHHHHHHIIIIIIII J2J4JHJJJJ&KKK L MhMpMMMŽᲪ~s~h`hO!jhnh`8Q0JUmHsHh~6mHsHhnh`8QmHsHhnhtCmHsHhnhAGmHsHhnhKmHsHhnh/mHsHhnhO>mHsHh@*mHsHhnh;mHsHhU[mHsHhnh \mHsH!jhnhZ[0JUmHsHh|/mHsHhnhZ[6mHsHhnhZ[mHsHM^NfNhNzN|NNNN OOOPPPJPfPHQvQQQQRXR^RRRRRRS SHSNSPSbSSSSSTTǼ퇼|tihnhRmHsHhU[mHsHhnh*mHsHh|/mHsHhnh'tV6mHsHhnhsyEmHsHhnhO>mHsHhnh/-mHsHhnh'tVmHsHhnhtCmHsHhnh]mHsHhmHsHh*mHsHh@*mHsHhnhj\mHsH)TTTTTTRUlUUUUUU(V8V:VbVrVVVVVVVFWHWWWWWtXvXxXYYYYYZZ߽߲ߎxpexhnhFhmHsHhp"mHsHhnh2NmHsHhnhQmHsHhnhdmHsH!jhnhMw0JUmHsHh@*mHsHhnhMwmHsHhnhn>mHsHhnh7'mHsHhnhR6mHsHhnhsyEmHsHhnhRmHsHhnh'tVmHsH'ZZ Z&Z(Z2ZDZPZZZZ>[L[[[[[[[\\ \\J\`\b\d\f\h\r\\\߻װ̰갥wldYhnh|mHsHhU[mHsHhnhmHsH!jhnh700JUmHsHhnh706mHsH!jhnh800JUmHsHhnh80mHsHhnh70mHsH!jhnhFh0JUmHsHhnh$]mHsHhp"mHsHhnhFhmHsHhnh2NmHsHhnhQmHsH\\\\,]Z]\]]]^^^^^_____`&`aa.b6b8bbbbbcccc c(c:còò}ΑΜlahnhmHsH!jhnhM.0JUmHsHh5{>mHsHhnhM.6mHsHhnhmHsHhnhM.mHsHhnhYmHsH!jhnh$0JUmHsHhnh$mHsHhp"mHsHhnh|6mHsHhnh|mHsHhnh2NmHsHh|/mHsH#:c@cpccc8dDddddddd>ePeeepfpgrgtg.h0h2hBh}ra}P}Ehnh"mHsH!jhnhNz0JUmHsH!jhnh0JUmHsHhnh mHsHhnhNzmHsHhnhmHsHhnh mHsHhnhIhmHsHhnhol6mHsHhnholmHsHhU[mHsHhnhFhmHsHhnh)imHsHhnhw6mHsHhnhM.mHsHhnhwmHsHBhnhhhhhni~iiiii jlkkkkl`llmNmPmmn,n.n0n⾳vvnvbvQv!jhnhC#T0JUmHsHhnh66mHsHh mHsHhnh6mHsHhnhn>mHsH!jhnhiU/0JUmHsHhnhiU/mHsHhnhQQmHsHhnhNzmHsHhehmHsH!jhnh"0JUmHsHhnh8VmHsHhnh"mHsHhp"mHsHhnhmHsH0nnoo8p:ppBpRpXppppppppqq8qNqrVr\rfrjrøꙎxmbxWODODhnh\ZmHsHhehmHsHhnhH mHsHhnh|mHsHhnh mHsHhnhmHsHhnh A6mHsHhnhmHsHhnhmHsHhnhZ 6mHsHhU[mHsHhnh;mHsH!jhnh=|0JUmHsHhnh=|mHsHhnhGmHsHhnhZ mHsHhnhC#TmHsHd$dh]^a$gdAn $dha$gdRO$ hdha$gdU[$dh]a$gdd$dh]^a$gdd $dha$gdcj$ hdha$gdU[jrrrrrrrr*ssssst&tFt\t u"u*u.uVuuuuuuuuuuuѺzzog[gPooh(h pdmHsHh(h pd6mHsHhnh pd6hnh pdmHsHhnh4mHsHhnh mHsHhnh0(6mHsHhnh0(mHsHhnh"nmHsHhU[mHsHhnh.:mHsHhnh A66mHsHhnhgmHsH!jhnh\Z0JUmHsHhnh A6mHsHhehmHsHuuvv0vvww.w2wwwwx$xyyVzXzzzzzz{0{vev]RJh mHsHhnhBbmHsHhU[mHsH!jhnhq=0JUmHsHhnhamHsHhnhq=6mHsHh{^mHsHh ("mHsHhnhq=mHsH!jhnhQ0JUmHsHh]qBmHsHhnhQmHsHhnh%t_mHsHhehmHsHhnh@O?mHsHhnhxLmHsHhnh pdmHsH0{{{J|||||}}}$}&}4}J}}}}}~F~J~~~~,.0:JɾԲ}rg[Ohnh5mHsHhnh5mHsHhnh]mHsHhnhs!mHsHhnh;W6mHsHhnh;WmHsHh]qBmHsHhnhlmHsHhnh4mHsHhnh6mHsHhnhjmHsHhnhmHsHhnhmHsHhnh=\ mHsHhnh65mHsHhnhfmHsHJLNTVX\hjtdl$.vFʿpaVKhnhmHsHhnh%mHsHhnhOCJaJmHsHhnhzCJaJmHsHhnhwEmHsHhnhmmHsHhe*mHsHhnhOmHsHhnhImHsHhnhn>6mHsHhnhn>mHsHhnhm5mHsHhnh56mHsHhnhD&56mHsHhnh56mHsH4t&(*,<>drvx,>&^‹ڋ>f,߶߶߶|hnhe=mHsHhe*mHsHhnhcZmHsHhnh6mHsH!jhnhRO0JUmHsHhnhFmHsHhnhemHsHhU[mHsHhnhOmHsHhnh%mHsHhnh3<mHsHhnhwEmHsH+,.. "8B4l̒68:<ȓbd̳~~vkkk`kkk~khnh/mHsHhnhs@mHsHh mHsHhnhmHsHhnh,<`6mHsHhnh,<`mHsHhU[mHsHhnhROmHsH!jhnhRO0JUmHsHhQ{;mHsHhnhRtmHsHhnh086mHsHhnh08mHsH!jhnhRO0JUmHsH"dZf$DHJ0j >@DPbl~ԛ֛"$8ϥxxg\TxhU[mHsHhnhROmHsH!jhnhRO0JUmHsHhnh.&mHsHhnhz6mHsHhnhzmHsHhnhs@mHsHhnh,!sCJaJmHsHh= \CJaJmHsHhnhLvmCJaJmHsHhnhzCJaJmHsHhnh,emHsHhnh,!s6mHsHhnh,!smHsH >@ޢz,.~02Zn@ $ hdha$gdO $dha$gd6$ hdha$gd{^$ hdha$gdU[$dh]a$gdAn8>lx~8:ؠ @HڢߺߩncccchnhmHsH!jhnhRO0JUmHsHhnhROmHsHhpmHsHhnh6mHsHhnhmHsH!jhnhRO0JUmHsH!jhnh"0JUmHsHhnh'M6mHsHh<mHsHhnh'MmHsHhnhzmHsHhnh.&mHsH ڢܢޢ:ģԣڣ~46J̝{ph\P\PhhI6mHsHhU[hI6mHsHhU[mHsHhnh&tmHsHhnh^o&mHsHhnhI6mHsHhnhImHsHhnhr5mHsHhnh5mHsHhnhr55mHsHhnh$Z5mHsHhnh5mHsHhnhD&mHsHhnhROmHsH!jhnh90JUmHsHJLԨ"4jlpJ׵tcXPEhnheCmHsHhU[mHsHhnhjmHsH!jhnh0F0JUmHsHh lPh^o&mHsHh lPmHsHh= \h lP6mHsHh= \h lPmHsHh= \h^o&mHsHh= \h^o&6mHsHhnh^o&mHsHhnhImHsHhnh0F6mHsHhnh0FmHsHhLrmHsHhnhImHsHhnh <*mHsHJЬܬJZ$Fx htvxz|ͷͦ{o^SKhU[mHsHh(hjmHsH!jhnhcO0JUmHsHhnhcO6mHsHh'66mHsHhmHsHhnhmHsHh{^mHsHhmHsHhnh= 6mHsHhnh.[mHsHhnh= mHsH!,.:B$ 0 2 8 : ` b      " hnpx02<>bdzznf^h-a:mHsHhmHsHhnh?6mHsHhBMmHsH!jhnh2L0JUmHsHhnh?mHsHhnh2LmHsHhnh'6mHsHhnhxmHsHhnhRBmHsHhnhl>6mHsHhLrmHsHhnh 6mHsHhnh mHsHhnhl>mHsH bdrBD.02NZJV^`,@BVd~˛yyqf[[hnh&nmHsHhnhmHsHh&AmHsHhnh]6mHsHhnh]mHsHhnhwmHsHhmHsHhnh6mHsH!jhnh/0JUmHsHhnh mHsHhnhxmHsHhnh?6mHsHhnh?mHsHh-a:mHsHhnhmHsH#~PRTVhjp$Vvx,.02X}um["h}h}5CJ\aJmHsHh}mHsHhkmHsHhujmHsHhnh{omHsHh-a:mHsHhnhYmHsHhBMmHsHhnhl>mHsHh(h8mHsHhnh8mHsHh(h&nmHsHhnh&nmHsHh&AmHsHhnh&nmHsHhnh]mHsHXZnp~(:V޻xhXhXhxE5hEBhEBCJ]aJmHsH%hEBhEB5CJ\]aJmHsHhOhO6CJaJmHsHhOhOCJ]aJmHsHhOhU[CJ]aJmHsH%hOhU[56CJ\aJmHsHhU[hU[CJ]aJmHsHh= \hU[CJ]aJmHsHhU[hU[CJ]aJmHsH%hU[hU[56CJ\aJmHsH%hU[hU[56CJ\aJmHsHhOh}CJaJmHsHNlnz>@Jfl :μteYJ::Jhujhuj6CJaJmHsHhujhujCJaJmHsHhujCJaJmHsHhuj5CJ\aJmHsHhDCJaJmHsHh-a:6CJaJmHsHhDhD6CJaJmHsHhDhDCJH*aJmHsHhDhDCJaJmHsH"hDhD5CJ\aJmHsH"hEBhEB5CJ\aJmHsHhEBhEBCJaJmHsHhEBhEB6CJaJmHsH:"BT °rrbO?/bhOhU[CJ]aJmHsHhU[hU[CJ]aJmHsH%hU[hU[56CJ\aJmHsHhOhU[CJ]aJmHsHhOhOCJ]aJmHsHhOhO6CJaJmHsHhOhU[CJaJmHsHhOhOCJaJmHsH"hU[56CJ\]aJmHsHhDCJaJmHsHh-a:CJaJmHsHhDhDCJaJmHsHhDhD6CJaJhDhDCJaJ  \"'-8z<A*CXCC D:DE $dha$gdD7 $dha$gd3 $dha$gdWJ $dha$gdqV $dha$gdD $dha$gdP $dha$gduj2L~  0 6 T        !H!T!h!t!!!ƶƌ|pp_THTHT@hrmHsHhPhr6mHsHhPhrmHsH!jhPhr0JUmHsHh= \CJaJmHsHh'6h'66CJaJmHsHh'6CJ]aJmHsHhuj5CJ\]aJmHsHhujCJ]aJmHsHhujhujCJ]aJmHsHhujhuj6CJaJmHsHhujhujCJaJmHsHhujCJaJmHsHhuj5CJ\aJmHsH!""X"Z"\"^"""F#H#\#^#r#t################$$&$($6$:$F$J$V$Z$l$t$$$$$$ % %$%&%:%<%J%ƺƣ㗺㺗h(hrB*mHphsHhU[hr6mHsHhDhr6mHsHhDhrmHsHh(hr6mHsHhPhr6mHsH!jhPhr0JUmHsHhPhrmHsHhrmHsHhr6mHsH5J%h%p%%&B&&&''''''****,,,,-"--------. ..F.H.J.b.p.44458 8888899z<|<N=Z=ȼȼȼȼȼȼȫퟗhihr6mHsHh{^mHsHhPhr6mHsH!jhPhr0JUmHsHhDhr6mHsHhDhrmHsH!jhDhr0JUmHsHhr6mHsHhPhrmHsHhrmHsH6Z=d=f=x====@>L>>>??|@@@@@AAAAAAAAAA4BTBVBjBBBBC*C,C.C:CXCZC\ChCCCCCCC DDDDD8D:Dɽɗhr6mHsHh(hr6mHsH!jhPhr0JUmHsHhr\mHsHh&Ahr6mHsHh5=hr6mHsHhihr6mHsHhPhr\mHsHhrmHsHhPhrmHsH8:DDJDDDEEEEEEEE F8F:FF@FLFhFjFlFxFFFGGG˼˼˼۫xmaUh lPhr6mHsHh&Ahr6mHsHh,3ThrmHsHhrmHsHhghr6mHsHhrmHsHhihr6mHsHhPhrmHsH!jhPhr0JUmHsHh@*hrCJaJmHsHh@*hr6CJaJmHsHhPhrCJaJmHsH)jhPhr0JCJUaJmHsHKtKKKKKKKKMMMhNjNlNԿueuuTI=IThujhr6mHsHhujhrmHsH!jhPhr0JUmHsHhghr6CJaJmHsHhrCJaJmHsHh&Ahr6CJaJmHsHh&AhrCJaJmHsHhp"hr6CJaJmHsHhPhrCJaJmHsH)jhPhr0JCJUaJmHsHhPhrmHsHhrmHsHh&Ahr6mHsHh*hr6mHsHlNxNzNNNO O OOO8O:OZOfOQQQQQQQQjRlRRRRRRRSSS4TDTTTTTTTTTTU U U諣諎wh(hrmHsHh(hr6mHsHhghr6mHsHhr6mHsHh{^mHsHhrmHsHhPhr6mHsH!jhPhr0JUmHsHh&Ahr6mHsHhPhr\mHsHhPhrmHsHhihr6mHsH. UU U"U.ULUNUPU\UVV V^VjVVVV W WW@WBWDWPWpWWWWWWWWWW X"X&Xô|titth lPhrmHsHhrmHsHh lPhr6mHsHh&Ahr6mHsHhPhrCJ\aJmHsHhehhr6CJaJmHsHhPhrCJaJmHsH)jhPhr0JCJUaJmHsHhihr6mHsH!jhPhr0JUmHsHhPhrmHsH$LUV@WWW[Rccuvwlzzz|~F $dha$gdl\ $dha$gd"$ |dha$gds@ $dha$gdd $dha$gdRO $dha$gdEB $dha$gdq= $dha$gd3 $dha$gd[a $dha$gd3&XJXfXpZZ[[[[[[````bbbb0cPcRcTcVcbcpc|ccccccfereebftf6gpggpdpdhPhr6mHsH!jhPhr0JUmHsHhrCJaJmHsHhPhr6CJaJmHsHhPhrCJaJmHsH)jhPhr0JCJUaJmHsHh5{>hrmHsHh(hr6mHsHhrmHsHhPhrmHsHhrmHsHhghr6mHsH'ggVlll(mmmmm.onoqq,r0rJttuuuuvvvvvwTwtwwwwwwxx ytydzlznzpz|zzzzzzzzz{p{|{{H|V||||||||(}h}p}}}~~~~~~XphPhr6mHsH!jhPhr0JUmHsHhhrmHsHhPhrmHsHhrmHsHNFH0f\‚̂ "DX ҅ԅօ܅8nfѱѥѥѱqѱbh*B*ph4@4 cjHeader  !4 @4 cjFooter  !.)@!. cj Page Number>@2> n Footnote TextCJaJ@&@A@ nFootnote ReferenceH*B'QB |/Comment ReferenceCJaJ<b< |/ Comment TextCJaJ@jab@ |/Comment Subject5\HH |/ Balloon TextCJOJQJ^JaJ- ,o{X' "p''':(m))1*++-/00134V57D9YABCAEE1FuJFKILMmM[Q[ROSTYc^`  !"#$%&'()*+,-./0123456 o h-D^(W'h w[r'!g~ *!C!d**L+,,,-./k2a5"6=68:<< TUbjk./qr@A   %3*X.45F9;;;<<==@CEHGIGI IwJoMpMMN]QTWWXkdldddeeeYff,g[ggRhi^kn4tvxhyyyyyzz{z{{y||||[}}XoĀNKbysЃ_|@ >LHtDۤܤޤ000000p00p000p0p00p0p0000 0p0p0(00000p0p0p0p0p080p0p0p00@0p0p0p00H000H0p0p0P0p0P0p0p0p0p0p0p0000p0p0@0p@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0p@0@0@0@0p@0@0@0@0p@0@0@0p@0@0@0p@0@0p08%@0@0@0@0@0z0 00 .B@00\B  ^ l\$*\.59 =$@RHMTZ\:cBh0njru0{J,d8ڢJJ|~~X:!J%Z=:DGJlN U&Xg2NWZ[\]^_`abcdefghijklmopqrstuwxyzd>> @ ` b m n t v | }  Q R \ ] o p x y V W _ ` a b ? @ T 13;<DEMNhouw}RSYZ\^fh*/34BCkl57|}56^_XfmostOPXYvx>?VWorv  57FGu56>A #$&(^axy' ) @ A V s !!$!%!B!C!k!l!!!!!!!!!""""""""O#Z#]#^#####$$3$4$$$$$%%N%O%W%x%%%%%%%%%%% & & & &@&A&N&O&i&j&&&&&&&'9'C'F'p'r''''''':(<((((())))))")#)()x)))** * *%*&*0*4*V*X*\*]*_*`******+/+0+l+m+++++,,,,,,-&-C-I-O-w-y-------".#.V.Y.j.k......///00!0"07080b0c0h0j0s0t0000000110212:2H22222223333x3z33344)4*4,4.4B4C4M4N4t4u4}444444 55+5,53545J5K5V5X5d5e5i5j5y5z5555k66666666688888D9G9999999::%:':W:X:i:j:::::::::::::;;#;2<<<======> >>>]>^>>>??:?;?Z?\??????@@@@@2@3@;@<@B@C@r@s@@@@@@@@@AAXA[AAAAAAA3B4BBBBBSC_CCCDDDD!D"D_D`DDD@ECEfEgEEEEEEE1F3FFFGGFGIGVGXGiGoGtGGGGGGGGHH5H9HIII I(I)IIIIIIIIIuJxJJJJJJJJJJ`L`t`v```````jalaaaabbb,b-bsbtbbbbbbbbbUcVc{ccccccccdd,d-dSdUdidldddddddddddddddddeeeeze|eeeeeeeeeeeeef f3f>fDfFfafcfpffffffgg+g,gGgIgYg[gagcggggggghBhGhRhhhhhiMiNiviwiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiij jjj jMjNjXjYjejfjpjqjxjzjjjjjjj9k:k^k`kkkkk3mCmmm$n&n.n/ndnennnnnnnnnnoqq$r'rss't;ttttvvvvvvvvvv?w@wwwxxLxMx\xTzzzzzzzzzzzzz{ {{{E{F{]{^{`{a{y{|{{{{{V|X|y|{|||||||||||||||||;}<}F}G}[}]}c}r}}}}}}}~~~~ GHWZ`aorĀƀ"#%&NPVW129:HMS]`djky{ @AXYZ[su{| 8CKUV]dopoq&(EG5KOQkl{~׊؊ ؋ًܐߐ@BHIzܓޓܔݔ >@JNT͕ە)BSĖ˖Ֆזޖ#$,-ɘʘ&'34TUdeɚʚ ŜƜYZ$%'(tv|}ɞʞҞ՞؞ٞ2;=|}֠ؠ ;=CFbc$oעآ;<ؤܤܤޤޤߤߤSUabik-/pr?A  %%2*4*W.Y.4455E9G9;;;;<<==@@CCEEGGIGI IvJxJnMpMMMNN\Q^QTTWWXXjdldddeeeeeeXfYfpff+g[gggQhRhThii]k`knn3t6tvvxxgyjy~yyyyyyyyzzzz{ {y{|{{{x|{|||||||Z}]}}} WZnqÀƀMPJMadx{ruσ҃^a{~?B =@KNGJsvCFڤܤܤޤޤߤߤQJQYY(hQhRhh^k6mIHk9O D%ڤܤܤޤޤߤߤRhܤܤޤޤߤߤDavor ZQa@*},olp"6 g =\ ] 4k  4 $L o :1jOFV-|/?X1SU6P/-WJ RO u qdf5qArQ1 [f&nzH l\ &~ !`!5#" ("&.&D&^o&'7'0( <*&./iU/k\/|/7080C1Y{3U5r5'6 A687#7'\7k78]d9-a:x:Q{;<3<)[<.=5=o$>:>J>L>5{>6?@O?&A]qB7CtC[EwEsyE0FAGJHQI nKL2LxLU NsNO1 OO P(P*P lP`8QQQR`SC#T,3TxQT{TdU8VqV'tV4WXBY$ZC:Z\ZcZ.[\= \B\$]C\]-_%t_,<`[a8%bBbcd^"d pd,efEfFhIh)i+iuj k@lLvmAnWo{oppq&quqOrLr,!s}sRt$t&tH>uPv|gvwMwx_{x$y{ 7|;-%=)~6l>PPqI^;q$ M.U*Y*||FIU[bCwV% X.:aj\MQI|k/y39O>BMRa9 }NE X+3i s!4=|&n}GZT &e*g;Z[ \!Z +0;P 108'Rtk Lswam"n= RB` y#1eCcOn65%J'Me=D7]q(vVP^"U@j*QcjKu}kBaU$)d/jEBJZ6NzFz,RQZM6p\i2q=O0L5p 5D U2;Wy<Vehp&*I2<Vd}n>HY<3n2N  !/]'eGYYPw3{^] _ v<V^g4ux\#3(heglR;t?Tr^ 5s@6O@vFt [ (hRhz e60A@L=8 "#$&)*+-0123456789:<?AEGILMPQR "$*048:>BFLNPTZ\^bhjlnprtvxz|UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1hJfĆ.X5X5!4dhh2qHX ?cjBDVIJE ILIRSKE TURSKE: Imagoloaki pogled na Novine i Danicu od 1835DavorDavorOh+'0 ( 8D ` l xCDVIJE ILIRSKE TURSKE: Imagoloki pogled na Novine i Danicu od 1835VIJDavorILavoavoNormalLDavorL6voMicrosoft Word 10.0@m@"k$@4eSX՜.+,0, hp|   5h CDVIJE ILIRSKE TURSKE: Imagoloki pogled na Novine i Danicu od 1835 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$&'()*+,1Root Entry F@ s3Data 1TableRWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8%CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q