Pregled bibliografske jedinice broj: 344285
Teodozijeva podjela Rimskog Carstva 395. godine i njen utjecaj na formiranje "zapadnjačke" dimenzije hrvatskog i "istočnjačke" dimenzije srpskog identiteta
Teodozijeva podjela Rimskog Carstva 395. godine i njen utjecaj na formiranje "zapadnjačke" dimenzije hrvatskog i "istočnjačke" dimenzije srpskog identiteta // Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, V (2007), 3; 417-433 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 344285 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teodozijeva podjela Rimskog Carstva 395. godine i njen utjecaj na formiranje "zapadnjačke" dimenzije hrvatskog i "istočnjačke" dimenzije srpskog identiteta
(Theodosius' partition of the Roman Empire, in A.D.395, and its influence on the shaping of ''Western'' dimension of Croat and ''Estern'' dimension of Serb identity)
Autori
Mrduljaš, Saša
Izvornik
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja (1334-2312) V
(2007), 3;
417-433
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Rimsko Carstvo; Bizant; Slaveni; Hrvati; Srbi
(Roman Empire; Byzantine Empire; Slavs; Croats; Serbs)
Sažetak
Podjeli Rimskog Carstva od strane cara Teodozija 395. na njegov zapadni i istočni dio, za koju se u literaturi gotovo odreda navodi kako je na tlu jugo-istočne Europe išla dolinom rijeke Drine, nerijetko se daje izuzetan značaj pri objašnjavanju nastanka ''zapadnjačkog'' identiteta kod Hrvata, odnosno ''istočnjačkog'' kod Srba. Po tim tumačenjima, prilikom svoje doseobe početkom 7. stoljeća Hrvati su se nastanili zapadno a Srbi istočno od spomenute rijeke što je u bitnome utjecalo na njihovo uklapanje u različite potkulturalne cjeline unutar euro-kršćanske civilizacije. U priloženom radu autor pokušava razjasniti zbog čega Teodozijeva podjela Rimskog Carstva nije mogla imati utjecaja na nastanak ''zapadnjačke'' dimenzije hrvatskog i ''istočnjačke'' dimenzije srpskog identiteta. Nasuprot tome, inicijalne poticaje nastanku tih identiteta dovodi u kontekst 9. stoljeća i tadašnjeg upliva Franačke, Bugarske i Bizanta na Hrvate i Srbe. Tek će pod tim, izvanjskim utjecajima te djelovanjem lokalnih vladalačkih struktura rijeka Drina steći ulogu konkretne, kasno-srednjovjekovne kulturne razdjelnice između europskog Zapada i Istoka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941560-1546 - Hrvatski identitet i multikulturalnost Mediterana u doba globalizacije (Kukoč, Mislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Saša Mrduljaš
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstract
- Religious & Theological Abstracts