ࡱ> {`bjbjFF 4,,>%TTTTTTTh&&&8&D '<hXhT'j'"''''&' 'WWWWWWW$Yh^\(+WT~(''~(~(+WTT''HXJ9J9J9~( T'T'KRJ9~(WJ9J9MTTO'H' dJz&3{NKR^X0XN6]7H],OO]TOQ''J9' ''''+W+W8d'''X~(~(~(~(hhhl$hhhlhhhTTTTTT Prikladnost mogueg darivatelja organa, tkiva i stanica s obzirom na prijenos infekcija na primatelja Smilja Kaleni, Ana Budimir Klini ki bolni ki centar Zagreb, Referentni centar za bolni ke infekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, 10000 Zagreb, Kiapatieva 12 Sa~etak Presaivanje organa /tkiva/stanica donosi sa sobom rizik od prijenosa infekcije s darivatelja na primatelja. Infekcije prenesene na taj na in mogu biti vrlo teake, smrtonosne, mogu se razviti u kroni ne infekcije za koje nema odgovarajue terapije ili infekcije koje se mogu uspjeano lije iti antimikrobnim lijekovima. Prilikom procjene mogueg darivatelja organa/tkiva/stanica uvijek je potrebno uzeti u obzir i rizik od prijenosa mikroorganizama i razvoja infekcije. Rizik od prijenosa infekcije ispituje se uzimanjem anamneze i heteroanamneze, pregledom klini ke dokumentacije, klini kom evaluacijom i primjenom mikrobioloakih testova. U rutinskoj procjeni prikladnosti mogueg darivatelja orgna/tkiva/stanica upotrebljavaju se 1) seroloaki testovi (Anti-HIV 1,2, HBsAg, Anti-HBc, Anti-HCV, a i VDRL/RPR, TPHA , Anti-CMV, Anti-Coxackie B1 do B6 i anti QF prilikom darivanja srca), 2) molekularni testovi (HBV, HIV, HCV) i 3) kultura (krv i mokraa za bakterioloako testiranje). Na osnovu prethodno navedenih metoda, darivatelj se kvalificira kao a) darivatelj prihvatljiv, b) darivatelj prihvatljiv uz individualni pristanak ili c) darivatelj apsolutno neprihvatljiv. Suitability of potential organ, tissue and cells donor regarding the transmission of infection to recipient Smilja Kaleni, Ana Budimir Clinical hospital centre Zagreb, Reference centre for hospital infections Ministry of health and social wellfare in Republic of Croatia Summary Organ/tissue/cells transplantation carries the risk of infection transfer from donor to recipient. Consecutive infections can be severe, lethal, and proceed to chronic condition without possibillty of treating or an infection that is treatable with known antimicrobial drugs. Possible consequences and infection development should be taken into consideration during planning of the procedure. Risk of infectious disease transmission is estimated based upon patient`s history, evaluation of clinical documentation and aplication of microbiologic tests. In routine evaluation of organ/tissue/cells donor, number of tests are used: 1) serology (Anti-HIV 1,2, HBsAg, Anti-HBc, Anti-HCV, a i VDRL/RPR, TPHA , Anti-CMV, Anti-Coxackie B1 do B6 and Anti-Qfin heart transplantation), 2) molecular methods (HBV, HIV, HCV) and 3) blood and urine culture. At present there are just few absolute exclusion criteria, and donor can be 1) absolutely suitable or 2) suitable with an individual approach (acceptance criteria may vary from team to team and may depend on recipient characteristics). UVOD Presaivanje organa/tkiva/stanica danas predstavlja dio standardne zdravstvene skrbi u svim razvijenim zemljama. Osim neprocjenjive dobrobiti, donosi sa sobom rizik od prijenosa infekcije s darivatelja na primatelja  ADDIN EN.CITE <EndNote><Cite><Year>2004116<style face="normal" font="default" charset="238" size="100%">Guide to safety and quality assurance for organs, tissues and cells- Council of Europe </style><style face="normal" font="default" size="100%"> </style>(1). Tako prenesene infekcije mogu biti smrtonosne odnosno teake kroni ne bez danas poznatog izlje enja, a mogu biti takve da ih se danaanjim atimikrobnim lijekovima mo~e uspjeano lije iti (tablica 1.). Stoga prilikom procjene mogueg darivatelja organa/tkiva/stanica uvijek treba procijeniti rizik od prijenosa infekcije. METODE Rizik od prijenosa infekcije ispituje se u tri koraka : Anamneza (heteroanamneza), pregled klini ke dokumentacije Klini ka evaluacija (detaljni fizikalni pregled ~ivog davatelja, odnosno pokojnika) Mikrobioloaki testovi i histoloakinalaz biopsije, u slu ajevima kada to nala~u prethodne razine pretraga. 1. Anamneza (heteroanamneza) U anamnezi odnosno heteroanamnezi (a ako ova potonja nije mogua, treba je zamijeniti detaljan pregled sveukupne medicinske dokumentacije pokojnika) treba provjeriti mogue simptome sustavne infekcije ili infekcije odreenog organa ili bolesti nepoznate etiologije u bliskoj proalosti, napose uzrok smrti u pokojnika; mogue rizi no ponaaanje; putovanja u tropske krajeve (mogu prijenos malarije i tripanosomijaze), nedavna imunizacija ~ivim vakcinama, mogue primanje transfuzije krvi ili transplantata u posljednjih 12 mjeseci, rizik od prionskih blesti (bilo obiteljskih ili iatrogenih), te druge relevantne podatke (2). Ako se ne mogu dobiti anamnesti ki podaci da bi se darivatelj smatrao prihvatljivim, potrebno je u initi dodatne daljnje pretrage u cilju otkrivanja mogueg postojanja jednog od kriterija apsolutne nepodobnosti (2). 2. Klini ka evaluacija Prilikom klini ke procjene darivatelja treba pregledati u potpunosti (kod pokojnika mo~e to biti premortalni ili postmortalni pregled), u prvom redu da se potra~i dokaz rizi nog ponaaanja (novi piercing, ubodi igle u narkomana), zatim nerazjaanjena ~utica, infekcija ko~e ili trauma; o~iljci od moguih medicinskih zahvata, lezije ko~e ili vidljivih sluznica, generalizirano poveanje limfnih vorova. Treba notirati broj dana provedenih u jedinici intenzivnog lije enja. 3. Mikrobioloaki testovi Neke od infekcija iz tablice 1. ne mogu se danas dijagnosticirati bez biopsije mozga odnosno autopsije (CJD, vCJD), ali se rizik za prisutnost tih bolesti procjenjuje na osnovu anamnesti kih podataka o uzimanju hormona hipofize, neurokirurakim zahvatima uz koriatenje presatka dure maer, prisutnosti simptoma progresivne demencije ili degenerativne neuroloake bolesti nepoznata uzroka, pozitivnoj obiteljskoj anamnezi kad je rije  o nevedenim bolestima. Veliki dio infekcija uzrokovanim uzro nicima iz tablice 1. dijagnosticiraju za ~ivota bolesnika specijalnim testovima koji nisu rutinski dostupni (rabies), dok se druge mogu dijagnosticirati dostupnim testovima visoke osjetljivosti i specifi nosti, s visokim negativnim i pozitivnim prediktivnim vrijednostima (1). Ti se testovi stoga upotrebljavaju u rutinskoj procjeni prikladnosti mogueg darivatelja organa/tkiva/stanica s obzirom na rizik prijenosa infekcija na primatelje. Infekcija se u mogueg darivatelja mo~e isklju iti seroloaki (virusi, bakterije, paraziti), molekularnim tehnikama (virusi), te kulturom (bakterije, gljive). a) Seroloaki testovi U svijetu postoje razli ite sheme obveznih seroloakih testova, ovisno s jedne strane o mogunostima, a s druge strane o slaganju darivatelja-primatelja s obzirom na neki posebni organ. Sve sheme kao minimalne testove navode sljedee testove (2): 1. Anti-HIV 1,2 2. HBsAg, Anti-HBc 3. Anti-HCV U nekim je shemama (i u Republici Hrvatskoj) (2) meu obveznim testovima dijagnostika sifilisa (VDRL/RPR i TPHA). Nadalje, esto se u shemama nalaze i Anti-CMV, Anti-EBV i Anti-Toxoplasma testovi. Za odreene organe dodaju se joa neki testovi (Anti-Coxsackie B1 do B6 i Anti-QF prilikom darivanja srca). U podru jima s visokom prevalencijom HTLV I i II, zahtijeva se i test na Anti-HTLV I i II (Karipsko oto je, Afrika, Jugozapadni Japan) . Seroloaki testovi su brzi testovi i mogu se zavraiti u vremenu do 4 sata od primanja krvi u laboratoriju. Osnovna pravila kojih bi se trebalo pridr~avati prilikom seroloakog testiranja moguih darivatelja organa/tkiva/stanica, jesu: 1. Provodi ga laboratorij s iskustvom. U Republici Hrvatskoj ne postoji zasada laboratorij akreditiran za tu svrhu, no postoje laboratoriji s vanjskom kontrolom kvalitete, te bi postojanje vanjske kontrole kvalitete za takav laboratorij trebao biti minimalni zahtjev. 2. Testovi moraju biti najnovije registrirane generacije, ato jam i najveu postojeu osjetljivost i specifi nost. 3. Na testiranje se aalje samo puna krv, serum ili plazma, a ne druge tjelesne tekuine niti izlu evine. Krv se kod pokojnika-potencijalnih darivatelja uzima najkasnije 24 sata nakon smrti. Idealno je ako postoji uzorak koji je uzet u druge svrhe prije smrti i pohranjen. U ~ivih darivatelja idealno je krv uzeti u vrijeme darivanja (osim za alogenu koatanu sr~ i mati ne stanice, kada se krv uzima unutar 30 dana prije donacije), a mogue je uzeti je i do 7 dana nakon darivanja (3, 4). 4. Ako je u asu ,0 D H  J L ^ @K HXYz(,5 Wcgpux˿믫heBhMhhLhfhuC huChuC huC5h Kh.Jhb,h .hhh.!hp+5h7#h3uh h3h.!h.!hc;5h.!h35> L ^ 38HX $da$gdL $da$gduC$a$gd.J $da$gd $da$gd.!B ~""""""2#4#H$$$$f&(n(***++&..///00\000000~112222333455 7"7888Źhr7hYhh[h: $h3uh.nhhhRB/hRB/OJQJhRB/jhtIGUhtIGhhh3hMyh KhfheBB~""""v#$$$0%+++///"7^88t::::6=$ & Fda$gd $da$gd 88h:p::::::;;,;4;<<<R<T<V<^<<4=====B>D>F>H>h@i@CEFFFFFFVWWZ[b[f[h[\\2]4]D]`]]]v^x^``aaDaFabccd|eeRfggggj jÿԿԿԿhEhMyUh.!h8 h2^h2^h2^hjTah73 ha=hr7h: $htIGh,hYhh='J6=H>J>@ABFWXYf[h[[cd}@}J}N}`}b}d}f}t}v}z}|}}}}}}}}}}}}}}}}} ~~~"~.~D~F~P~R~6NPbdfhz|(*68HJ h.!h.!h.!mH sH hwmh^gh,K h Kh Kh KmH sH TJZ\hlxЀ24(flnrtBLX\*,.0BDNRdfhjrtvxƄȄ܄ބ (,8ޅź hhhmH sH h,KhmH sH  h,Kh h,Khl h,KhjTahlh,K h,Kh,KhjTamH sH  h.!h.!h.!mH sH C6xt\8Ї҇*4pz~$d^a$gd $da$gd $ & Fda$gd$ & Fda$gd.n$ & Fda$gdjTa$ & Fda$gd.! z.RЇ҇܉މ >h|~Ҋ~ڋދ $ѿjhb ,h?<UhtIGh6h656\ h5\ h65\h6h656\]h6h65\hmH sH hk mH sH h KmH sH hlmH sH hwmmH sH hl h,Kh,Kh,K3~r|ދ"ҌԌ֌h]hgdDp &`#$gd+0 $da$gd $d`a$gd ŒΌЌҌ֌،htIGh.J0JmHnHuhRB/ hRB/0JjhRB/0JUh?jh?U $da$gd h]hgdDp21h:pb,. A!"#$% Ddf  C 4Aclip_image001"@@bU/ypf}I[e1D;n)/ypf}I[ePNG  IHDR asRGB`PLTEkjjjUU@@@??@??+++**+**#g cmPPJCmp07128I tRNS@fAIDAT 0 ~{[8([Pz2S82(\dXP< zIENDB`@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4 @4 DpFooter  p#.)@. Dp Page NumberHH Mh Balloon TextCJOJQJ^JaJ>fg&/3O0    ! " # $ % & + %]XYvo "(;Hy k!T#C$$:%&&0&(**++m-n-o----'.../b/c/d//00&11m2n2x2&6'6(6)6*6+6,6-6866|78889:d:;;M<N<<<<="='=;=C=U====>#>6>T>d>v>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>000000000000000000000000000000 0 0 0000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0000 0 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 00000000000000000000000@0y00@0y00@0y00@0y00@0@0@0@0@0@0y00fg&/3O0    ! " # $ % & + %]XYvo "(;Hy k!T#C$$:%&&0&(**++m-n-o----'.../b/c/d//00&11m2n2x2&6'6(6)6*6+6,6-6866|78889:d:;;M<N<<<<="='=;=C=U====>#>6>T>d>v>>>>>000000000000000000000000000000 0 0 0000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0000 0 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 00000000000000000000000 $$$'8 j|J$')GIJLN6=Vm6~%(*HKMO& >Q  '!!_PictureBullets>>>>rzE8>8>8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsdate 10200430DayMonthYearguw";K23np^_hj ; > M N  & L M  $%OPZ]wyWY=?gi12no  !"'(:;FHtvxy xyF G j!k!!!z"{"K#M#N#P#Q#T#B$C$Y$[$$$9%:%&&&&/&0&&&&&''''7':'(((())'*(***#+$+++++++++g-i-k-o-----!.#.%.'.....//a/d/////Y0Z0000000 1 11!1"1&1Y1Z11111e2g2k2n2w2x22213233333:5<5>5A55555%6-67686I6K6q6r666666|77778898?8@8y8z8899:: : :::c:::::::::::::::::::::::::::::;;;;;;;;;;;;;;;;;< <<<<<<<%<&<.</<1<2<?<O<V<Z<h<i<m<q<u<v<<<<<<<<<<<<<<==="=#='=(=;=<=C=D=S=U=k=l===========>>#>$>6>8>R>U>d>e>p>q>t>v>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>eg%&./23NO/ 0  & * + $%\]WYuvno  !"'(:;GHxy j!k!S#T#B$C$$$9%:%&&/&0&'*(***++++l-o-----&.'.....//a/d///0000%1&111l2n2w2x2%6-676866|77899::c:::;;O<Y<<<<<<<===!=#=&=(=:=<=B=D=T=U=====>>">$>5>7>S>U>c>e>u>v>>>>>>>>>>>>>>>>>>333&/& + ]Yv ";Go--0&1-68666v7788d:::;;<<=C=$>7>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>M"v>k$"̿(4jY 1" 9 1nQ9C_SzpZ+AlXa^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHpp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHPP^P`OJQJo(hH^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o()^`o(. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.M"(+Al_S9C 1Y 1>k$"         Щz7`Tv~ѨϚhu(c]<XSf S#mr%Qh #mL +QS7878S,nt#m6 %#mr%:'SyGu3S(UI +QVMM +QhDP +Q +Q&^S&^SoSS _#mhc +Q6weSqxp#m9_t +QjtS9} +Qdx< +Q98a.neB73 k \f,8uC2^.!: $=' .RB/z4r7c;tIG,KD$`jTa^g}ilwmDp0vrMy5Q.J[ Kb,ea=E~ 6F p+tWYhL+033uMhh7#?EN.InstantFormat0W EN.Layout$X EN.LibrariesZw<ENInstantFormat><Enabled>1</Enabled><ScanUnformatted>1</ScanUnformatted><ScanChanges>1</ScanChanges></ENInstantFormat>X<ENLayout><Style>Numbered 1</Style><LeftDelim>{</LeftDelim><RightDelim>}</RightDelim><FontName>Times New Roman</FontName><FontSize>12</FontSize><ReflistTitle></ReflistTitle><StartingRefnum>1</StartingRefnum><FirstLineIndent>565</FirstLineIndent><HangingIndent>720</HangingIndent><LineSpacing>0</LineSpacing><SpaceAfter>0</SpaceAfter></ENLayout>Z<ENLibraries><Libraries><item>Prikladnost darivatelja.enl</item></Libraries></ENLibraries>@/x//33+ +  !e#>PP PPP$@PP,@PP8@P P"P$P&P(P*P0P2P8P<P@PBPDPVUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1Fk=f\ ]5 q\ ]5 q!4d>> 2QHP ?>32cPrikladnost mogueg davatelja organa, tkiva i stanica s obzirom na prijenos infekcija na primateljaSmilja KalenicSmilja Kalenic,        Oh+'0 0<HX p|    dPrikladnost mogueg davatelja organa, tkiva i stanica s obzirom na prijenos infekcija na primateljaSmilja KalenicNormalSmilja Kalenic4Microsoft Office Word@^в@Nt/r@l0@zMz\ ]5՜.+,0L hp|  ,MEFq >G dPrikladnost mogueg davatelja organa, tkiva i stanica s obzirom na prijenos infekcija na primatelja Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPRSTUVWXZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0oazData Q1TableY]WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q