ࡱ>  5@ }bjbj22"XXF@RRR`:::Nv v v 8 :!TNF2!!"!!!!!!DDDDDDD@GRIxD:!!!!!D::!!EdAdAdA!*:!:!DdA!DdAdAA]D::D!! 2Rv 7uDDE0F}D, J@L JDNN:::: J:D<!!dA!!!!!DDNNdARNNAndrijana Kos-Lajtman U iteljski fakultet u Zagrebu Podru~nica u akovcu Ljekoviti do~ivljaji djetinjsta Miroslava Dolenca Dravskog meupro~imanje usmene i pisane knji~evnosti Sa~etak: Rad se bavi prou avanjem suodnosa usmenih i pisanih poeti kih modela u dje joj pjesni koj zbirci Ljekoviti do~ivljaji djetinjstva Miroslava Dolenca Dravskog. U dje jem pjesniatvu ovog autora zamjetno je meupro~imanje njegove autorske poetike s usmenim stvaralaatvom rodne mu Podravine, a ponegdje i s onim iz drugih hrvatskih krajeva. Zanimljivo da se procesi interferencije ne javljaju samo u njegovim kajkavskim pjesmama ve i u velikom broju standardnojezi nih. Pokazuje se da je narodno knji~evno stvaralaatvo, kao i narodni ~ivot openito, temeljni dio njegove stvarala ke osobnosti, neato emu svjesno pridaje iznimnu va~nost ne bi li ga sa uvao od zaborava, ali, isto tako, da bi upravo putem tradicije zabavio i pou io najmlae generacije. Gotovo da i nema usmenoknji~evne vrste koja u njegovu pjesniatvu (na razli ite na ine i na razli itim tekstualnim razinama) ne ostavlja traga. Najvei je utjecaj usmene retorike (prvenstveno brojilice), usmenih mikrostruktura (poslovica, zagonetki, paremiologizama) te anegdote. Zanimljive su i dijaloake pjesni ke forme na kajkavskom jer se upravo u njima najviae odra~ava entomentalitet i patrijarhalni moral pjesnikove Podravine. Va~no je da bez obzira na tip jezi nog izri aja autor nikada ne preuzima gotove vrstovne obrasce - uvijek ih modelira i stvarala ki inkorporira, ne zanemarujui nikada kriterij receptivnosti Njegovo dje je pjesniatvo pokazuje se tako kao stalan i suptilan autorski dijalog s usmenom knji~evnosti zavi aja  dijalog u kojem se individualno na kreativan na in pro~ima s kolektivnim. Klju ne rije i: M. D. Dravski, dje je pjesniatvo, usmena i pisana knji~evnost, meupro~imanje, etnomentalitet, podravska kajkavatina, usmenoknji~evne vrste Uvod Miroslav Dolenec Dravski svoju knji~evnu prepoznatljivost stekao je u prvom redu kao aforisti ar, novelist, dramati ar, te osobito, pisac niza tekstova o rodnoj Podravini i njezinoj kulturnoj baatini. Tek nakon toga, Dravski sve viae ostvaruje i svoj pjesni ki identitet, kako pjesmama na kajkavatini, koje su uglavnom naiale na sna~niji recepcijski odjek, tako i onima na standardu. U ovom radu u srediate promatranja ~elimo staviti samo malen, jasno omeen dio te zanimljive i viaeslojne knji~evno-etnografske djelatnosti: Dolen evo dje je pjesniatvo predstavljeno zbirkom Ljekoviti do~ivljaji djetinjstva. Zbirka je iz 1994. godine i predstavlja njegovu posljednju za ~ivota objavljenu zbirku u kojoj je sabrao i neke ve ranije objavljene pjesme. Rije  je o zbirci isklju ivo dje jeg pjesniatva, podijeljenoj na pet cjelina iji su naslovi: Otkrie raznih Amerika i ostali padovi sa aljive; Jedna tetka pola retka, a tri djeda u dva reda; Kako dozrijevaju tikve, a kako tikvani?!; Jedna je ljubav planula, jedna je suza kanula, o tom trube vrapci s breze. Ona nema blage veze; U domovini svjetla iza devet staklenih bregova. Tematski, meutim, sve su cjeline srodne i mo~emo ih svesti pod jednu zajedni ku temu  do~ivljaji iz svijeta djetinjstva. Prava podjela o ituje se tako na jednoj drugoj razini - onoj jezi noj. U zbirci su, naime, inkorporirane pjesme dvaju razli itih jezi nih idioma  standarnog i kajkavskog, pjesniku zavi ajnog  ostvarujui, barem se tako ini, sklad cjeline. Ispitati pobli~e obje vrste pjesama, one na standardu i one na kajkavatini, utvrditi sli nosti i razlike meu njima te, osobito, ispitati njihov odnos prema zavi ajnoj usmenoj knji~evnosti, ali i narodnom ~ivotu uope (tzv. etnomentalitetu) glavna je intencija ovog rada. Neovisno o injenici da se autor bavio prou avanjem i prikupljanjem elemenata narodne baatine, ve je nekoliko prou avatelja zapazilo specifi an suodnos koji Dolen evo pjesniatvo ostvaruje s usmenom hrvatskom knji~evnoau, uglavnom kajkavskog podru ja. Kako se taj suodnos ostvaruje na razini ove posljednje dje je zbirke? Mo~emo li ga pronai samo u kajkavskim pjesmama ili je rije  o stalnom mjestu autorove lirike? Koja je funkcija takvih dodira i pro~imanja i ato nam ona govore? Meupro~imanje usmene i pisane knji~evnosti Od samih po etaka prou avanja hrvatske knji~evnosti, postoji zanimanje za komparativno prou avanje njenih dviju temeljnih poetika  usmene i pisane knji~evnosti. Razlog tome le~i u dubinskoj strukturi svake knji~evnosti koja se tijekom svog knji~evnopovijesnog razvoja oblikovala crpei poticaje iz dvaju globalnih izvora  iz vlastite kulturne tradicije i iz vanjskih kretanja i modela. Utjecaj usmene hrvatske knji~evnosti postoji kao dugotrajan, kontinuiran proces, pa ipak, radovi s tog podru ja prili no su rijetki. Josip Kekez, jedan od naaih najveih prou avatelja usmene knji~evnosti, tuma i to time ato se tek u posljednje vrijeme javlja interes za kompleksnijom analizom interferentnih podru ja dviju razli itih poetika, i to prvenstveno zato ato su i u svijetskoj znanosti o knji~evnosti komparativna i strukturalna prou avanja aktualnija nego prije, ali i zato ato se naprosto ne mo~e napisati cjelovita povijest knji~evnosti jednog naroda bez osvrta na usmenu knji~evnost. Suodnos tokova dviju knji~evnih matica slojevit je, viaestruk i dvosmjeran proces te rezultira airokim i slo~enim interferentnim podru jem koje se mo~e o itovati na razli ite na ine, kao: intencija svijeta osjeajnosti da se identificira i uklopi u svijet osjeajnosti na drugoj strani (Van Tieghem); obogaivanje svjetonazora novim znanjima, idejama i shvaanjima; metamorfoza tehnike i postupaka (kompozicija, stil, versifikacija i dr.)... U pravilu, tri su temeljna na ina na koje se o ituje proces preplitanja usmene i pisane knji~evnosti: komentiranjem i sakupljanjem; cjelovito inkorporiranim primjerima i govorenjem na narodnu (nasljedovanjem i preoblikovanjem jezika i stila usmenoknji~evnog stvaralaatva). Razina interferencije mo~e se promatrati spuatajui se od pojedine stilske formacije (knji~evnopovijesnog razdoblja), preko autorskog opusa, do konkretnog knji~evnog teksta. Razlozi za nju pritom su razli iti, kao i na ini kojima se ostvaruje. Meupro~imanje usmene i pisane dje je knji~evnosti dugovje an je i intenzivan proces koji je od po etka pokazivao specifi nosti u odnosu na isti proces izmeu usmene i pisane knji~evnosti za odrasle. Rije  je, naime, o procesu koji je u prvom redu motiviran receptivnoau, ato izravno utje e na dubinu, vrstou i bogatstvo veza koja se uspostavljaju izmeu dviju poetika - gotovo da mo~emo rei, na njihovu samorazumljivost i nu~nost. Dje ja knji~evnost svoje porijeklo djelomi no vu e iz mnogih milenija pripovijedanja. Mit, legenda i bajka ~ive u njoj, uvijek se nanovo tiskaju i uvijek je svojim utjecajem oplemenjuju. (J. R. Towsend, Written for Children, The Bodley Head, London 1990, 220). A do tog procesa dolazi poradi nekih poeti kih poveznica. Prva je jednostavna slika svijeta, ne naivisti ka nego nezamuena, jasna i transparentno naglaaena. Druga je sklonost igrivom; koliko god se usmena smatrala okamenjenim kulturnim dobrom koje funkcionira prete~ito formulai no, u njoj emo nai niz igrivih modela; (& .) na razini strukture usmena knji~evnost funkcionira u gotovo petrificiranim obrascima, a eksperimentiranju strukturom nije sklona ni dje ja knji~evnost. Zato knji~evnici koji piau za djecu (bolje: djeci) rado pose~u za usmenim formama  od metri ke i strofno vrsto strukturirane lirske pjesme do bajke. Isto nam tako valja zapaziti pro~imanja na motivskoj razini, osobito u zavi ajnoj motivici. Naravno, proces posezanja za usmenoknji~evnim modelima nije proces pukog preuzimanja i nasljedovanja. Rije  je raznovrsnim, originalnim suodnosima koji uklju uju razli ite preoblike, pa i novosemantizacije, specifi ne za konkretnog autora, ali i svaki pojedini tekst. Ljekoviti do~ivljaji djetinjstva i podravska kajkavatina Re eno je ve da pjesni ka zbirka Miroslava Dolenca Dravskog Ljekoviti do~ivljaji djetinjstva, kao ato joj i naslov govori, svoju referenciju nalazi u svijetu djetinjstva i svemu onome ato on podrazumijeva  obitelj, igru, dogodovatine, prijateljstvo, simpatije, zavi aj... S obzirom na tematiku, dakle, radi se o tipi noj dje joj zbirci. Ono ato je zanimljivo jest injenica da su pjesme u zbirci dvovrsne  vei dio (63), pisan je standardnim hrvatskim jezikom, dok je manji dio (8) pisan pia evom rodnom kajkavatinom (M. D. Dravski roen je u podravskom Novom Virju, 1937.). Ve na prvi pogled upada u o i broj ani nesrazmjer izmeu jednih i drugih  standardnih pjesama, naime, ima gotovo osam puta viae. Mo~e se, zapravo, rei da je pjesnik tek tu i tamo (jednu ili dvije po cjelini), ubacivao kajkavske pjesme, pridodajui upravo njima, kao zrncima rijetkih, ali nezamjenjivih mirodija, zavranu, autenti nu aromu svojoj lirici. Bez obzira ato i jednu i drugu vrstu pjesama mo~emo podvesti pod globalnu temu djetinjstva, razlike ipak postoje. Dok su kajkavske pjesme uglavnom autobiografski motivirane, prizivajui trenutke pia eva podravskog djetinjstva uz Dravu, one na standardu u veoj mjeri kao da konotiraju neka suvremenija djetinjstva, djetinjstva danaanjice (iako su neke takoer ispjevane u 1. licu), ato je vidljivo iz itavog niza motiva koji upuuju na tragove suvremene pupularne kulture. Nekoliko primjera za ilustraciju i jednih i drugih: / Kak je negda lepo bilo/ dok sem se vu zdencu kopal/ bos po toplom blatu copal/ i na hrbet z slive opal./ (Kak je negda lepo bilo) / Treba li joj kokta, nara?!/ (Spu~va) / Tata reda prijetnje:/ nema kina,/ nema lopte/ ni aetnje!/ (Srednja imenica) Zanimljivo je, ipak, da elemenata popularne kulture i suvremenog ~ivota u motivici Dolen evih pjesama ima mnogo manje od onih zavi ajnih, bez obzira ato pjesme na standarnom jeziku broj ano prevladavaju. Razlog tome jest u injenici da Dolenec i u pjesmama koje se svojim referentnim poljem sasvim dobro uklapaju u suvremeni ~ivotni kontekst provla i zavi ajne (i uope tradicionalne) motive, povezujui ih i vjeato pro~imajui sa suvremenom, modernom motivikom ili pak ih originalno kombinira u nove, svje~e slike, pridjevajui im, na primjer, neuobi ajene epitete (Predve e odaeta po kristalnoj stazi; budilica rose - Sun eva postelja; Livadi su oni oaiaali kose, podrezali bradu, potkresali brke - Livada). Nasuprot tome, u kajkavskim pjesmama javljaju se isklju ivo zavi ajni motivi koji, u kombinaciji s podravskom kajkavatinom iz vremena pia eva djetinjstva, oslikavaju jedan druga iji, arhai an ~ivot na selu. Polje referencije sa sobom izravno povla i i ugoaj, raspolo~enje jednih, odnosno drugih pjesama. U standardnim pjesmama raspolo~enje je vedro, razigrano, dje je pratavo i nesputano, u odreenom broju njih, ipak, s gorkohumornim zavraetkom (Kad sam joa..., Klin se izbija klinom, Varaju me varavi dani). U pjesmama na zavi ajnom idiomu, meutim, skala raspolo~enja mnogo je aira i osjetljivija  kree se od duhovitih, humoristi nih tonova (Mrak, Ja imam japo, Kakov je to na in, Mala mama, Snoboki), preko nje~nih nostalgi no-idili nih (Kak je negda bilo lepo, Ivanjska iskrica), do penegiri no-simfoni nih, gotovo programatskih (Moja Podravina). Dubinski odnos prema rodnom kraju Dolenec je potvrdio, osim time ato je marljivo skupljao i prou avao zavi ajno usmenoknji~evno stvaralaatvo (Podravske narodne pripovijetke, poaalice i predaje, 1972.), ve i samim izborom kajkavske jezi ne varijante. Upravo u kajkavskim pjesmama posti~e istan anost emotivnih nijansi, mekou i profinjenost pjesni kih slika, prezentira iskonsku vezu s korijenima te o~ivljuje proalost i prohujale, autenti ne trenutke djetinjstva. Pojava o kojoj govorimo nije karakteristi ne samo za ovog autora  kod veine pisaca koji piau na dva jezi na idioma, onom zavi ajnom i onom standardnom, uspjeaniji i tankoutniji ostvaraji upravo su oni na materinskom, dijalektalnom idiomu. Razlozi vee sugestivnosti dijalektalnog Dolen eva pjesniatva, osim vrste duhovne povezanosti sa zavi ajem, zasigurno proizlaze i iz specifi ne mekoe i melodioznosti kajkavskog narje ja koja se ostvaruje, prije svega, mnogobrojnim umanjenicama i odmilicama (anelek, bepka, Marica, Mari, japa...), arhai nim kajkavskim leksemima (sno ka, kmica, megnuti, ereanje, pukaljin, ornice, truc, skon ati...), specifi nim akcentom - uglavnom silazne intonacije i starog mjesta ostvaraja (petrijol, bete~no, vedrica, struganja...) te inicijalnim polo~ajem nenaglasnica (Ste vidli maloga bedaka!). Duhovna ukorijenjenost u zavi aju osobito dolazi do izra~aja u onim pjesmama koje konotiraju socijalnu tematiku  te~ak ~ivot seljaka, mukotrpne svakodnevne poslove i ustaljene, patrijarhalne druatvene uloge, tj. karakteristi an podravski etnomentalitet, npr: Japa odredi gda se bo spalo/ i gda se na jelo i delo pojde; Da si mi drva sa v suao zvozil!/ Pazi kej boa mi ornice vozil, /a na ereanjo  da nesi ni probal!, Kakov je to na in? // Ti boa meni mala ~ena,/ a ja mali ovek tebi!/ Znam plu~iti,/ drva se i,/ i kositi,/ vodo zle i!/ Cel den bom ti/ pode ribal,/ vodo nosil,/ zipko zibal!, Snoboki. Pjesnik nigdje ne izri e ironi an, parodi an ili na bilo koji na in polemi an odnos prema tom ruralnom etnomentalitetu, namrijetom iz proalih vremena. Naprotiv, prihvaa ga i prezentira cjelovitog i autenti nog, potvrujui i time naklonost i poatovanje prema zavi aju i tradiciji, kao i svijest o njihovoj va~nosti u oblikovanju svakog cjelovitog, kako individualnog tako i kolektivnog, identiteta. Humoristi ne, ali gorkohumoristi ne iskaze (ironijske, blago sarkasti ne) ostavljao je za ostvarivanje u drugom modusu  onom standardnojezi nom. Ljekoviti do~ivljaji djetinjstva i usmena knji~evnost " Utjecaji usmenoknji~evne retorike U usmenoknji~evnom sustavu, koji se potvruje kao sustav precizno diferenciranih izra~ajnih mogunosti jezika, postoje ostvaraji koji nisu ni lirski, ni epski, ni dramski, ve naprosto iskazuju umijee uvjeravanja, umijee govorenja, ili pak svoju estetiku ostvaruju na asemanti kim svojstvima jezika. Takvi oblici potrebnu pa~nju zadobivaju tek u novije vrijeme, a jedan od razloga za to zasigurno jest i injenica da oni izuzetno dobro korespondiraju s intencijom suvremenog pjesniatva ( esto hermeti nog, foni kog, orijentiranog na zvu no-ritmi ke potencijale rije i), osobito s intencijom pjesniatva namijenjenog djeci. Kod Miroslava Dolenca taj je utjecaj vidljiv ve na prvi pogled, s obzirom da nekim pjesmama u sam naslov stavlja subpoeti ku oznaku brojilice/brojalice (Brojalica trojalica, Brojalica devetalica). Pro itamo li ih pa~ljivo, uo it emo da su to tekstovi kojima je primarni cilj postii ritmi ko-akusti ki ugoaj, uglavnom tako da se nabrajaju odreeni zvukovni jezi ni elementi. Kod Dolenca nalazimo, s autorskim varijacijama i premodeliranjima, u prvom redu onaj podtip brojilice koji Kekez karakterizira kao primjere u kojima se nabrajaju i ni~u pojedini muzi ki vorovi, pojedine cjeline obi no od jedan do devet ili od jedan do deset, pri emu se u pravilu svakom daljnjem segmentu pridodaju prethodni i na taj se na in prvenstveno ostvaruje dvoje: kulminacija ritmi nosti i uvje~bavanje sposobnosti memoriranja. Kao primjer navodimo dvije Dolen eve brojilice: BROJALICA, TROJALICA Ialo poljem pet pastira. Dva bila su bez aeaira, tri bez kape i kaputa. Kad proli su pola puta, susreli su tri trgovca, dva stolara i dva lovca. Svi bez robe i bez novca. Nitko nikom niti slovca! Na panjeve suhe sjeli. Nato prvi lovac veli: - Vidi sam devet baba preko devet suhih graba, sto mostova i taraba, devet uma, devet sela, devet bukvi, devet jela, devet ptica, devet gora, devet rijeka, devet mora. () BROJALICA DEVETALICA Na livadi koja vonja paslo devet bijelih konja. Devet bijelih, a dva crna, sto ovaca, devet srna, devet koza, devet krava. Svakoj kravi devet trava I po jedna rijeka Drava. Svaka koza  jedna loza, jedna loza da se voza. Jedna loza, jedan rep! `to ~ivot je ovaj lijep! Osim ato je evidentno da se radi o usmenoknji~evnoj matrici brojilice, na ova dva primjera mogue je uo iti joa itav niz elemenata koji upuuju na vezu s narodnim knji~evnim stvaralaatvom. Kod druge brojilice, ve i sama leksi ka graa (konji, ovce, srne, koze, krave, rijeka Drava, loza) upuuje na vezu sa zavi ajnim ~ivotom pjesnikova kraja. Oba retori ka ostvaraja barataju stalnim, povlaatenim brojevima usmene knji~evnosti - najviae brojevima tri i devet. I kod jednog i kod drugog izuzetno je naglaaena simbolika crnog i bijelog, organizirana u binarnu opoziciju. Sve su to odrednice koje nalazimo i u drugim vrstama usmenoknji~evnog sustava, npr. u bajci, epskoj pjesmi ili poslovici. Kod prve brojilice i zavraetak je tipi no brojili ki  efektan i ritmi an, s naglaaenim pragmati kim ciljem eliminiranja pojedinca iz procesa brojenja, obi no organiziranog u cirkularnom tijeku prije izvoenja neke igre. (Hajd iz kruga, hajde seli!). Zanimljivo je, takoer, da je u brojili ku strukturu prvog teksta Dolenec vjeato uvrstio formu pitalice u ijoj je podlozi narodna izreka ispeci pa reci , potvrujui i na taj na in stvarala ki odnos prema vrstim, gotovo petrificiranim usmenoknji~evnim oblicima. Postoji i niz drugih tekstova u zbirci koji, bez obzira ato nisu brojilice u klasi nom smislu, akusti ko-ritmi kom organizacijom svojih elemenata i isticanjem foni kih leksi kih obilje~ja, u pojedinim svojim segmentima nalikuju brojilicama. `toviae, u nekima od njih lako emo naslutiti model brzalice koja takoer nalazi svoje mjesto u podsustavu usmene retorike. Donosimo strofu iz pjesme Jedna tetka - u pola retka, a tri djeda u dva reda, prilikom ijeg izgovaranja osjeamo da se namee potreba, kao po nekoj samorazumljivoj jezi noj inerciji, da tempo nizanja stihova bude sve br~i i br~i. mali Mati polubrati dvije kume pokraj aume, k svemu tome ide bome kanarinac strinac sinac, macan kvacan kokodacan, dvije koke plavooke! `truks! Sli no je i sa stihovima pjesme Vjetar: Trlo, stalo, batrgalo, palo, dralo, zavijalo, lomotalo,, glomotalo, klopotalo, topotalo, stalo, palo pa nestalo. (& ) Naravno, u usmenoknji~evnim brzalicama takvi su ostvaraji bili namijenjeni usmenom izvoenju, a ne itanju. Danas su oni, a tome svjedo e i ovi primjeri, namijenjeni itanju, ali neke od njihovih osnovnih funkcija, kao ato su u vraivanje koncentracije i uvje~bavanje istoe izgovora, time nisu nestale. U pjesmi Jedna tetka... osobito je efektan zavraetak (`truks!) - asemanti an, ali pragmati an - tipi no brojili ki. U nekima od preostalih pjesmama nalazimo i neke druge usmenoretori ke tragove. Tako u pjesmi Bio jednom mo~emo uo iti elemente rugalice (Eh, moj djede!/ Sve od petka/ pa do srijede/ brkovi ti atapa vrijede!/ To i nisu brci neki,/ ve obi na stara/ etka/ od subote/ pa do petka!/), dok pjesme Moj sat ili Rodbina vrlo dobro korespondiraju s konvencijama usmenoknji~evnih lagarija, koje nisu u funkciji retori kog uvjeravanja, ve nadigravanja (Neke udne brojke mlati -/ Ka~e litre mjesto  sati!/; Mo~ea biti sebi/ i strina i djed!/). Lagarije nisu asemanti ne, ali izri u ono ato je nemogue. " Utjecaji usmenoknji~evne poslovice i zagonetke Poslovice su najkrai oblici u usmenoknji~evnom sustavu te se i nazivaju minijaturama ili mikrostrukturama, dok je tradicionalni starohrvatski naziv za poslovicu priri je (kajkavski prire je). Karakterizira ih apstrahiranost (koja uvjetuje ahistori nost i ageografi nost) kojom izri u ope iskustvo.Budui da je rije  o apstrahiranju konkretnih ~ivotnih situacija, mo~emo ih pronai u razli itim kulturama svijeta, od drevnih vremena do danas. Upravo stoga poslovice oduvijek nalaze svoje mjesto u pisanoj knji~evnosti svih rodova i ~anrova. Kod onih autora koji su tematski vezani uz zavi aj to je joa o iglednije, iz razloga ato motivske i idejne impulse crpe iz narodne mudrosti. U zbirci o kojoj govorimo poslovica nikad nije prisutna u svom istom, cjelovitom obliku. Dolenec redovito koristi narodne spoznaje, ali ne u obliku prave poslovice, ve koristei se nekim drugim paremioloakim tipovima, uglavnom izrekama te paremiologizmima, pod kojima se obi no misli na frazeologizme, poredbe i metafore. Opsegom se uglavnom kreu od jedne rije i pa sve do veih ustaljenih cjelina, a u sebi redovito kriju slikovnu semantiku. Autor vjeato i izuzetno esto koristi narodno paremioloako gradivo, veinom tako da ga stvarala ki modificiranog inkorporira u strukturu svojih tekstova za djecu. Tako u pjesmi Kad u ~ivot uea nalazimo stih: zlo se zlime krijepi, dobro u zlu blijedi koji svojom binarnom strukturom i izra~enom gnomi noau podsjea na poslovicu, iako nije rije  o izravnom preuzimanju narodne poslovice, dok sljedei stih glasi: ljetina e stii  SAME KRIVE DRINE! te u njemu prepoznajemo narodni frazeologizam ispraviti krivu Drinu (ispraviti ato je nepopravljivo, ato se ne mo~e ispraviti). U pjesmi Kad sam bio malen nalazimo pak modifikaciju narodne poredbe tvrd kao elik u obliku sna~an kao elik, u pjesmi Ni ovamo ni onamo koristi se ustaljena poredba visok kao gora (uz itav niz frazeologizama, npr. niti crno, niti bijelo; niti slano, niti masno), a u pjesmi Bio jednom jedan div lako uo avamo uporabu usmene poredbe biti zdrav kao/kak dren u stihu kao dren bijaae zdrav. Takoer, stih s pjetliima se budi iz pjesme Ljudi lako emo dovesti u vezu s narodnim frazeologizmom buditi se s pijetlima, kao i stih Kad vragu sem z torbe opal! iz pjesme Kak je negda bilo lepo, s frazeologizmom pasti vragu z torbe. Naslov pjesme Klin se klinom izbija takoer upuuje na narodni frazeologizam. U pjesmi Brojalica, trojalica ve smo zapazili inkorporaciju narodne izreke ispeci pa reci u zagoneta ki segment unutar cjelovite strukture brojilice, pri emu se zapravo radi o meusobnom pro~imanju elemenata triju razli itih usmenih oblika unutar jedne, autorski originalne strukture. Sli no kao i poslovice, i zagonetke su postojale joa kod vrlo starih kultura, sinkronijski pak gledano, viaestruka srodnost mo~e se pronai kod zagonetki vrlo nesrodnih naroda  upravo stoga, neki ih smatraju svjetskim kulturnim i knji~evnim fenomenom. Danaanje pisane zagonetke zapravo su zadr~ale istu temeljnu funkciju kao i one iz proalih vremena kada su opstojale isklju ivo u okviru usmene komunikacije  provjeravanje i ispitivanje intelektualne spremnosti, naj eae djece i/ili mlade~i  bez obzira ato danas tome svakako mo~emo pridodati i zabavlja ku funkciju (osvje~uju duh, ja aju znati~elju, razvij,d f h | \^`VxNj L @"ɽ~n~~~~~~~~~~~bhhD6mHsHhJ'hD6CJaJmHsHhhD6CJaJmHsHhD6CJaJmHsHh4|hD6CJaJmHsH"hhD56CJaJmHsHh:\hD5CJaJhD5CJaJhhD5CJaJhhD56CJaJ hbohDhDhs hD5$,h f h  $(()L8$dh`a$gdD$dh`a$gdD$dh^a$gdDgdD $dha$gdD$ & Fdha$gdD $dha$gdDdhgdD^L}} $\^`   V !P!$$%öyqhqhq`q`qTqhchD6mHsHhDomHsHhD6mHsHhDmHsHhbhD5CJaJmHsHhk{hD5CJaJmHsHhD5CJaJmHsHhS hD6CJaJmHsHhD6CJaJmHsHhD5CJaJmHsHhS hD5CJaJmHsH"hhD56CJaJmHsHhhD56mHsH%%%&&((),,,,T2|2224464`6b6f669.9;T=|=L>~>?6?l@~@AjClCnCទtb#jhD0JCJUaJmHsHhD5CJaJmHsHhchD5CJaJmHsHhD6CJaJmHsHhDCJaJmHsHh omHsHhhDmHsHhD6mHsHhphD5CJaJmHsHhbohDmHsHhDmHsHhDomHsHjhD0JUmHsH$L8;pCEEEJMhQpRRZSZrFss8b$#d`#a$gdD$dh`a$gdD$dh^a$gdD dh^gdD$dh^a$gdD$dh`a$gdDnCpCEEEExFFhQlQ:RR@RnRpRrRtRRRRRRR8SVSXSZSW0X\X^XXX̼駘{l`hQhD6mHsHhUeqhDCJaJmHsHh)mhD6CJaJmHsHhD6CJaJmHsHh/GhDCJaJmHsHhDCJaJmHsHhD6mHsHhphD5CJaJmHsH"hphD56CJaJmHsHhbohDmHsHhDmHsHh)mhDCJaJmHsH!XXZZr\\\\^ ^^v^^_|_~___`$a4a6a*e,e8grgvgggThVhZhhhhJiLiiikkkkmJmznrrsسسس؜{"hphD56CJaJmHsHh0hDCJaJmHsHhhDmHsHhhD6mHsHhD4)hDmHsHhDCJaJmHsHjhD0JUmHsHhD6mHsHhQhD6mHsHhDmHsHhQhDmHsH0sFssuuzyyyy~~8*+uʄ̄΄24x~$R&l޷ޓLj|||ph)hD6mHsHhMhD6mHsHhdhDmHsHhdhD6mHsHhWhDmHsHhD6CJaJmHsHhYt*hD6CJaJmHsHhD6mHsHjhD0JUmHsHhDmHsHhD5mHsHhphD5CJaJmHsH)*C]vwӀ3MQVḱ$hdh^ha$gdD$dh^a$gdD$dh`a$gdD0b@pΑ(8:jv–lnЛ0$dh`a$gdD$dh^a$gdDŽvڏ>@68xtvFTؗ(8>n֛ h*BR,.f.պժ롖hh+3mHsHjhD0JUmHsHh>hDmHsHhD5mHsHhV2hD6CJaJmHsHh0hD6CJaJmHsHhV2hDmHsHhD6CJaJmHsHhD6mHsHhDmHsHhIhD6mHsH-.0 2r2R4Hjܩ&HFb֫@`:Ṱ8dʮPlPR$&>~TUhIhDmHsHjhD0JUmHsHhD6mHsHhnhD6mHsHhDmHsHhcxhD5mHsHE0,<hBr6H$dh^a$gdD$dh`a$gdDaju apstraktno mialjenje, mo zapa~anja), dok se nekada kod pojedinih kultura, upravo suprotno, radilo o vrlo ozbiljnim situacijama koje su podrazumijevale razli ite inicijacijske obrede kojima se mlade uvodilo u svijet odraslih. Struktura zagonetke je binarna  sastoji se od zagonetljaja i odgonetljaja, s variranjem nekih uobi ajenih kontekstualnih spona (ato je to i sl.) i s po esto metafori kim izra~avanjem. Upravo takav na in izra~avanja ono je ato je blisko zagonetki i pjesmi te ih esto i dovodi u odreeni suodnos. U zbirci Ljekoviti do~ivljaji djetinjstva zagonetka je, ini se, najzastupljenija knji~evnousmena vrsta. Javlja se u izuzetno velikom broju tekstova, i to u svim svojim podtipovima. Kod nekih tekstova zagoneta ki impuls dolazi ve iz samog naslova koji ima strukturu pitanja (`to emu slu~i?, `to sve grize?, Kako se pravi no?, Gdje je ija postelja?), ali pravu strukturu zagonetke otkriva nam kompozicija tih tekstova koja je binarno koncipirana te naj eae zapo inje zagonetljajem, nakon ega slijedi (obi no na kraju, kao efektna, duhovita poanta) i odgonetljaj. Evo nekoliko primjera: TO KA `to je to ka ?! Malo noi. To ka je svaka - Mala ko zrnce maka - To je komadi mraka! KRAVA Krava, krava! `to je krava?! Krava to je  takva sprava U kojoj se melje trava, U kojoj se melje zelje. Krava to je  apoteka, Puna lijeka  bijela mlijeka. OBUA Znate li ato je obua?! Nogina- kua! (...) Spominjana Brojalica, trojalica u jednom svom dijelu, kao ato je ve re eno, pribli~ava se zagonetki, i to specifi noj ra unskoj zagonetki (/ Koliko je devet baba/ preko devet suhih graba!/ Svaka baka  devet ataka/ i pod rukom pet torbaka?!/ U torbaku devet jaja,/ devet crnih, devet bijelih,/ razlupanih a ne cijelih?!/. Razvidno je da je Miroslavu Dolencu zagonetka poslu~ila kao izuzetno pogodan oblik, prvenstveno zbog recepcijskog kriterija u procesu pridobivanja i zadr~avanja mladog itatelja. Meutim, kao ni ostale usmene oblike, ni zagonetku ne prihvaa doslovno, kao opepoznate narodne primjere uvijek identi ne strukture, ve stvara vlastite primjere pokazujui inventivnost najviae na planu sadr~aja, ali vrlo esto i na planu prilagoavanja i modificiranja zadanih oblikovnih odrednica. " Utjecaj usmene lirske i epske poezije U dje joj poeziji M. Dolenca utjecaj usmene lirike i epike manje je vidljiv od utjecaja usmenih retori kih oblika ili utjecaja usmenih mikrostruktura. Usmena lirska pjesma uglavnom je prezentacija osjeajnosti, a budui da su je naj eae izvodile ~ene, nazivana je ponekad i ~enskom poezijom. Takoer je prisutna u svim kulturama i krajevima, pratei ovjeka u svim iznimnim (npr. obredi, sve anosti), ali i svakodnevnim ~ivotnim situacijama (razli iti poslovi tijekom cijele godine, uspavljivanje djece, ~aljenje zbog razli itih nedaa...). Upravo zbog sadr~ajne raznovrsnosti, usmena lirska poezija obuhvaa airoku skalu osjeaja i raspolo~enja  od usienja, veselja i poleta, do ~alosti i najdublje patnje. U Ljekovitim do~ivljajima djetinjstva nema ni jednog stiha za koji bismo mogli sa sigurnoau tvrditi da preuzet iz konkretne narodne pjesme ili da je nastao pod izravnim utjecajem odreenih narodnih stihova. Tragovi usmene lirike mogu se tek nazreti, uglavnom preko nekih karakteristi nih leksema ili sintagmi, npr.: seja (Jedna tetka  pola retka, a tri djeda u dva reda), maj ino srce (Bilo bi ve vrijeme), zrelo klasje, aaa vina (Ima jedna tipka sjajna), ptica u jatu (Zvijezda), dva crna oka, radost i tuga, kruh i sol, polje airoko (O i), kao edo spava (Livada), mamine roke (Moja Podravina), vinuti se u visine (Oh, dani dje ji, dani ludi!), zora zarudi (Sun eva postelja), anelek na nebesi (Kak je negda bilo lepo), aipkova ru~a (Varaju me varavi dani). Ako ih i nije sve crpio s izvora narodne lirike, crpio ih je s izvora vlastita djetinjstva u ruralnom kraju te one, prije svega, do aravaju duhovnost i ~ivot zavi aja, etnomentalitet jednog kraja. Mo~da je i to razlog zbog kojeg se ti izrazi, koliko god bili opepoznati, pa i aablonizirani, ne ine u Dolen evim pjesmama takvim, ve se sasvim dobro uklapaju u kontekst pjesme koja je uvijek, na ovaj ili onaj na in, autorski originalna. Autorsku originalnost u mnogim pjesama na standardnom jeziku pjesnik posti~e i uporabom ~argonizama (npr.: klinjo u pjesmi Kad sam joa...; zatelebati se, zatreskati se u pjesmi Ona i ja i sl.) te, osobito, neologizama (npr. zapti iti u pjesmi Oh, dani dje ji, dani ludi!; zaljubi icati, mravinjati, mu~ica, naokoliaati, odtoplomjeriti u pjesmi Ona i ja itd.). Neki prou avatelji u ritmu pjesama ovog pjesnika prepoznaju ritam podravskih kola i plesova. Iako u ovoj zbirci nema pjesme koja bi naglaaeno upuivala na vezu s podravskim kolima, kao ato je to u pjesmi Balada koju Zalar navodi kao primjer, veina pjesama ispjevana je u kraim stihovima (naj eae 5-ercima, 6-ercima i 8-ercima) naglaaenog ritma (npr. /Po drveu on se vere,/travu brije, ko~u dere,/ sumanuto poljem srlja,/ trlja, brlja i kotrlja!/) pa bi se eventualno moglo govoriti o indirektnom utjecaju zavi ajne glazbe kao o suptilnom, ali trajnom autobiografskom impulsu koji je pjesnik, pretpostavljamo, nosio pohranjenog u sebi joa od najranijih dana, u najdubljim sferama svoje emocionalne i duhovne osobnosti. Na vezu s usmenom lirikom najviae upuuje pjesma Zapali, majko, maj ice..., gdje se ve u naslovu primjeuje ustaljen izraz usmene poezije - majko, maj ice. Pjesma se temelji na ponavljanjima stihova uz male varijacije, ime se poti e izrazita melodioznost, gotovo pjevnost, karakteristi na za uspavanku. Lako je zapaziti, meutim, da se Dolenec ovdje zapravo poigrava usmenoknji~evnim obrascem uspavanke, inverzijom uloga majka - dijete; dijete, tobo~e, samo nastoji zaspati i poti e majku da mu pomogne u tome, tj. da ga uspava. Jasno je, meutim, da se maliaan samo poigrava s majkom ato pjesmi priskrbljuje humoristi an ton, itekako po~eljan u dje joj lirici. Utjecaj usmene epske pjesme joa je nezamjetniji. Djelomi an razlog za to zasigurno jest u injenici da je kajkavsko govorno podru je i ina e siromaano epskom (tzv. juna kom) poezijom (ato se tuma i kako povijesnim razlozima, tako i razlikama u mentalitetu). Nalazimo tek nekoliko sporadi nih sintagmatskih primjera koji se, meutim, ne mogu dovesti u vezu s epikom pia eva zavi aja, ve prije predstavljaju univerzalne mikroelemente hrvatske narodne epike, prvenstveno zbog uporabe stalnih epiteta ili, uope, zbog epski formulai nog na ina izra~avanja, npr: silna vojska, bojiata straana, bitka ljuta (Osvaja i), kraj bajni (Ni ovamo ni onamo), hitro on se na put sprema, konja jaae (Bilo je to proalog ljeta), pokucat na dveri (Popodbina). Neki su primjeri karakteristi ni kako za usmenu epiku, tako i za liriku, npr. moj dragi kume/moj slatki kume (Taj mali Bolto pokraj aume) ili zora zarudi (Sun eva postelja), dok u substantiviranom obliku ruj (ve ernji ruj- u pjesmi Popudbina), izuzetnom poetizmu, mo~emo prepoznati utjecaj narodnih primjera u kojima je pridjev rujan koriaten kao stalni epitet (naj eae rujno vino). Deseterca, karakteristi nog stiha naae narodne epike, ima vrlo malo kod Dolenca (npr. u pjesmi Popudbina), iako se dade zamijetiti da narativnije, epskije pjesme uglavnom imaju i du~e stihove. " Utjecaj usmenih pripovjednih vrsta Najpoznatiji i najslo~eniji usmenoknji~evni prozni oblik jest bajka. Bajka se temelji na principu apstrahiranosti ( ime se pribli~ava mitoloakom, fantasti nom i iracionalnom) ato uvjetuje njezinu openitu primjenjivost. Likove u bajci determinira obilje~je nestvarnosti (fantasti nosti), a oblikovani su postupcima antropomorfizacije i personifikacije. Utjecaj bajke mo~emo uo iti i u pojedinim dje jim pjesmama M. Dolenca. Elementarna prisutnost bajke u nekim se pjesmama o ituje na razini motiva  kod ovog emo pjesnika tako pronai patuljke i vile, Babu Jagu i Babu Rogu, (`to emu slu~i?) te divove (Bio jednom jedan div). Osim ato je i po etak potonje pjesme zapravo klasi an po etak bajke, div u toj pjesmi posjeduje sve potrebne osobine fantasti nosti koje taj knji~evni oblik tra~i (/Bio jednom jedan div./ Niti prav niti kriv,/ niti mrtav niti ~iv,/ od divova viai svih./). I neke druge pjesme nude tipi no bajkovitu sliku svijeta, npr. pjesma Ni ovamo ni onamo (U kraju bajnom Odimidoimi,/ u kraju bajnom/ Doimiproimi,/ u dr~avi Tamoamo,/ u reviru Moglobise,/ u etvrti Baabimoglo/ (...)/~ivio je ovjek  znamo/ ni ovamo ni onamo/). Postupak kojim se autor u nekim pjesmama najviae pribli~ava bajci zasigurno je postupak antropomorfizacije. U ovoj je zbirci gotovo sve antropomorfizirano  prirodne pojave (vjetar u pjesmi Pita Petar, sunce u pjesmi Sun eva postelja), krajolik (Livada), ~ivotinje (Ivanjska iskrica, Gdje je ija postelja?), stvari (Spu~va, Obua). Govorei o koriatenju elemenata bajke, mo~emo takoer ustvrditi da je razlog recepcijske prirode  bajka zasigurno podrazumijeva jednu od najboljih garancija proboja na itateljski repertoar veine maliaana ita a (ili sluaa a). Osim utjecaja bajke, ak i viae, u dje jem pjesniatvu pjesnika Dravskog mo~e se uo iti joa jedan pripovjedni oblik usmenoknji~evne geneze  anegdota. Anegdota se obi no odreuje kao kratka, duhovita, ponekad i satiri no zajedljiva pripovijest, s likovima kao nositeljima humora i graom iz svakodnevice. Pjesme Miroslava Dolenca vrlo su esto, zapravo, jednostavne anegdote u stihu  aaljive su, duhovite, s likovim koji prezentiraju humor, govore o nekom zanimljivom dogaaju iz dje je svakodnevice, pri emu je izuzetno va~an zavraetak koji funkcionira kao svojevrsna poanta (To zna cijeli Babilon, Osvaja i, Kak je negda bilo lepo, Pita tata, Jednoga sam dana, Mrak). Kao primjer navest emo kajkavsku pjesmu: KAK JE NEGDA BILO LEPO Kak je negda bilo lepo dok sem se vu zdencu kopal, bos po toplom blatu copal i na hrbet z slive opal. Si so rekli dok sem opal: - Ve z petami bode sklopal! Viae ne bo kruha jel! Jezua bo ga k sebi zel! A nea e je rekel na to: - Pak nek vmerje, nikaj zato! Bo anelek na nebesi kej se kakti zvezda kresi! Ja z petami nesem sklopal, ozdravel sem i ~iv ostal. Ni anelek nesem postal  Kad vragu sem z torbe opal! Pjesnik je, izgleda, znao da narativni karakter tekstova, osobito ako je za injen humorom, itekako dobro odgovara djeci predpubertetske dobi. " Utjecaj usmenog dramskog stvaralaatva Ne namjeravamo govoriti o nekom veem i konkretnijem utjecaju narodnog dramskog stvaralaatva jer bi to, donekle, bilo i besmisleno ve i stoga ato imamo posla s pjesni kom zbirkom, tj. s ostvarajima koji ve po svojoj tekstualnoj i ~anrovskoj prirodi teako da mogu imati izravnije veze s usmenim dramskim izvedbama. Ipak, namjerno otvaramo i ovo poglavlje jer postoji nekoliko paralela koje zaslu~uju da se na njih upozori. Prije svega, odnosi se to na izuzetno estu uporabu diijaloga u pjesmama pjesnika Dravskog. Ne samo da dijalog spretno uvla i u stihovanu pjesni ku strukturu, ve su ponekad i itave pjesme u dijaloakoj formi, ime zapravo postaju male pri ice u stihovima, mali, esto dramati ni, dijaloaki ulomci s naglaaenim likovima (ulogama). Osobito su zanimljive pjesme na kajkavatini koje su uvijek i tematski vezane uz zavi ajni narodni ~ivot. U tom je smislu najljepai primjer pjesma Snoboki koja priziva narodni obi aj pjesnikove Podravine. Upravo o obi ajima vezanim uz snoboke (proanju djevojke za udaju), a onda i o obi ajima i ceremonijama vezanim uz samu svadbu, govore mnoge narodne dramske izvedbe.Neke od njih i danas je mogue vidjeti u izvedbama razli itih amaterskih kazalianih dru~ina, naj eae u sklopu kulturno-umjetni kih druatava. Stvar je, meutim, u tome, da Dravski iznevjeruje narodni obi aj snobo enja inovativnim, stvarala kim modeliranjem njegova tradicionalnog, narodnog kanona. Uo ljivo je da su njegovi snoboki uvelike druga iji od onih kakve nalazimo u nekim naaim krajevima, pa tako i u Podravini  ne samo da ovdje glavnu rije  vodi djevoj ica (dok je djevojci u stvarnom ~ivotu tijekom snobo enja namijenjena gotovo potpuno pasina uloga), te da su mnoge osobe va~ne za tijek ceremonijala izostavljene (mladenkini i mlado~enjini roditelji i braa), ve je i ton kojim djevoj ica razgovara s dje akom naglaaeno parodi an i zafrkantski (premda su snoboki u ~ivotu svake djevojke zasigurno bili jedan od najva~nijih i najozbiljnijih dogaaja). Rije  je, dakle, o inverziji tradicionalnih uloga i obrazaca ponaaanja, o kreativnom autorskom baratanju narodnom kulturom. SNOBOKI Pital sem Marico: - Boa mi ~ena? Boa mi ~ena?! - Kak da ne bi! Kak da ne bi! To nariai z prstom sebi! - Re i, Mari , zakaj ne bi?! - Dok narastea meter joa, morti meni ovek boa! - Re i, Mari , zakej ne bi?! Ti boa meni mala ~ena A ja mali ovek tebi! Znam plu~iti, drva se i, i kositi, vodo zvle i! Cel den bom ti pode ribal, vodo nosil, zipko zibal! - To vezda mi re i joa kak postupal z menom boa! - Bom ti dober, ne bom  loa! - Ako tomu bode tak, dok narastea pedenj joa, ondar meni ovek boa! Osim ato bez problema mo~emo zamisliti kako bi ovaj dijalog izgledao u scenskoj izvedbi, pjesma je i indirektan primjer zrcaljenja narodnog ~ivota i druatvenih vrijednosti koje su bile (negdje joa i uvijek jesu) na cijeni  snaga, spremnost za svakodnevne seoske poslove, ali i unutarnja dobrota i blagost. Ona vrlo dobro reprezentira patrijarhalnu druatvenu sredinu, sredinu u kojoj glavnu rije  u obitelji vodi muakarac (/to vezda mi re i joa/ kak postupal z menom boa!/). To joa viae pokazuje pjesma Mala mama, takoer djelomice u dijaloakom obliku, u kojoj se djevoj ica u~ivljava u ulogu majke te nabraja: /Imam posla!! Moram prati/ i kuhati./ Ja silnoga imam dela./ Moram presti,/ a dete mi ne e/ jesti!/. Sli nu sliku obiteljskih uloga daje nam i pjesma Kakov je to na in u kojoj se dje ak ~ali jer otac ima glavnu rije  u kui: /Japa odredi gda se bo spalo/ i gda se na jelo i delo pojde./ Upravo narodni obi aji i mentalitet bili su glavna sadr~ajna referencija dramskih ostvaraja iz naroda, i to ne samo u Podravini - s druge strane, patrijarhalni moral bio je glavni razlog zbog kojeg su u proalosti sve uloge u tim izvedbama igrali muakarci. Nekoliko rije i na kraju Analizom zbirke Ljekoviti do~ivljaji djetinjstva mo~e se uo iti da je dje je pjesniatvo ovog autora oblikovano na dodirima s usmenim knji~evnim stvaralaatvom njegova kraja, ali u nekim primjerima i s usmenim stvaralaatvom aireg hrvatskog podru ja. Va~no je naglasiti da u procese meupro~imanja ne ulaze samo njegovi kajkavski tekstovi, kojih u zbirci ima viaestruko manje (ato tuma imo zahtjevima itateljske recepcije), nego i veina njegovih tekstova na standardnom jeziku. To upuuje na zaklju ak da je autor narodno stvaralaatvo, kao i narodni ~ivot uope, nosio neprestano u svojoj stvarala koj osobnosti, kao trajni i neuklonjiv dio, primjenjujui ga u veini svojih tekstova i ne inei razliku s obzirom na jezi ni idiom. Zbog estoe suodnosa, ali i zbog na ina na koje se ostvaruju (afirmativan, esto aaljiv odnos prema narodnom ~ivotu i kulturi), proizlazi da je za pjesnika narodna zavi ajna baatina i duhovnost neato emu intencionalno pridaje izuzetnu va~nost, ne samo da bi je sa uvao od zaborava ve da bi upravo putem tradicije zabavio i pou io najmlae generacije. Budui da su kajkavske Dolen eve pjesme uvijek i tematski vezane uz zavi aj, kod njih je polje meupro~imanja s usmenim stvaralaatvom neato aire  prote~e se od jezi ne razine, preko motivsko-tematske, do razine forme, dok je kod pjesama na standardu ono ograni eno samo na potonju. Dodirno podru je koje dvije razli ite knji~evne matice ostvaruju u dje jem pjesniatvu Miroslava Dolenca prili no je airoko i raznovrsno  gotovo da i nema usmenoknji~evne vrste koja na ovaj ili onaj na in ne ostavlja svoj trag u njemu. Najvei utjecaj, ipak, ostavila je usmena retorika (prvenstveno brojilica), usmene mikrostrukture (poslovica, zagonetka, paremiologizmi) te anegdota. Zanimljive su i dijaloake pjesni ke forme na kajkavskom jer se upravo u njima najautenti nije zrcali entomentalitet i patrijarhalni moral pjesnikove Podravine. Va~no je istaknuti da koliko se god esto utje e usmenoj knji~evnosti, autor nikada ne preuzima gotove, vrsto zadane vrstovne obrasce. Bez obzira radi li se o standardnom ili o kajkavskom pjesniatvu, uvijek ih autorski modelira i stvarala ki inkorporira, posti~ui na taj na in, bilo sadr~ajno bilo strukturalno, inventivne i originalne ostvaraje. Pritom se uvijek rukovodi kriterijem receptivnosti  birajui upravo one poticaje iz usmenog stvaralaatva koji e se dobro uklopiti u do~ivljajno-spoznajni svijet djeteta te zadr~avajui dosjetljivo-humoristi an ton u veini pjesama. Dje ja lirika Miroslava Dolenca ne mo~e se ni zamisliti bez utjecaja usmene knji~evnosti. Osim ato izuzetno dobro korespondiraju s autorovim unutarnjim svijetom osjeajnosti jer predstavljaju autobiografske silnice koje ga ve~u s djetinjstvom i zavi ajem, usmenoknji~evni poticaji definirali su njegovu dje ju liriku pridodavai joj autorsku osobnost. Rije  je o stalnom suptilnom dijalogu s usmenom knji~evnosti  dijalogu u kojem se individualno na kreativan na in pro~ima s kolektivnim. Literatura Dolenec Dravski, M.: Ljekoviti do~ivljaji djetinjstva, Otvoreno sveu iliate, Biblioteka Syntaxis, Zagreb, 1994. Hranjec, S.: Hrvatska kajkavska dje ja knji~evnost, Zrinski, akovec, 1995. Hranjec, S.: Dolen ev kaj, u: U itelj, 3, akovec, 2003. Hranjec, S.: Tri modela nove bajkovitosti, u: Umjetnost rije i, XLVIII (2004), 1. Hranjec, S.: Zipka vu horvatskom cvetnjaku, Zrinski, akovec, 1991. Kekez, J.: Prva hrvatska re enica, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988. Kekez, J.: Usmena knji~evnost, u: Uvod u knji~evnost, uredili `kreb-Stama, Globus, Zagreb, 1986. Skok, J.: Sun eva livada djetinjstva (antologijska itanka hrvatskog dje jeg pjesniatva), Naaa djeca, Zagreb, 1979. Zalar, I.: Antologija hrvatske dje je poezije, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Zalar, I.: Suvremena hrvatska dje ja poezija, `kolska knjiga, Zagreb, 1979.  Vidi, npr: Hranjec, S., Hrvatska kajkavska dje ja knji~evnost, Zrinski, akovec, 1995. ili Zalar, I., Suvremena hrvatska dje ja poezija, `kolska knjiga, Zagreb, 1979.  Kekez, J., Meupro~imanje usmene i pisane srednjovjekovne hrvatske knji~evnosti, u: Prva hrvatska re enica, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988., str. 5.  Vidi Isto, str. 5.  Vidi Isto, str. 8.  Vidi, Kekez, J., Usmena knji~evnost, u: : Uvod u knji~evnost (ur. `kreb-Stama), Globus, Zagreb, str. 135.  Hranjec, S., Tri modela nove bajkovitosti, u: Umjetnost rije i, XLVIII (2004), 1, str. 43, 44., isticanja moja.  Bez svake sumnje, ovo je Dolen eva programska pjesma, podravska simfonija!, Hranjec, S., Hrvatska kajkavska dje ja knji~evnost, Zrinski, akovec, 1995, str. 107.  Ljubav prema narodnoj pjesmi, pripovijetki, narodnom vezu, pu kom graditeljstvu, poslovici ili zagonetki s jedne strane, dakle, probuena ljubav prema narodnom stvaralaatvu, a s druge strane ~elja da se Podravina kao kraj odredi, prou i i probudi daju mi volje i energije da gacam po selima i zaseocima, da se raspitujem, da bilje~im i snimam., Dolenec, M., Podravske narodne pripovijetke, poaalice i predaje, Institut za narodnu umjetnost u Zagrebu, knj. 9., 1972, 67., u: Hranjec, S., Hrvatska kajkavska dje ja knji~evnost, Zrinski, akovec, 1995, str. 106. Vidi Kekez, J., Usmena knji~evnost u: Uvod u knji~evnost (ur. `kreb-Stama), Globus, Zagreb, 1986, str.160.  Isto, str. 163.  J. Kekez definira poslovicu kao preciznu slikovitu izreku koja uopava i tipizira raznovrsne ~ivotne pojavnosti, Usmena knji~evnost, u: Uvod u knji~evnost, ur. `kreb-Stama, Globus, Zagreb., 1986, str.171.  Vidi Isto, str. 172, 173.  Zbog toga J. Kekez konstatira da oni nisu prvenstveno jezi na, ve knji~evna tvorevina, Isto, str. 173.  Vidi Isto, str. 174.  Isto, str. 175.  J. Kekez o tome ka~e: Ravnote~a izmeu dvaju dijelova analogna je ravnote~i vage, i odgonetnuti zagonetku zna i deaifrirati metaforu ili, u izvodu, interpretirati pjesmu. Postoje slu ajevi da se u te~nji poistovjeivanja zagonetke s pjesmom izbjegava klasi na postava, koja je ina e temeljena na izvedbenoj injenici da se najprije postavi zagonetljaj pa potom izri e odgonetljaj, pa se tim redom zagonetke i objelodanjuju. Obratan na in prezentiranja ini poetski dignitet zagonetke izrazitijim negoli je u klasi noj postavi. Uz to: tako je uspostavljen prirodni tok kreativnoga procesa u nastajanju zagonetke. Daato, prirodan je to tok nastajanja metafore i nastajanja pjesme., Isto, str. 175.  Govorei o tome u knjizi Suvremena hrvatska dje ja poezija (`kolska knjiga, Zagreb, 1979.), Ivo Zalar primjeuje: Treba istaknuti da ti izrazi ne djeluju u organizmu pjesme kao strana tijela, uklapaju se u cjelinu, te bih se usudio rei da daju pjesmi boju, temperaturu i zbiljskost., cit. str. 144.  Isto tako, ako tra~imo neku podlogu na kojoj gradi svoju kajkavsku poeziju za djecu, onda e nam najprije u svijesti iskrsnuti narodne lirske tvorevine, kao ato emo u njezinu ritmu prepoznati odjek ritma podravskih narodnih kola i plesova. Negdje je to izra~eno prikriveno, a u nekim naglaaeno, kao u pripjevu pjesme Balada: /Drla-drla-drla-da!/ Celo selo nek to zna/ da Matura sina  ma!/, Isto, str. 144.  Iz takva suodnosa nadljudskih sila i ovjeka proizaali su kao oblikovni postupak antropomorfnost i personifikacija (poosobljenje: pojave se prikazuju kao osobe koje misle, osjeaju i ina e postupaju poput ~ivih likova)., Kekez, J., Usmena knji~evnost, u: Uvod u knji~evnost (ur. `kreb-Stama), Globus, Zagreb, 1986, str.160.  Vidi Isto, str. 186.  Narodno dramsko stvaralaatvo upravo i karakterizira postojanje stalnih ambijenata i stalnih povoda za izvedbu (svadba, karneval, poslovi i sl.), vidi Isto, str. 154.  Vidi Hranjec, S.: Zipka vu horvatskom cvetnjaku  narodna kultura Hrvata u Meimurju, Zrinski, akovec, 1991, str. 71., 72. PAGE  PAGE 20 H^6^`.z$b\bz~(*:@"(NP$<@Ļhe{ZhD6mHsHhD5mHsHh:UhDmHsHhh+3mHsHhD6mHsHhDmHsHhD6CJaJmHsHh0hDmHsHE@j.@R\zdfHTr246r:>NThl:<N,0dphh+3mHsHhFQhD6mHsHhF7hD6mHsHhF7hDmHsHh7hDmHsHjhD0JUmHsHhDmHsHhD6mHsHA  ( $R T T ~     !V!!$dh^a$gdD$dh`a$gdD$6: N P  $  .   `pv~d$"8">$젘h;uKmHsHhV2hDmHsHhlhD6mHsHhevIhDmHsHjhD0JUmHsHhD5mHsHhrqhDmHsHhDmHsHhD6mHsHhphDmHsH6$Z!!"##### ****++h-r-|-R.`.///,0.011337:<;z;;;;T<=~==ϾϾϵϩϛϏϵϵϛwgϵϵϵϵϵh`DhD6CJaJmHsHh`DhD6mHsHhwaqhD6mHsHhKhFhD6mHsHjhD0JUmHsHhk1hD6mHsHhD6mHsHh;uKmHsHhD5mHsHhDmHsHh$khDmHsHhD6CJaJmHsHhs&yhD6CJaJmHsH(!"""33333424X4f4h444445"5>5l555555$dh^a$gdD$dh`a$gdD5606H6b6666677.7`77@@@OLTX XdhgdD$dh`a$gd;uK$dh`a$gdD$dh`a$gdD$dh^a$gdD=>>P??@@@@@@$ABCpFFFFOOhUUX4X6X`XX0Y~YYYYYYZ Z:ZvZ|ZZZ[b[[\(\2\V\\\\\گh~"hDmHsHhehDmHsHhehD6mHsHh8hDmHsHheh;uK5CJaJmHsHh [hDmHsHhbhD5CJaJmHsHhD5CJaJmHsHh;uKmHsHhD6mHsHhDmHsH3 X6XYY ZZL[[\]4^^`haaabzcd.ij,jkll$a$gdDgdD$a$gdDo $dha$gdD$dh`a$gd;uK\\]]J^^^^^^_J___`` `8````fahajavaaaaaaaaaabb8bbbbbbbbcxczc|c~c4d~dddd٩ٓhthDmHsHh|hhDmHsHh<hDmHsHhN>hDmHsHhGhDmHsHhNhDmHsHhDjhD0JUh~"hDmHsHhDmHsHhD6mHsH5ddghhh,i.i0iPitivi|iijj j jjjj*j,j.j0jk:kDklkkkkkkkkkkll l lllllmϮϟϔ~ϪhnhDmHsHhnhDmHsHhcxhDmHsHh>hDmHsHhDhH\hDmHsHh,/hDmHsHhBshDmHsHjhD0JUhXhDmHsHhD6mHsHhDmHsHhVcPhDmHsH.l m.mru:xx@xzzDzhzzzzzzzzzzzعععأعع،vrvrvrvhDh_^hDmHsHhBshDmHsHhThDmHsHhtzhD6mHsHhF7hDmHsHhtzhDmHsHhD6mHsHh(/hDmHsHh2YhDmHsHhDmHsHhrwhDmHsHjhD0JUh!UhDmHsH)zz{{L|N|P|R|v||H}J}L}N}Z}\}^}b}d}p}r}v}x}z}~}}}عh~"hDmHsHh;uK0JmHnHuhD hD0JjhD0JUh;uKhA@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa,O, 'Stil2$a$>@> ' Tekst fusnoteCJaJ>&@> DReferenca fusnoteH*8 @"8 DPodno~je  !2)@12 D Broj stranice [0+,6j;LNUOwVXYLhjuW|Ą NcxW11  ?B4IJKtZ[&"$8%_%%G)m555;;;;;<*<C<]<v<w<<<<<<==3=M=Q=V=k=======>1>H>_>x>y>EEEEEEFFDF[FrFFFFFaHJJJM{UYE\O\a\m\~\\\\\\\]]0]N]O]U]m]{]]^```i$oNtOttt({} ~ ~<~V~o~p~~~~~~ :;Vp56^͈ۈ #12Lbqʼnω܉(BCSabw()BkBל9F+CwȤNew3cH_00p0p0p0p0p 0p000000p00p00p0p0p0p0p0p0p0000p0p0p0p0p0p0p00p0p0p0p0p0p00000p00000 00 0p0000 0p0p000 0p0000 000p0p0p0p0p0p0p00p0p000p00000H000p0p0p0p0p0p0p000p0p0p0p0p0p0p0p000p0000p0`00h0p0p00p0p00p0p0p0p0p0p000p0p00p0p00p0p00p0p000p000p00p0p00p0p0p0p0p0p0p00p0p00p0p0000000000000000000p00p00p0p0p0p00p0p00p0p@0p@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0X@0@0@0p@0p@0@0p@0p@0@00@֩@0@0@0@0@0@00۩m555Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00 0tNW  %nCXs.@$=\dmz}[^_abcfgL80!5 Xl}\`deh}] !!  !),34>AHKTU_`jluv}~MTox&40>@Nix   CR[i2@!&4*7DOU_&-t+22!7!i!s!##m$v$$$$$$$$$$$$% %%%% %#%-%1%G%L%%%& &P&Z&&&r'{'''''*,*++4+;+c+f+u+y+++++++++B,Q,..///////////////0000000}000000;1E11111111122 222!2"2'2:2;2A2G2S2V2Z2`2a2f2n2v22222222222233 3 33333!3)3.373<3@3G3m3v333334455556677F8M8888888889999:::":;;;;n<t<>>>>A?J?@@9ABAZAdABBLBVBnBuBC)CuC~CCCD#DEEEEEEEEEEEEFFaFfFrFzF}FFFF#H)H.H9HUH_HHHIIJJJJ KKEKUKKKKKKKKKMM\NiNNNNNOO0P5PPP;QHQ_RmRRRySSSSSSSSSSSSSSTTMTZTpTyTTTXYYY7ZGZHZWZ[[!\,\\\m]s]]]l^s^y^^^^^^``[aia`chcf fFfMfQfWfYf\fkfof@gNggghhhh/i8iBiDi_ilinixiziiiiiijjjjjjjkmmm nGoSopp-q9qNqQqqrrrssssttt%tttuuvvvvUx`xsxxxxxxxxMy_y}yy{{j|q|||}}}} ~ ~~~$~'~+~-~5~:~P~U~[~`~a~b~s~u~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~   &+,238>?@FMTV^_binsz.=F>Ey ĆΆȇχÈ͈Ј݈!#(AFLQW\]`dhjoqvÉԉډ܉߉ #(+,4567<=@EHLQVYQVZ^dghpqrsxy|?CW[_c  %Zhޓ6EɕҕܕĖ5=AN%S[krě̛BIUWXbclלܜ!FNQSZ Ɵ˟-4 !(}£ʤΤϤӤդؤ|Φ٦FPTWŪ˪Ϊ &JNOSUX!#$./8`u~stY[%&""$$7%8%^%_%%%F)H)l5m55555;;;;;;;;;;<<)<*<B<C<\<]<u<w<<<<<<<<<<<====2=3=L=M=P=V=j=k=============>>0>1>G>H>^>_>w>y>EEEEEEEEEEEEFFFFCFDFZF[FqFrFFFFFFFFF`HbHJJJJMMzU{UYYD\E\N\O\^\a\l\m\}\~\\\\\\\\\\\]]]]/]0]M]O]T]U]l]m]z]{]]]^^````ii#o$oMtOtstwt'{({}}~ ~~ ~;~<~U~V~n~p~~~~~~~~~~~  9;UVop46]ä͈ڈۈ "#02KLabpq~ĉʼnΉωۉ܉'(ACRS`bvw')ABjkAB֜ל89EFH*-BEvxǤMPdgvy25beGa 33FF*2LMYZ Andrijanay63^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHy636         h+3D;uKDoEB'Y o@ %(+<>FHPSTW@@@@<@@ @,@4@R@X@^@@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"qh˦1PP!24 3QH ?'Andrijana Kos-Lajtman Andrijana Andrijana Oh+'0 $ @ L Xdlt|Andrijana Kos-Lajtman1ndr AndrijanaKondrndr Normal.doto Andrijanao3drMicrosoft Word 10.0@f`@%Q@zR՜.+,0 hp   Lajtman/KosPA Andrijana Kos-Lajtman Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F8R 1TableJWordDocument"SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q