ࡱ> 5@ qbjbj22.XX-4(@@@TLTE((((((((/D1D1D1D1D1D1DFRHP1Dq@(((((1D@@((E000( @(@(/D0(/D00*0{A@@/C( @8Tn{(> B/DE0EB@I.^@I(/CTT@@@@@I@/C((0(((((1D1DTT$ l.TTAndrijana Kos-Lajtman U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Podru~nica u akovcu USMENA KNJI}EVNOST U HRVATSKIM OSNOVNO`KOLSKIM ITANKAMA VI`IH RAZREDA Sa~etak  U radu se istra~uje status usmene hrvatske knji~evnosti u naaim osnovnoakolskim itankama viaih razreda, na dvije temeljne razine  na razini istih narodnih tekstova te na razini tekstova pisane knji~evnosti koji uspostavljaju specifi ne interferencijske procese s usmenom knji~evnoau. Kod tekstova narodne knji~evnosti utvrivali smo brojnost te kakva im je ~anrovska i dijalektalna pripadnost. Kod tekstova pisane knji~evnosti s evidentnim procesima interferencije, osim brojnosti, nastojali smo utvrditi u emu se sastoje dodiri te, osobito, koja ime je funkcija. Pri tome smo se rukovodili okvirnom raspodjelom koja razlikuje aest naj eaih funkcija interferencije. Meu zaklju cima do kojih je istra~ivanje dovelo isti e se uvid u nedovoljnu disperzivnost spomenutih funkcija u naaim itankama, osobito ato se ti e relativno slabe zastupljenosti one vrste tekstova koji zahvaljujui interferiranju usmenih i pisanih poeti kih modela posti~u ludizam te tzv. novu bajkovitost, dvije recepcijski najatraktivnije funkcije. Klju ne rije i: usmena i pisana knji~evnost, procesi interferencije, itanke, funkcije interferencije Uvod  odnos usmene i pisane knji~evnosti Usmena knji~evnost bilo kojeg naroda kompleksan je i viaeslojan fenomen u koji nije lako proniknuti i jednozna no ga opisati, ije su funkcije viaestruke, a pojavnosti raznovrsne, i koji je tijekom desetljea u kojima je priskrbio status predmeta vrijednog znanstvenog prou avanja nailazio na razli ite recepcije, interpretacije te, osobito, razli ite valorizacije. Glavna specifi nost usmene knji~evnosti u odnosu na njezinu pisanu ina icu krije se u na inu njezina viaestoljetna funkcioniranja u vidu neposredne usmene komunikacije, ime je oblikovan njezin prete~it modus egzistiranja, dok je zapisana usmena knji~evnost ograni ena tek na posljednju, mnogo krau etapu u njezinu razvoju i postojanju. ar usmene knji~evnosti mo~da i treba tra~iti upravo u onome ato proizlazi iz njezine nepisane, nefiksirane prirode  varijante njezinih narodnih oblika koje samo potvruju bogatstvo njihove neukalupljive izmjenjivosti, uz stabilnost osnovnih struktura (Boakovi-Stulli, 1975, str. 264.) Usmenoknji~evni oblici otvaraju i uvijek aktualno knji~evnoteorijsko, ali i socioloako i etnoloako pitanje o odnosu individualnog i kolektivnog. U procjepu izmeu individualnog i kolektivnog oni postaju modeli u kojima se pro~ima tradicija i povijesnost zajednice s kreativnoau pojedinca. Pojedinac, premda predstavnik kolektiva i prenositelj kolektivne svijesti koja datira iz davnih vremena, u svojoj bitnoj dimenziji ipak je i realizator specifi nog individualnog ina, a on se, u maksimalno apstrahirajuem pogledu, ozbiljuje kao kreativan in. Upravo iz kreativne jezgre svakog takvog (govornog) ina raa se mnogobrojnost varijanata usmenih tema i formi, ato je opet rezultat njihove usmene, nefiksirane, a time i mnogo fluidnije prirode. Nije udo, stoga, da upravo zapisivanjem usmenoknji~evnih ostvaraja, kao i sve airim i br~im razvojem pisane knji~evnosti, sudbina prve postaje sve zanimljivija, ali i neizvjesnija, a njezini oblici sve raznovrsniji i hibridniji. Proces interferencije usmene i pisane knji~evnosti javlja se tako kao neizbje~nost, kako za jedan, tako i za drugi tip knji~evnosti, pri emu, zapravo, govorimo o dvije strane iste medalje. Proces transformacije ne zahvaa, dakle, samo usmenu, ve i pisanu knji~evnost, dapa e, u joa izrazitijoj mjeri. S glediata sveobuhvatne poetike korelacije (Pavleti, 2007) o kojoj suvremena znanost o knji~evnosti sve viae govori, postaje jasniji i odnos izmeu ta dva knji~evna modusa koji toliko esto meusobno interferiraju, odnosei se jedan prema drugome, zapravo, kao tekst i podtekst, pri emu, ovisno o smjeru utjecaja, jedan zadobiva jednu, a drugi drugu poziciju. Osobit je zanimljiv interferencijski proces koji kree od usmene knji~evnosti u smjeru pisane, danas mnogobrojnije, slo~enije, raznovrsnije, recepcijski atraktivnije. Taj je proces, vjerojatno i zbog svoje prividne prikrivenosti, neprimjetljivosti, fine uklopljenosti u diskurzivni prostor dominantne knji~evne matice, uglavnom slabo uo avan, a joa manje sustavnije i suvremenije prou avan i interpretiran. Upravo zbog osebujnosti odnosa o kojima govorimo, ali i njihove relativne neistra~enosti, ti raznovrsni i suptilni interferentni procesi postaju glavni predmet naae znanstvene usmjerenosti. Usmena i pisana knji~evnost, kao nepregledna polja raznolikih jezi nih tvorevina, potencijalno su neprekidno otvorene jedna prema drugoj. Osobito je intenzivna tendencija pisane knji~evnosti da pronalazi svoje poticaje u usmenoj matici, ugraujui je autorski originalno u svoj pisani diskurs. Impulsi usmene provenijencije funkcioniraju u pisanoj ina ici na razli ite na ine, implicitni recepcijski odjek razli itog im je intenziteta, baa kao ato su i razli ite funkcije koje u takvom viaeslojnom diskursu mo~emo o itati. Interferencijski procesi izmeu dviju poetika mogu biti vrlo raznolike naravi te se o itovati u razli itim vidovima. Najva~nije je, dakako, objasniti uzroke i posljedice meusobnim dodirima i preplitanjima  motivskim, tematskim, idejnim, jezi nim, stilskim, versifikacijskim, strukturnim, estetskim  kako bi se interferencijske sfere u potpunosti mogle rekonstruirati i objasniti. Zanemariti se ne bi smjele ni eventualne antipatije, odbijanja, negativne reakcije na poetiku usmene knji~evnosti, budui da su i one nerijetko bile vrlo plodonosne te da se analizom takvih stanja dadu objasniti neke pojave (Kekez, 1988., str. 8). U tekstu Funkcije interferencije Stjepan Hranjec izdvaja i analizira funkcije kojima je motivirano interpoliranje usmenoga (zapisanog) teksta u tekst dje je knji~evnosti, determinirajui naj eae funkcije kao: arhaizaciju, regionalizaciju (zavi ajno-etnomentalitetnu funkciju), domoljubnu funkciju, novu bajkovitost (prevladavanjem usmene bajkovne strukture), poantnu funkciju i ludi ku funkciju. Tom smo se razdiobom na elno rukovodili i u ovom radu, ija je temeljna zadaa analiza statusa usmene knji~evnosti (zastupljenost jedne i druge poetike; zastupljenost tekstova u kojima se o ituju procesi interferencije; temeljni karakter tih tekstova, tj. funkcije interferencije; recepcijska opravdanost) u hrvatskim knji~evnim itankama viaih razreda osnovne akole. 2. Usmena knji~evnost u naaim itankama viaih razreda - analiza Istra~ivanje je obuhvatilo etiri serije hrvatskih osnovnoakolskih itanki za viae razrede (5.  8. razred), triju razli itih nakladnika: " Hrvatska itanka (za V., VI., VII. i VIII. razred osnovne akole), autori Ante Be~en i Olga Jambrec, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001, 2003, 2003. i 2000. " Dveri rije i 5, 6, 7, 8, autori Nada Babi, Dinka Golem, Dunja Jel i i Ivan uri (samo za 8. razred), Profil, Zagreb, 2006, 2004, 2004. i 2005. " Krila rije i 5, 6, 7, 8, skupina autora, `kolska knjiga, Zagreb, 2006, 2007, 2007. i 2007. " }ubor rije i 5, Sjetva rije i 6, }etva rije i 7, Darovi rije i 8, autori Zvonimir Dikli i Jo~a Skok, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Ukupno, dakle, aesnaest hrvatskih itanki za viae razrede osnovne akole, od kojih su trenutno sve usklaene s novim Nastavnim planom i programom HNOS-a i odobrene za uporabu u naaim akolama. U istra~ivanju smo analizirali svaku pojedinu itanku, ali i svaku seriju kao cjelinu. Zapa~anja i zaklju ke izvodili smo na razini pojedine itanke, pojedine serije itanaka te na globalnoj razini. Budui da bi za ovu namjenu preopairno bilo iznositi analizu svake od aesnaest itanki, odlu ili smo neato detaljnije osvijetliti po jednu itanku iz svake serije te iznijeti zaklju ke - kako po serijama tako i one globalne, do kojih smo doali na kraju istra~ivanja. U svakoj konkretnoj itanci interes prou avanja bio je dvojak  s jedne strane, ticao se tekstova koji pripadaju istoj usmenoj knji~evnosti, a s druge strane, tekstova koji pripadaju pisanoj knji~evnosti, ali u kojima mo~emo zapaziti stanovite dodire izmeu dviju poetika, usmene i pisane, na bilo kojoj razini i u bilo kojem obliku. Kod tekstova usmene (narodne) knji~evnosti utvrivali smo koliko ih ima, tj. kolika je uope njihova zastupljenost u odnosu na cjelinu svih tekstova itanke, kakva im je vrstovna (~anrovska) pripadnost te koja im je dijalektalna pripadnost. Kod tekstova pisane knji~evnosti kod kojih smo detektirali procese interferencije takoer smo promatrali brojnost, ali prije svega, nastojali smo utvrditi u emu se sastoje navedeni intertekstualni dodiri te, osobito, koja ime je funkcija. I kod jednih i kod drugih tekstova, budui da je rije  o osnovnoakolskim itankama, temeljni rakurs promatranja uklju ivao je recepcijski kriterij, tj. propitivanje njihove primjerenosti u ostvarenju obrazovnih, odgojnih, funkcionalnih, komunikacijskih i svih ostalih zadaa koje se odnose na mladog recipijenta. Be~en  Jambrec: Hrvatska itanka za V. razred Zastupljeni tekstovi usmene knji~evnosti: Ero s onoga svijeta (aaljiva narodna pripovijetka); Ive vara dva du~deva sina (narodna epska pjesma); Ostala narodna baatina (poslovice i izreke, zagonetke, pitalice i dvije anegdote: Dobro je kadato i pametnu ~enu posluaati; Dok je ljudi, bit e i magaraca); Marina kruna (narodna lirska pjesma) te Paun i sokol (narodna basna). Analiziramo li ~anrovsku pripadnost, uvidjet emo da postoji primjerena vrstovna raznovrsnost  narodna pripovijetka, basna, lirska i epska pjesma te retori ki i drugi sitni usmenoknji~evni oblici  poslovica, izreka, zagonetka. Ono ato se mo~e primijetiti jest nedostatak narodne drame, premda, s obzirom da je rije  o po etnom viaem razredu, petom, to i ne bi trebalo predstavljati vei nedostatak. Analiziramo li, meutim, dijalektalnu pripadnost spomenutih tekstova, uo it emo prili an nesrazmjer  naspram tri atokavska teksta, stoji jedan akavski i nijedan kajkavski tekst (osim pet kajkavskih poslovica, od ukupno dvanaest). Tekstovi u kojima postoje procesi interferencije: A. `enoa: Dolazak Hrvata; P. Preradovi: Rodu o jeziku; J. Truhelka: Baka i baaa; D. Domjani: Zdrava Marija; M. Krle~a: Stric-vujc; P. Ljubi: Podne; Z. Balog: Bra ; I. Cukon: Krasna zemljo, Istro mila; I. B. Ma~urani: `uma Striborova; V. Nazor: Pepeljuga. Analizirajui navedene tekstove, primjeujemo raznolikost interferencijskih procesa  razli iti su tipovi i na ini intertekstualnih dodira, razli ite su razine na kojima se ti dodiri ostvaruju, a razli ite su im i funkcije. Tako u `enoinu tekstu Dolazak Hrvata interferenciju prije svega o itavamo na razini izraza  koriste se neki od tzv. stalnih epiteta usmenoknji~evne provenijencije (dome divan; zelen bujna; ~ivo srce& ), motivika i na in njena sintakti ka oblikovanja takoer su dijelom preuzete iz narodnih pjesama (druga slijedi drug; tmina minu, danak sinu; cvate nada, zdravo da si; ~ivo srce glasno kli e& ). Nasuprot tome, kod Domjania i Krle~e interferencija se prije svega o ituje u ocrtavanju specifi nog etnomentaliteta, ispisivanjem regionalnih etnopodataka, uporabom motiva iz zavi ajnog ~ivota ljudi (voz, seno, zvon& ; zornica, babe, veter, zajec, klobasi i kisela repa& ) te uporabom kajkavskog narje ja. Zanimljiv slu aj je Balogova pjesma Bra  u kojoj je kolidiranje prisutno samo na jezi noj razini (cakavizmi), dok je motivski, tematski i stilski rije  o tipi nom modernom, ludi kom dje jem pjesniatvu. Kod svakog promatranog teksta pokuaali smo utvrditi i koja je funkcija uo enih interferencija izmeu usmenih poticaja i pisanih modela, iako to i nije mogue uvijek jednozna no odrediti, osobito stoga ato ima tekstova gdje su te funkcije viaestruke, a ponekad i teako razlu ljive. Rukovodimo li se spomenutom podjelom Stjepana Hranjeca koja razlikuje aest razli itih funkcija interferencija, doi emo do uvida da su u itanci kojoj se bavimo prisutne sve funkcije, osim poantne. S obzirom na zastupljenost, meutim, uo ava se da su najfrekventnije dvije: zavi ajno-etnomentalitetna funkcija (tzv. regionalizacija) (prisutna kod etiri prou avana teksta) i domoljubna funkcija (prisutna kod tri teksta). Preostale funkcije- ludi ka, funkcija arhaizacije i nove bajkovitosti - prisutne su svaka samo u jednom tekstu. Serija Hrvatska itanka (5.  8. razred)  zaklju ci: U sve etiri itanke zastupljeni su, uz ostale tekstove, i tekstovi koji pripadaju usmenoj knji~evnosti kao i tekstovi pisane knji~evnosti (bilo dje je, bilo odrasle) u kojima su zamjetni procesi interferencije s usmenoknji~evnom tradicijom. U svim itankama viae ima tekstova u kojima se uo ava interferencija nego istih narodnih tekstova, ali mo~e se primijetiti postepeno opadanje broja prvih kako se odmi e prema viaim razredima (naspram pet nastavnih jedinica vezanih uz hrvatsku usmenu knji~evnost u 5. i 6. razredu, u 7. i 8. nalazimo samo dvije). Broj interferirajuih tekstova viae-manje je podjednak od 5. do 8. razreda. 4) U itankama su zastupljeni tekstovi na sva tri hrvatska narje ja, ali prili no nesrazmjerno. Promatramo li zastupljene ostvaraje narodne knji~evnosti, dijalektalna pripadnost rasporeena je na sljedei na in: 5. razred: atokavskih tekstova  3, akavskih -1, kajkavskih - 0; 6. razred: atokavskih tekstova - 4, akavskih - 1, kajkavskih - 0; 7. razred: akavskih tekstova - 1 i kajkavskih - 1, atokavskih - 0; 8. razred: atokavskih tekstova - 2, akavskih - 0, kajkavskih - 0. Ukupno je u sve etiri itanke: atokavskih tekstova - 9, akavskih -3 i kajkavskih - 1. Kod tekstova s utjecajem narodne knji~evnosti takoer su zastupljena sva tri narje ja, ali takoer dominira atokavsko narje je, dok su preostala dva zastupljena u manjoj mjeri (npr. u itanki 7. razreda ne postoji ni jedan takav tekst kajkavske jezi ne osnove). Interferencijski su procesi vrlo raznoliki, no promatraju li se isklju ivo funkcije tih interferencija, mo~e se primijetiti velika dominacija tekstova s funkcijom regionalizacije, dok je neato manje zastupljena domoljubna funkcija i funkcija arhaizacije. Preostale funkcije  ludi ka, funkcija ostvarenja nove bajkovitosti, poantna funkcija  nisu prisutne u ovim itankama. Babi  Golem  Jel i: Dveri rije i 5 Zastupljeni tekstovi usmene knji~evnosti: Rukovet pameti i naramak smijeha (poslovice, zagonetke, anegdote); Mladi glazbari (usmena brojilica); Od zlata jabuka (ulomci iz deset razli itih narodnih lirskih pjesama  ~etela ka, ljubavna, bearac, obredna, bo~ina, ganga, povijesna, dodolska, ljubavna, koledarska). U odabiru ovih tekstova vidljiv je kriterij vrstovne raznovrsnosti (usmene lirske pjesme, poslovice, zagonetke, anegdote, brojilica), ali njihova regionalna pripadnost, a time i dijalektalna, nije izjedna ena - prevladava atokavsko narje je, akavskih tekstova ima etiri, a kajkavska samo dva. Tekstovi u kojima postoje procesi interferencije: V. Kos: Ljubav; S. Pili: Zezancije, smijancije, ludancije; M. S. Maer: Djedovo slovo; I. I. Ramljak: Srijedom u Imotskom; M. D. Dravski: Starinske aege; P. Ljubi: Naai akoji; A. G. Matoa: Na ladanju; V. Nazor: Ora  Dragonja; I. B. Ma~urani: Ribar Palunko i njegova ~ena. Tekstovi su vrlo raznoliki  tematski, jezi no, ~anrovski, a isto tako i na inima meupoeti kih dodira s usmenom knji~evnoau. Kao primjer mo~e se izdvojiti pjesma Starinske aege kojom Dolenec Dravski ostvaruje zavi ajno-etnomentalitetnu funkciju pro~imajui pisani diskurs na svim razinama usmenim utjecajima  uporabom podravske kajkavatine, oslikavanjem specifi nosti narodnog ~ivota (svakodnevni ~ivot, mentalitet ljudi, poslovi& ), postizanjem specifi ne atmosfere zavi aja. Zanimljivo je da u sve to uklapa humoristi ni ton kao bitnu odrednicu karakteristi nog pogleda na svijet, na svakodnevne ~ivotne situacije, kao odrednicu ~ivotnog optimizma kojom tako efektno na kraju teksta ostvaruje ludi ku funkciju (Bili bi bogme stigel/ da se kesno nisi digel!) - kao rezultat pro~imanja dviju poetika; tako va~nu za mlade itatelje, a istodobno prili no rijetku u naaim itankama. Nazor pak svoj tekst Ora  Dragonja gradi na temeljima narodnih legendi, naravno, u vlastitoj interpretaciji, a suodnos prema usmenim modelima nazna uje ve podnaslovom Kako su nastale Dragonja, Mirna i Fojba u Istri, ostvarujui na taj na in tzv. novu bajkovitost svog teksta. I u ovoj itanci u tekstovima s interferencijom prevladava funkcija regionalizacije, ali su prisutne i sve ostale, u manjoj mjeri. Narje ja su viae-manje jednakomjerno zastupljena. Serija Dveri rije i (5.  8. razred)  zaklju ci: U sve etiri itanke zastupljeni su, uz ostale tekstove, i tekstovi koji pripadaju usmenoj knji~evnosti kao i tekstovi pisane knji~evnosti u kojima su zamjetni procesi interferencije s usmenoknji~evnom tradicijom. I ovdje u svim itankama viae ima tekstova u kojima se uo ava interferencija nego istih narodnih tekstova, ali za razliku od prethodno analizirane kolekcije itanki gdje smo primijetili postepeno opadanje broja narodnih tekstova idui od 5. do 8. razreda, ovdje to nije slu aj  naprotiv, najviae istih narodnih tekstova ima u 8. razredu, neato manje u 5., a u 6. i 7. razredu ima ih najmanje  svega dvije nastavne jedinice po razredu. Broj interferirajuih tekstova uglavnom je podjednak od 5. do 8. razreda, tj. neato je manji u 5. razredu, ali i ukupan opseg te itanke neato je manji od onih za viae razrede. U itankama su zastupljeni tekstovi na sva tri hrvatska narje ja, ali i ovdje prili no nesrazmjerno. Promatramo li zastupljene ostvaraje narodne knji~evnosti, dijalektalna pripadnost rasporeena je na sljedei na in: 5. razred  od 10 ulomaka narodnih lirskih pjesama: atokavskih - 5, akavska - 3, kajkavska - 2; brojilica je akavska; dok je kod sitnih oblika nemogue to no odrediti omjer jer ih je veina dana u standardiziranoj varijanti hrvatskog knji~evnog jezika; 6. razred  oba usmena oblika  lirska pjesma i bajka  atokavske su jezi ne osnove; 7. razred  2 akavske pjesme; 8. razred  od 9 ulomaka lirskih pjesama: atokavskih - 4, akavska -3, kajkavska - 2; balada je atokavska, kao i epska pjesma; dok je prikazanje akavsko. I ovdje dominira atokavsko narje je, dok je kajkavsko i ovdje najmanje zastupljeno. Takoer, neravnomjerna je i ~anrovska pripadnost zastupljenih usmenih oblika  dobro je zastupljeno pjesniatvo (lirsko, epsko, epsko-lirsko) te tzv. sitni oblici. Prozni oblici zastupljeni su samo s bajkom (1) i anegdotom (3), dok narodna drama uope nije zastupljena. Kod tekstova s utjecajem narodne knji~evnosti zastupljena su sva tri narje ja i to prili no ravnomjerno. Interferencijski su procesi raznoliki, ali promatraju li se isklju ivo funkcije tih interferencija, i ovdje se mo~e primijetiti dominacija tekstova s funkcijom regionalizacije. Sve ostale funkcije zastupljene su u mnogo manjoj mjeri. U tom smislu, najvea disperzivnost funkcija postignuta je u itanci 8. razreda gdje su, bez obzira na spomenutu dominaciju, ipak prisutne i sve druge funkcije interferencije pisanog diskursa s usmenim knji~evnim modelima. skupina autora: Krila rije i 5 Zastupljeni tekstovi usmene knji~evnosti: Svijetu se ne mo~e ugoditi (aaljiva narodna pripovijetka); Gaapar i Melko (narodni dje ji igrokaz); Svim na zemlji (narodna bo~ina pjesma). Tekstovi su ~anrovski raznovrsni, dapa e, prezentiraju sva tri knji~evna roda. Dva su teksta atokavska, a jedan kajkavski. Tekstovi u kojima postoje procesi interferencije: M. S. Maer: Djedovo slovo; D. Britvi: Maslina je neobrana; M. D. Dravski: Starinske aege; D. Domjani: Bo~i; I. B. Ma~urani: Prestadoae ari u aumi Striborovoj; F. H. Kia: U Buzeatini; V. Parun: Bajka; D. Miloa: Nepoznata pri a ( arobni atapi); Z. Balog: Bra ; T. P. Marovi: Mrkli mrak Nepomak. Domjani uporabom meke zavi ajne kajkavatine, ali i oslanjanjem na narodne fraze i izraze uope (vse pute; vse kute; smeh i popevka; v sela i grade& ), ostvaruje idili nu zimsku sli icu zavi aja koja je mnogo viae od toga - osim sli ice krajolika to je sli ica mentaliteta ljudi, njihove tradicije i na ina ~ivota  ukratko itava mala ~ivotna filozofija zagorskog, ali i hrvatskog ovjeka uope (i spunil z veseljem / vse kute,/ da smeh i popevka zvoni,/ da brigah i tugah ni& ). Ivana Brli-Ma~urani pak, utje ui su usmenoknji~evnom diskursu, arhaizira tekst, i to razli itim postupcima i na razli itim razinama  koristei likove iz narodnih predaja i iz mitologije, strukturom i dinami nim ritmom re enice (Malo aute Domai, malo tepu snijeg s opan ia i ne znaju baki savjeta), uporabom specifi nih glagolskih oblika (aorist, imperfekt, krnji perfekt, pluskvamperfekt), uporabom standardnih usmenih brojeva (& u njem bilo sedam zlatnih dvorova i osmo selo), pomalo gnomskim re enicama (& volim ostati u svojoj nesrei a znati da imam sina, negoli da mi dadea sve blago i sve dobro ovoga svijeta a da moram zaboraviti sina). Serija itanaka Krila rije i (5.  8. razred)  zaklju ci: 1) ,: < L N  T Zv&(0z|Ʒ{i\O?7hr.mHsHhnaShT5CJaJmHsHh5CJaJmHsHhr.5CJaJmHsH"h}hnaS56CJaJmHsHh$ F6CJaJmHsHhc6CJaJmHsHh}hnaS6CJaJmHsH"h}hnaS56CJaJmHsHh}56CJaJmHsHh}5CJaJmHsHh$ Fh}5CJaJmHsHhvfmHsHh}mHsHh#Vh}5mHsH,: < Z&(|\DF$+k4::X;l< $dha$gdi p$dh`a$gdi p$ & Fdha$gd} $dha$gdnaS $dha$gd} $dha$gdnaS2iq$` ">@BDr|  L""`#b#F$v$$$$R%V%&,'`')R)J*η{rg_{_{W{W{hcmHsHhW mHsHhbh-mHsHh-6mHsHh-mHsHjhr.0JUmHsHh1mmHsHhmHsHhhr.mHsHhZEhr.mHsHhr.CJaJmHsHh1mhr.mHsHhr.hr.CJaJmHsHhr.hr.mHsHh$ FmHsHhr.mHsHhmHsH"J*L**++2+p++++/00@00002:2v2R4S4Z4[4t4448"9f9z99999&:::;;B;V;X;թթ𜏜uh$ F5CJaJmHsHhjld5CJaJmHsHh}5CJaJmHsHh5CJaJmHsHhomHsHjh$ F0J6UmHsHh-6mHsHh-h-mHsHhcmHsHh'h-mHsHhmHsHh-mHsHh'mHsH*X;j<l<p<<============>>>>>>>>???????@*A,A2ADABJCdClCCC{sk{homHsHh%KmHsHhvmHsHhRmHsHh Y@mHsHhnwhmHsHhnwh6mHsHh&hmHsHh56mHsHh&h6mHsHh5CJaJmHsHhnahmHsHh6mHsHh-hmHsHhmHsH*l<=>~?@NNNVdhhj0mmDrPt$ dha$gdi p$ dha$gdi p$ & F 8hdh^`a$gdi p$dh`a$gd}$dh`a$gdi p$dh^a$gdi pCCCC&D*DBD^DzDDDDDEEREXEEEvGGIINNNNNNNNN:O`OOOP2PPPPp@pRpTpVpXp\p`ptpvp~ppppppppqq2qFqqqqqr"r6r@rBrHssPtnttuuvw:w>w@wpwغزآh"<5mHsHhE3mHsHhmHsHh'mHsHh%~mHsHhl{mHsHjhZ&0JUmHsHhSrSmHsHhZ&mHsHhP"RmHsHhomHsHhmHsH;Pt>w@wwR|VXhގDd$ & F hdh^`a$gdi p$ & F hdh^`a$gdi p$ & F hdh^`a$gdi p$dh`a$gdi p$dh^a$gdi p$ dha$gdi p$ & F 8h@dh^`a$gdi p pwwww$xhxxxx|||*},}.}H}b}}}}}~~4~H~`~z~~~$@"Nrt΄҄pЈVXf̊ƽ߲h35mHsHh <2h&5mHsHh&56mHsHh&5mHsHh"<h&mHsHhl{6mHsHhl{mHsHhmHsHh"<6mHsHh"<mHsHht(h"<56mHsHh"<56mHsH5̊Њh0ޑZ^rzΔ04HPTdln&@b R`ޘ>\ԙ֙ƜFHJjȞh;XhE35mHsHhE3mHsHh,| mHsHjh"<0JUmHsHhmHsHh'mHsHhZ&mHsHht^mHsHhl{mHsHh"<mHsHh%~mHsH;HJ~F:H0$dh^a$gdi p $dha$gdi p$dh`a$gdnaS$dh`a$gdi p$ hhdh^ha$gdi p$ & F hdh^`a$gdi p$ hdha$gdi pjܝRnžjƠ",Rơޡ >@BX`lң¥bft8¨Ȩҩ,2Blvxz|~䞧hnaShRUmHsHht^6mHsHht^mHsHh,| mHsHhRUmHsHh hE3mHsHho`hE36mHsHh_hE356mHsHhE36mHsHhE3mHsHhE356mHsH7~ګ<DFLf0N@tZ":@HNû}thQ5mHsHh,| hQmHsHhJ hE3mHsHh'mHsHh%~mHsHhQmHsHhA}mHsHh,| mHsHhE3mHsHUhRUmHsHh35mHsHhh5mHsHh56mHsHh5mHsHhRU5mHsH*Sve itanke nemaju zastupljene obje vrste tekstova  i prave narodne tekstove, i tekstove u kojima je prisutna interferencija s narodnom knji~evnosti. Dok je drugi tip tekstova zastupljen u svim itankama od 5. do 8. razreda, prvi tip tekstova uope nije prisutan u itanci za 8. razred. 2) Broj narodnih tekstova ne smanjuje se (niti poveava) postepeno od 5. do 8. razreda  u 5. razredu predviene su 3 takve nastavne jedinice, u 6. razredu ak 6 (s time da neke obuhvaaju i viae od jednog teksta), a u 7. razredu 2 (nastavna jedinica o legendama takoer obuhvaa mali mozaik legendi). 3) Broj interferirajuih tekstova smanjuje se postepeno od 5. do 8. razreda  najvei je u 5. i 6. razredu (po 11 tekstova), manji je u 7. razredu (7 tekstova), a najmanji u 8. razredu (6 tekstova). 4) Na razini narje ne pripadnosti vlada relativna ujedna enost dijalektalnih tekstova svih triju narje ja, u svim etirima itankama. 5) Funkcije interferencije u promatranim tekstovima vrlo su razli ite, ali uvelike dominira funkcija regionalizacije. Sve ostale funkcije javljaju se u mnogo manjoj mjeri, ak i domoljubna, u nekim ranije analiziranim serijama itanki relativno esta. Osobito su rijetke ludi ka funkcija te poantna funkcija. Dikli  Skok: }ubor rije i 5 Zastupljeni tekstovi usmene knji~evnosti: Ti ek i ti ica (narodna lirska pjesma); Lepo naae Meimurje (narodna lirska pjesma); Ero s onoga svijeta (narodna pripovijetka); Pripovist o zelenom vrapcu (narodna pripovijetka); Kratak rep (narodna anegdota); Mala vila (narodna bajka). Osim velikog broja narodnih tekstova, u odnosu na neke druge itanke, zamjetna je i prili na vrstovna i narje na raspodijeljenost  tekstovi su razli itih knji~evnih vrsta, ravnomjerno rasporeeni na sva tri narje ja (po 2 teksta na svakom od hrvatskih narje ja). Tekstovi u kojima postoje procesi interferencije: L. Paljetak: Djetinjstvo; F. Ma~urani: Majka; Z. Kampanjet: Kad je mat zaspala; I. B. Ma~urani: Sunce djever i Neva Nevi ica; G. Krklec: Proljee u Zagorju; L. Paljetak: Plava ru~a; F. Galovi: Lastavice; M. D. Dravski: Moja Podravina; M. S. Maer: Suton na rijeci Savi; V. Zemuni: Ivanjska no; I. G. Kova i: Rodni kraj; P. Ljubi: Podne; Z. Balog: Bra ; S. `krinjari: i ak i Kaktus-car; N. Zidar-Bogadi: Sretni cvr ak; S. Femini: Magarac; P. Kani~aj: Stara nova pri a o Crvenkapici; Z. Balog: Mrav u autobusu; J. Truhelka: Baka i baa a: D. Gervais: Noni; Lj. Car-Matutinovi: Polnonica; D. Domjani: Bo~i. Ono ato upada u o i jest izuzetno velik broj tekstova s procesima interferencije. Raspodijeljenost interferencijskih funkcija takoer je vrlo zanimljiva  premda i ovdje dominiraju tekstovi sa zavi ajno-etnomentalitetnom funkcijom interferencije (11), izuzetno mnogo je i tekstova s funkcijom nove bajkovitosti (7). Od ostalih funkcija javljaju se joa ludi ka funkcija (2), poantna funkcija (1) te funkcija arhaizacije (1). Zanimljivo je da bez obzira na izuzetno velik broj tekstova s interferencijom ni u jednom tekstu nema domoljubne funkcije kao primarne. I to je otklon od prakse kakvu smo dosada bilje~ili. `to se narje ne pripadnosti ti e, ne postoje vee razlike u zastupljenosti. Ilustrirat emo primjer Luke Paljetka koji u tekstu Plava ru~a pose~e za konvencijama bajke - koriatenjem standardnih bajkovnih likova s pripadajuim im funkcijama (lijepa kraljevna, mudrac, zaljubljen mladi-sluga); sa~etoau u prikazu radnje; ploanim oblikovanjem likova; motivom zadane zagonetke/zadatka koji treba izvraiti, kao preprekom koju treba savladati da bi se postigao ~eljeni cilj (pronai plavu u~u); elementom udesnosti (ru~a se iz bijele pretvorila u plavu). Ono po emu se ovaj tekst razlikuje od bajki na kakve smo navikli zasigurno jest prikaz mladia. Umjesto standardne po~rtvovnosti/ hrabrosti/ mudrosti/ odlu nosti koju obi no iskazuju likovi bajke u sli nom polo~aju i s istom pripadajuom im funkcijom, lik mladia u ovom novobajkovnom tekstu iskazuje posve suprotne osobine  tugu, samosa~aljenje, labilnost (u prvoj se kr mi napio od tuge za draganom) te, naposljetku, la~ljivost (ubrao bijelu ru~u i predstavio je kao plavu). Ono ato slijedi vrlo je neo ekivan rasplet s obzirom na ovakav prikaz protagonista (ru~a se doista pretvorila u plavu ru~u), ali i satiri na napomena na kraju, netipi na za klasi nu bajku (ali esta u anegdoti): (Zlobnici ka~u da je poplavila od boli kad je ula toliku la~.) Ovakav rasplet (koji s druge strane sasvim dobro korespondira sa sretnim zavraecima klasi ne bajke) isklju ivo je motiviran velikom mladievom ljubavlju koja ga nagnala na in la~i (ideja: ljubav sve opravdava, ali i ini uda), a ne na in hrabrosti ili lukavosti kao ato nam je pokazivala klasi na bajka. Potpuno originalan i inovativan pristup bajci nalazimo u Kani~ajevu tekstu Stara nova pri a o Crvenkapici. Temeljna pri a (pri a o Crvenkapici), ujedno temeljna dijegeti ka razina, dvostruko je uokvirena  prvi pripovjedni okvir ini napomena o odmaku od konvencija bajki (Veina bajki po inje rije ima Bila jednom, ali naaa pri a nee po eti tako. Mo~da i zato da bi se mogla dogoditi i danas, i ju er, i sutra!), a drugi pripovjedni okvir (ujedno i drugu dijegeti ku razinu) ini referencija na djeda koji jedne ve eri pri a djeci bajku o Crvenkapici (Dakle, jednog dana, bolje, jedne ve eri, pri ao je djeci djed staru bajku o Crvenkapici!). U toj re enici o djedu ve su dvije stvari koje mo~emo primijetiti, a koje ukazuju na odmak od diskursa bajke na kakav smo navikli  prva se ti e kolebanja, hinjene nesigurnosti u pripovijedanju (bolje jedne ve eri) karakteristi ne za neke druge suvremene (uglavnom postmodernisti ke) diskurse, ali ne i diskurs bajke, a druga je injenica da bajku pri a djed (uobi ajenije je da je pri a baka), i to bajku koju najavljuje kao staru, dok je ono ato proizlazi iz njegova pri anja sve drugo samo ne stara bajka o Crvenkapici. To je vidljivo ve iz samog po etka bajke koji je prepun satiri nih tonova vezanih uz situacije i probleme suvremenog ~ivota (U nekom zaba enom selu sa samo tri televizora ~ivjela je Crvenkapica s majkom. Otac im je prije toga otiaao u grad tra~iti posao, ali je umjesto posla naaao neku drugu tetu i nije se viae vratio Crvenkapici i njezinoj dobroj majci& ) I dalje se otprilike nastavlja u istom tonu, s time da mo~emo uo iti joa jedno obilje~je netipi no za bajku  autoreferencijalnost u pripovijedanju (Iako je vukova u naaim aumama i u naaim pri ama sve manje, u ovoj pri i, kao i u pravoj, pojavit e se i vuk.) Osim ato diskurs referira sam na sebe, ova je re enica ujedno i prolepti na (pojavit e se i vuk), ato kod bajke ina e nije slu aj. Poigravanje s viae razina pripovijedanja, ali i varijanta otvorenog zavraetka (Tu pri i nije kraj, a lov eva diskusija joa traje! Dalje nastavi sam!) obilje~ja su karakteristi na za romane ili pripovijetke, naj eae novijih razdoblja, ali nikako ne i za bajku. Tu je i preplitanje razina zbilja/fikcija, tj. ~ivotna zbilja/knji~evna zbilja, npr. napomenom o pravosti vuka (I to pravi!) ili u osebujnu raspletu pri e (Tu je pri i kraj, a lov eva diskusija joa traje!) i, uope, uvoenjem vuka u pri u na na in dramskog teksta (Evo ga!). Nadalje, pravi aok, efekt za udnosti za itatelja odgojena na klasi noj bajci zasigurno e uslijediti tijekom itanja sljedeih situacija  od one u kojoj vuk bakici odmah priopava da ju je doaao pojesti, preko bakina odgovora vuku da neka je samo pojede (Samo izvoli, sinko! Doaao si u pravi as. Od ove se penzijice ionako ne mo~e ~ivjeti), do napomena o tome ato je Crvenkapica sve nosila baki (Veselo pjevajui najnovije festivalske hitove, nosila je bakici kola e, neato sira i tri vreice Podravke juhe) ili bakinih odgovora (npr. na pitanje zaato su joj o i tako velike, baka odgovara: Da mogu lakae vidjeti malu penzijicu, keri). Iz veine ovih re enica vidi se aluzija na teakoe i neprimjerenosti suvremena ovjekova okru~ja, kako prirodnog, tako i druatvenog, tj. razvidna je aktualnost tematike. Stoga mo~emo rei da je Stara nova pri a o Crvenkapici viaestruko subverzivan tekst  kako s obzirom na primjeren druatveni kontekst normalna ljudskog ~ivota, tako i s obzirom na odnos prema tradicionalnoj bajci i njenim konvencijama. Serija itanaka }ubor rije i, Sjetva rije i, }etva rije i, Darovi rije i  zaklju ci: 1) Sve etiri itanke sadr~e obje vrste tekstova  i narodne (usmene) i one u kojima postoje procesi interferencije usmene i pisane knji~evne matice. 2) U svim itankama ima viae tekstova u kojima se uo ava interferencija nego istih narodnih tekstova. Najvei broj narodnih ostvaraja nalazi se u itanci 8. razreda (7), itanke 5. i 6. razreda brojem su narodnih tekstova izjedna ene (6), dok ih najmanje ima u itanci 7. razreda (4). 3) Broj interferirajuih tekstova smanjuje se vrlo zna ajno u 7. i 8. razredu u odnosu na broj u 5. i 6. razredu  u itankama 5. i 6. razreda naali smo 23 takva teksta, a u itankama 7. i 8. razreda u svakoj po 14. 4) Na razini narje ne pripadnosti u tekstovima prvog tipa (narodnim) ujedna enost vlada samo u 5. razredu. U itankama od 6. do 8. razreda kajkavsko narje je je zapostavljeno u odnosu na akavsko te, osobito, u odnosu na atokavsko. U narje noj zastupljenosti meu drugim tipom tekstova nema zna ajnijih odstupanja. 5) Tekstovi kod kojih smo o itavali odnose s usmenom knji~evnosti te odnose uspostavljaju na razli ite na ine i s razli itim funkcijama  naj eaa je u svim itankama funkcija regionalizacije, slijedi funkcija arhaizacije, ludi ka i domoljubna. Funkcija stvaranja tzv. nove bajkovitosti te, osobito, poantna funkcija interferencije najmanje su zastupljene. U tom je smislu iznimka itanka za 6. razred s mnoatvom tekstova u kojima prepoznajemo ostvarenje nove bajkovitosti, upravo uz pomo utjecanja usmenoknji~evnim modelima. Zaklju ci o statusu usmene knji~evnosti u naaim itankama Na temelju provedena istra~ivanja o statusu usmene knji~evnosti u naaim osnovnoakolskim itankama viaih razreda doali smo do sljedeih rezultata: Narodna (usmena) knji~evnost zastupljena je u veini hrvatskih itanki, ali ipak ne u svima. Od aesnaest analiziranih itanki jedna je itanka bez i jednog primjera usmene knji~evnosti te nekoliko itanaka sa po dva usmena primjera, dok ih najvei broj ipak ima po nekoliko. U broju tekstova narodne knji~evnosti teako se mo~e uo iti pravilnost, ato svjedo i o tome da mu se vjerojatno nije pridavala vea pozornost. Dok u dvije prou ene serije itanki taj broj opada kako se ide prema viaim razredima (s time da je u jednoj od njih najvei u 5., a u drugoj u 6. razredu), u druge dvije serije itanki taj je broj najvei upravo u 8. razredu, nakon ega slijedi 5., pa 6. razred. ini se da je, gledamo li u cijelosti sve etiri serije s obzirom na zastupljenost pravih narodnih tekstova, najloaije proaao 7. razred. U svim itankama postoji odreen broj tekstova u kojima se mogu uo iti specifi ni procesi interferencije pisanog diskursa s usmenoknji~evnim poticajima i modelima. Taj je broj viae-manje podjednak u svim itankama, tj. otprilike srazmjeran ukupnom opsegu itanke. U itankama su zastupljeni tekstovi na sva tri hrvatska narje ja. U tekstovima pisane knji~evnosti koje smo prou avali ta je zastupljenost viae-manje podjednaka (osim nekoliko iznimaka, uglavnom na uatrp kajkavskog narje ja). S druge strane, u primjerima narodne knji~evnosti evidentno je da kriterij jednakomjerne zastupljenosti triju narje ja kod njihova uvratavanja u itanke nije bio relevantan. U veini itanaka tako je najzapostavljenija kajkavska narodna knji~evnost, a najzastupljenija atokavska. Kod uvratavanja narodne knji~evnosti u itanke kriterij vrstovne raznovrsnosti uva~avao se samo djelomi no, tj. samo u nekim itankama. Mo~emo rei da je u tom pogledu najbolje proala poezija (kako lirska, tako i epska, te epsko-lirska), retori ki oblici te sitni usmenoknji~evni oblici. Prozne su vrste uglavnom neato manje zastupljene, a daleko je najmanje zastupljeno narodno dramsko stvaralaatvo, kojeg naj eae ni nema u itankama. Iako je broj interferirajuih tekstova zadovoljavajui, evidentno je da su uvratavani tekstovi s uglavnom istim funkcijama interferencijskih procesa. Tako je uvelike najvei broj tekstova u kojima se usmenim poticajima ostvaruje regionalna, zavi ajna slika (zavi ajno-etnomentalitetna funkcija interferencije), tj. onih koji slu~e regionalizaciji, naj eae na tematskoj razini. Neato je manji broj onih kojima se suodnosima s usmenim modelima arhaizira diskurs, ili pak poti u domoljubna raspolo~enja. Tekstova s druga ijim funkcijama interferencije (stvaranje tzv. nove bajkovitosti, ostvarenje ludizma ili poantiranje nekih misli i tema) ima malo, uz iznimke u manjem broju itanaka. Usporeivanjem, dovoenjem u meusobne uzro no-posljedi ne veze te promialjanjem navedenih rezultata istra~ivanja oblikovali smo sljedee stavove: " Usmena (narodna) knji~evnost bespogovorno bi morala nai mjesta u svim hrvatskim itankama za viae razrede osnovne akole, bez izuzetaka na kakve smo u ovoj analizi naiali. Nu~no je to ukoliko ~elimo njegovati vezu s narodnom baatinom, s tradicijom, s korijenima jezika i nacije, ali i s korijenima svakog od nas. " Kod uvratavanja narodne knji~evnosti u itanke, viae bi pa~nje trebalo posvetiti samoj koli ini, tj. broju takvih tekstova. Po~eljna bi bila barem ujedna enost u koli ini tih tekstova (ili isti omjer u odnosu na cjelinu itanke, ukoliko su itanke iz iste serije razli ita opsega) idui iz razreda u razred, ako ve ne i porast njihova broja idui prema viaim razredima, ato bi dobro korespondiralo s veim sposobnostima u enika, ali i veim predznanjem iz prethodnih razreda. " Viae pa~nje trebalo bi pridavati i relativno ravnomjernoj zastupljenosti svih triju hrvatskih narje ja. Va~no je to ~elimo li podjednako njegovati narodnu rije  sviju hrvatskih krajeva, a putem nje i upoznavati u enike s narodnim knji~evnim ostvarajima tih istih krajeva, s narodnom baatinom openito, s razli itim hrvatskim regijama, sa svakodnevnim ~ivotom ljudi, s razli itim etnomentalitetima& Va~no je to i kako bi se poticalo bogatstvo razli itosti o emu se deklarativno tako esto govori u razli itim segmentima ~ivota, ali koje se mnogo rjee doista i prakticira. " Trebalo bi viae respektirati recepcijski kriterij prilikom odabira tekstova za akolske itanke, osobito kad je rije  o specifi noj grupi tekstova koji su razli itim silnicama povezani s usmenoknji~evnim korijenima. Prije svega, pri tome mislimo da bi trebalo nastojati pronalaziti i one tekstove, obi no neato suvremenije tematike, u kojima se interferencijom s usmenim modelima ostvaruje ludizam ili stvara tzv. nova bajkovitost. Takvi su tekstovi, ludi ki, igrivi te novobajkoviti, uglavnom izuzetno zanimljivi u enicima ove dobi i kao takvi dobro itateljski prihvaeni, a to je, opet, va~an motivacijski faktor za potencijalna daljnja itanja i, uope, daljnja posezanja za knji~evnom rije ju. Pri tome nikako ne mislimo da bi tekstove s funkcijom regionalizacije, arhaizacije ili domoljubnom funkcijom interferencijskih procesa trebalo izbjegavati. Rije  je samo o postizanju im vee raznolikosti i na tom planu, uz neato vee uva~avanje recepcijskog kriterija. Iz svega proizlazi da sastavljanje akolskih ud~benika nije nimalo jednostavan zadatak te da podrazumijeva promialjanje o mnogim pitanjima, uva~avanje razli itih kriterija, konzultiranje stru njaka raznolikih profila te, osobito, izuzetno dobro poznavanje spoznajnih, emotivnih, jezi nih, komunikacijskih i drugih sposobnosti mladih recipijenata. Sve je to nu~no ~elimo li ostvarivati temeljne zadae nastavnog podru ja knji~evnost, a one su sljedee: spoznavanje i do~ivljavanje, tj. primanje (recepcija) knji~evnih djela; razvijanje osjetljivosti za knji~evnu rije ; razvijanje itateljskih potreba; stvaranje itateljskih navika; osposobljavanje za samostalno itanje i primanje (recepciju) knji~evnih djela. Nu~no je to i za ostvarenje svih onih pojedina nih zadataka (kako obrazovnih, tako i odgojnih, funkcionalnih i komunikacijskih) vezanih uz nastavnu obradu svakog pojedinog teksta, kao ato su: razvijanje pozitivnih eti kih vrijednosti i estetskog ukusa u enika; razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti; izgraivanje svestrane stvarala ke osobnosti; razvijanje jezi ne kreativnosti; razvijanje svijesti o jedinstvenosti domovine te upoznavanje njenih prirodnih, povijesnih i kulturnih zna ajki; poticanje ljubavi prema rodnom kraju i narodu, prema jeziku i povijesnim postignuima; stvaranje osjeaja pripadnosti duhovnim iskustvima koja smo baatinili od predaka; razvijanje poatovanja i uva~avanja prema svim hrvatskim krajevima, narje jima, regionalnim zajednicama i njihovoj materijalnoj i duhovnoj baatini (njegovanje bogatstva razli itosti). Svrha ovog istra~ivanja nije bilo vrijednosno odreivanje  njime se ne ~eli rei da je jedna itanka bolja od druge, serija itanaka od neke druge serije itanaka ili nakladnik od nakladnika. Na kvalitetu neke itanke ionako utje e itav niz parametara, u prvom redu onih koji se odnose na njeno metodi ko oblikovanje, ali i ato se ti e same pogoenosti tekstova (kvalitete odabira) takoer postoji itav niz razli itih kriterija koje je potrebno uva~avati (omjer nacionalne i stranih knji~evnosti; ~anrovska primjerenosti i raznovrsnost; tematska pogodnost& ). Ovaj rad predstavlja analizu samo jednog aspekta tekstova naaih osnovnoakolskih itanki  analizu statusa usmene (narodne) knji~evnosti. Svi ostali aspekti potencijalne su teme nekih drugih istra~ivanja. LITERATURA Primarna: Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja: Dveri rije i 5, Profil, Zagreb, 2006. Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja: Dveri rije i 6, Profil, Zagreb, 2004. Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja: Dveri rije i 7, Profil, Zagreb, 2004. Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja  uri, Ivan: Dveri rije i 8, Profil, Zagreb, 2005. Be~en, Ante  Jambrec, Olga: Hrvatska itanka za V. razred osnovne akole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001. Be~en, Ante  Jambrec, Olga: Hrvatska itanka za VI. razred osnovne akole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. Be~en, Ante  Jambrec, Olga: Hrvatska itanka za VII. razred osnovne akole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. Be~en, Ante  Jambrec, Olga: Hrvatska itanka za VIII. razred osnovne akole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000. Dikli, Zvonimir  Skok, Jo~a: }ubor rije i 5, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Dikli, Zvonimir  Skok, Jo~a: Sjetva rije i 6, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Dikli, Zvonimir  Skok, Jo~a: }etva rije i 7, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Dikli, Zvonimir  Skok, Jo~a: Darovi rije i 8, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Matanovi, Julijana  Tatrin, Milan: Po etnica za odrasle, hrvatska itanka za 8. razred, Profil, Zagreb, 2002. skupina autora: Krila rije i 5, `kolska knjiga, Zagreb, 2006. skupina autora: Krila rije i 6, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. skupina autora: Krila rije i 7, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. skupina autora: Krila rije i 8, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Sekundarna: Babi, Nada  Golem, Dinka  Jel i, Dunja: Dveri rije i 5, priru nik za u itelje/u iteljice, Profil, Zagreb, 2006. Boakovi-Stulli, Maja: Usmena knji~evnost kao umjetnost rije i, Mladost, Zagreb, 1975. Hranjec, Stjepan: Funkcije interferencije, Rije , asopis za slavensku filologiju, god. 14., sv. 4, str. 155.-169., 2008. Hranjec, Stjepan: Hrvatska kajkavska dje ja knji~evnost, Zrinski, akovec, 1995. Kekez, Josip: Prva hrvatska re enica; Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988. Kekez, Josip: Usmena knji~evnost, u: Uvod u knji~evnost, ur. `kreb-Stama, Globus, Zagreb, 1986. Nastavni plan i program za osnovnu akolu, Narodne novine 102/2006. Pavleti, Josip: Poetika korelacije, `kolska knjiga, Zagreb, 2007. Solar, Milivoj: Teorija knji~evnosti, `kolska knjiga, Zagreb, 1986.  O tome govori viae prou avatelja, meu njima Maja Boakovi-Stulli u knjizi Usmena knji~evnost kao umjetnost rije i, Stjepan Hranjec u svom rukopisnom tekstu Funkcije interferencije te Josip Kekez u nizu svojih tekstova.  Tekst je nastao po etkom 2008., joa u rukopisu.  Iz sve etiri analizirane serije, donosimo kratku interpretaciju itanke za 5. razred.  Pojam koristi Stjepan Hranjec u tekstu Funkcije interferencije, govorei o Truhelkinim Zlatnim dancim  Osim pet poslovica  Osim s uvodnim, 8-era kim ulomkom iz prikazanja Muka svete Margarite koji, kako zbog svoje stihovane forme tako i zbog toga ato je doslovno rije  o pjesmi koju pjeva pastirica Margarita pasui ovce, mnogo viae spada u poeziju nego u dramu.  U smislu kako pojam funkcije koristi Vladimir Propp  kao funkcije protagonista bajkovne radnje, tj. one veli ine koje su u bajci konstantne i vezane uz likove, to su osnovne jedinice svake bajke  Ovo su zadae kako ih odreuje Nastavni plan i program za osnovnu akolu, u okviru Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda iz 2006. g. D`Fz.04Z0Rn 8BZb.jմ̩աթ̙himHsHh'mHsHhyK~hE3mHsHhyK~hE36mHsHhY hE36mHsHhE36mHsHhE3mHsHhY hE356mHsHhE356mHsHhE35mHsH<*>\f ~"4HP^ 46Vjlhj (h\hE36mHsHhhhE36mHsHhhmHsHh%hE36mHsHhZOKhE36mHsHjhE30JUmHsHh,| mHsHh'mHsHh%~mHsHh!<mHsHhE36mHsHhE3mHsH6jjPdfnPvz8<BD"D 8<\ 2   мżhi6mHsHhimHsHh3hE3mHsHhhhE36mHsHhrHhE3mHsHhh6mHsHhhhhmHsHhhhh6mHsHh%hE3mHsHhE36mHsHhhmHsHhE3mHsH6 z     * 8  @BDd~<|dfh8÷{s{{h{]R{hJ h RmHsHhS;Kh RmHsHhFh RmHsHhimHsHh RmHsHh3h5mHsHhQ5mHsHh56mHsHh356mHsHh5mHsHh}h}6mHsHh}mHsHhmHsHh%~mHsHhE36mHsHhhhE36mHsHhhmHsHhE3mHsH0BD` Dj"$$ & F 8hhdh^h`a$gdi p$dh`a$gdnaS$ & Fdha$gdP"R $dha$gdi p$dh`a$gd}$ ldh`a$gd}$ ldh`a$gd'8P`` < @D!"%%`''(((:)+&,-v-00111B2222B7N788t;hYmHsHhP"RmHsHhPS2mHsHhUmHsHh3mHsHhW]h RmHsHhT5CJaJmHsHhnaS5CJaJmHsHhmHsHhWh RmHsHhimHsHhA}mHsHh RmHsHhjldmHsH/$((,112:59=ExQxWzWWWHXXY $dha$gdi p$dh`a$gdi p $dha$gdi p$Ldh^La$gdP"R$ & F 8hhdh^h`a$gdi p$ & F 8hhdh^h`a$gdi pt;;;;;<==@@@ A*A`AAB^BxBC DEELG~GGGbHxHJJJKlMM(N.N4N&OtOQQ(RNRTUUUUxWzWWhQ5CJaJmHsHhPS2mHsHhP"RmHsHhTmHsHjh R0JUmHsHh R6mHsHh%@mHsHhmHsHhUmHsHhQmHsHh;Dh RmHsHh RmHsHhimHsH2WWWWWXXXDY`YZ ZZZZ[|[,\N\]"]]]t^^_,___R`z`a$aaabb|bbbbJcfcdVdddd~eeee>fjff góóóóóóóóóóóóóóóóóóóóóóóhlCh RCJaJmHsHhlCCJaJmHsHhlC6CJaJmHsHhnaSh R6CJaJmHsHhnaSh RCJaJmHsH"hnaSh R5>*CJaJmHsHhh R5>*mHsHh R5CJaJmHsH6YPZ [[\]6^^l_``daa\bbbbcd$dh^`a$gdi p$dh^`a$gdi p$ Xdh^ `Xa$gdi p$  dh^ ` a$gdi p $dha$gdi pde"ffghh$i&i(i*i,i.i0i2ijXk ll$a$gd$a$gdr.$ Xdh^ `Xa$gdi p$`dh^``a$gdi p$dh^`a$gdi p$`dh^``a$gdlC gg8ggg8h\hhh$i&i2i4i6iTiijjNjdjrjjjjjjjjjjVkXkZkļīĢ{qf^fTjhi0JUh$ FmHsHh$ Fh$ FmHsHjh$ F0JUh hr.mHsHh-mHsHh-h-mHsHh-6mHsHhr.6mHsHh&mHsHhc6mHsHhcmHsHhr.mHsHhbhr.mHsHjhr.0JUhnaSh R6CJaJmHsHhnaSh RCJaJmHsH Zk\kl l ll\llllllllmmmmhmmnnnnnnnnnooпةypyh^SOSOSOShE3hFhE3mHsHjhE30JUhRUmHsHh"<6mHsHh"<mHsHh/h"<mHsHjh"<0JUhZ&mHsHhZ&hZ&mHsHjhZ&0JUhSrShSrS6mHsHhSrSmHsHh6mHsHhmHsHh{N9hmHsHjh0JUhimHsHhihimHsHlmntpqqq$ Xdh^ `Xa$gdi p$a$gdF&gdE3$a$gd"<ooo$o&o4o6oFoHoRoXo^o`oporooooooooorptpvpxppqqqqqûëhnaSh RCJaJmHsHhlCh@"Rh R6mHsHh RmHsHh@"Rh RmHsHjh R0JUhE3mHsHhFhE36mHsH hE36hFhE3mHsHhE3 ,1h/ =!"#$% @@@ r.NormalCJ_HaJmH sH tH >A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa,O, 'Stil2$a$>@> ' Tekst fusnoteCJaJ>&@> r.Referenca fusnoteH* m+3oH_Sţl,/ţ@UV>" #kkl6bEC#D#s#e'20h0\122"5(6777):@@@AoC"DqHHJJJKQQQ!SQTUUVVVYr rwr s.tuDvSxTxx y3zU|_}[ƃǃZ~ƖЖ"tƗ&a̙gr,jkwBcĞ Lwkr8ãƣ000000000 00000000000000000000 0 0 000 0000000 0 0 0 00 00000000000000000p0p00p0p0p00 00 0 0 0 0 0 00p00000p0p00000000000000000000000000p000000 0 0 00 0 00 @0p@0p@0p@0p@0p@0p@0p@00ʩ @UV>" #kkl6bEC#D#s#e'20h0\122"5(6777):@@@AoC"DqHHJJJKQQQ!SQTUUVVVYr rwr s.tuDvTxx y3zU|_}[ǃZ~ƣ000000000 00000000000000000000 0 0 000 0000000 0 0 0 00 00000000000000000000000 00 0 0 0 0 0Oy0500pOy050O905000RJ*X;CjV`Xopẘj~ 8t;W gZkoqVYZ[]^_`bcefl<Pt0$YdlqW\adqX_f`k  " 1 + 4  6 F OWTYfv"  !!L#S#/%7%%%&&''''''(( (&(2(7(B(G(z(())**F*N*+"+k+z++++++++++,L,T,,,,,..I.Q...8/H///?1O183D3<7C7l7s777K8T8-959{99::::::::::; ;;;'<.<K<[<(>/>H>N>V>[>a>f>??AAyDD\EeE2K7K.L3LGLNLLLLLLLLLLL%M*M8M?MLMSMUM]MMMMMMMMMMMNNNNNNO O OO(O-O:O?O[OkOVVVVVV W%W(W.WHWLWWWkXsXLYTY{YYYYYYYYYYZ Z=ZBZ]ZdZzZZZZZZZZZZZZ [[8[=[S[[[n[u[w[|[~[[[[[[~\\]])]0]^^^^Qa^aaadd ee1fNet#3krw |GN?E4; ov̙ҙ26gm͚њ BIŝch LQԟڟX]"P[djơݡ2;v|}âĢ̢͢Ӣբעƣ?@TV=>! " "#jkjl56abDEB#D#r#s#d'e'1020g0h0[1\12222!5"5'6(67777(:):@@@@AAnCoC!D"DpHqHHHJJJJKKQQQQ S!SPTQTUUUUVVVVYYr rvrwr s s-t.tuuCvDvRxTxxxy y2z3zT|U|^}_}Z[ŃǃYZ}~ŖƖϖЖ!"stŗƗ%&`a˙̙fgqr+,ikvwABbcÞĞ KLvyjmqtآ٢7:£ƣ3@VJJVVƖĞkƣZ[ kmtv}~Ɵ %0Nuvvwxylmãƣ AndrijanaTZ_D|?R#=[Dޝo:a,csr^w,v=g}*H88^8`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o() ^`hH. L^`LhH.   ^ `hH. \ \ ^\ `hH. ,L,^,`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.88^8`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.88^8`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.88^8`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. xx^x`hH. HLH^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^wDc=g}To:a#=[HhY        x=<                                  0ނ        W@        :9c&E3v'i%~,| F& <2PS2!<%@ Y@lC$ F%K RP"RnaSSrSjldvfi p?@CDEHKOQQţ@@@ @0@2@h@@6@:@@@B@D@P@X@`@h@p@x@~@@@@@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qhȔFfnƇQ!ƇQ!!24dFF 2QH ?'1 Andrijana Andrijana(       Oh+'0p  , 8 DPX`h1ss Andrijana ndrndr Normal.dot Andrijana26rMicrosoft Word 10.0@tV@/#@N{Ƈ՜.+,0 hp   Lajtman/Kos!QFA 1 Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F en{1TablehIWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q