Pregled bibliografske jedinice broj: 343188
XX.Međunaradna konferencija "Ljudski genom"
XX.Međunaradna konferencija "Ljudski genom" // Glasnik Hrvatskog Katoličkog Liječničkog društva, XVI (2006), 1; 41-43 (podatak o recenziji nije dostupan, osvrt, znanstveni)
CROSBI ID: 343188 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
XX.Međunaradna konferencija "Ljudski genom"
(20th International Conference on the Human Genome)
Autori
Brkljačić, Morana
Izvornik
Glasnik Hrvatskog Katoličkog Liječničkog društva (1330-657X) XVI
(2006), 1;
41-43
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, znanstveni
Ključne riječi
ljudski genom; bioetika; medicinska etika
(Human genom; bioethics; medical ethics)
Sažetak
Humani genom danas je zacijelo jedna od najzanimljivijih tema moderne znanosti , protkana bezbrojnim pitanjima . Cilj konferencije što se održavala u Vatikanu od 17.-19. studenog o.g. bio je pristupiti problemu humanog genoma istovremeno s nekoliko interdisciplinarnih gledišta čemu u prilog idu i izlagači, mahom znanstvenici, eksperti u svojoj domeni djelovanja. Izlagali su liječnici, biolozi – genetičari, molekulani biolozi, teolozi, filozofi, etičari iz cijelog svijeta: Italije, Francuske, Švicarske, Islanda, Njemačke, Slovačke, Španjolske, SAD-a i Kanade. I Hrvatska je imala svoje predstavnike, doduše ne izlagače, ali zato pažljive slušače: Prof.dr.sc.fra Luku Tomaševića iz Snja, Mari Ćuka , dr. med iz Zagreba , te Moranu Brkljačić, dr.med i Kristinu Pilipović, dr.med iz Rijeke. Konferencija se sastojala od tri tematske cjeline, a svaka je održana u jednom od tri dana trajanja konferencije. Svaka cjelina imala je simboličan naziv. Prvog je dana zajednički naziv tema bio REALTA ( Stvarnost), a iznesene su činjenice koje znamo i kojih smo svjesni. Čuli smo niz izlaganja o humanoj genetici , genomici, kromosomskim aberacijama, kongenitalnim malformacijama, te monogenetskim, poligenetskim i multifaktorijalnim bolestima današnjice. Slijedeći dan, nazvan ILLUMINAZIONE (Prosvjetljenje) imao je više teološko-filozofsko-etičku konotaciju pa se govorilo o genetici u svjetlu Božje riječi, etici medicinske genetike te filozofskom pristupu humanoj genetici. Drugi je dan završio okruglim stolom na temu: međureligijski dijalog kao doprins spoznaji i pristupu humanoj genetici u kojem su osim katolika sudjelovali židovi, muslimani, hinduisti i budisti. Tema trećeg dana bila je CREAZIONE (Stvaralaštvo), a težište je bilo na medicinskom znanstvenom stvaralaštvu i tretiranju genetskih bolesti ljudi i u njihovom socijalno – etičkom momentu. Konferenciju je sva tri dana predvodio kardinal Javier Lozano Barrágan. Završila je u pozitivnom ozračju. Zadatak je znanstvenika unaprijeđenje znanosti u svrhu što boljeg razumijevanja ljudskog genoma kako kroz prizmu medicine tako i s teološko – filozofskog aspekta ljudske opstojnosti. Na kraju su organizatori priredili lijep poklon sudionicima konferencije- pojet Svetom Ocu, papi Benediktu XVI., koji je u prigodnom obraćanju sudionicima konferencije istaknuo: « ; Ne možemo zanemariti činjenicu da su sve češće, ne samo zakonodavci, već i građani pozvani da izraze svoja razmišljanja o problemima koji se mogu nazvati znanstvenima i teškima. Ako im nedostaje adekvatne edukacije, štoviše, ako je njihova svijest nedovoljno formirana, lažne vrijednosti ili iskrivljene informacije mogu lako prevladati u izgradnji mišljenja javnosti. Unaprijediti formaciju svećenika i edukatora kako bi im se omogućilo preuzimanje odgovornosti u skladu s njihovom vjerom, a u oisto vrijeme uz dijalog pun poštivanja i odanosti s nevjernicima, nezaobilazan je zadatak suvremenog pastorala zdravstva. Danas, posebno u području primjenjene genetike, obiteljima može nedostajati pravilna informacija i mogu imati poteškoće u očuvanju moralne autonomije koja im je potrebna kako bi ostale vjerne svojim vlastitim životnim izborima. Ovom području, nadasve je potrebna dublja i prosvjetljenija formacija savjesti. Današnja znanstvena otkrića utječu na život obitelji, zahtjevajući od obitelji donošenje neočekivanih i osjetljivih odluka koje traže odgovorno ponašanje. Pastoralno djelovanj na području zdravstva stoga treba dostatno obrazovane i kompetentne savjetnike. Spoznajom ovih rastućih potreba u pastoralnoj službi, dok Crkva nastavlja vjerovati u svjetlo Evanđelja i snagu Milosti, također se traži od odgovarajućih proučavanje prave metodologije kojom bi se pomoglo pojedincima , obiteljima i društvu, povezujući vjernost i dijalog, teološko razmatranje i sposobnost promišljanja» ;
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA