Naslov
Provjera sveobuhvatnog inventara socijalno poželjnog odgovaranja
(A test of the Comprehensive Inventory of Desirable Responding)

Autori
Belavić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
18.10

Godina
2007

Stranica
39

Mentor
Jerneić, Željko

Ključne riječi
socijalna poželjnost; egoističko iskrivljavanje; moralističko iskrivljavanje; uputom inducirano disimuliranje
(social desirability; egoistic bias; moralistic bias; "fake good" instruction)

Sažetak
Socijalno poželjno odgovaranje obično se definira kao tendencija pretjerano pozitivnog opisivanja vlastitih osobina. Ovim su istraživanjem ispitani nezavisni uzorci ispitanika u tri situacije koje su se razlikovale prema zadanoj uputi za ispunjavanje upitnika: iskreno odgovaranje (N=224), uljepšavanje sebe kao menadžera (N=249) i uljepšavanje sebe kao učitelja (N=196). Za razliku od istraživača koji konstrukt definiraju jednodimenzionalno, Paulhus je konstruirao novi upitnik za nošenje s problemom socijalno poželjnog odgovaranja – CIDR upitnik koji socijalno poželjno odgovaranje dijeli na četiri dimenzije. Cilj ovog rada bio je provjeriti metrijske karakteristike hrvatskog prijevoda tog upitnika. CIDR upitnik čine četiri subskale: osnaživanje djelotvornosti, upravljanje djelotvornošću, osnaživanje zajedništva i upravljanje zajedništvom. Metrijske su se karakteristike pokazale zadovoljavajućima: pouzdanost se kreće od α =.67 do α =.86, osjetljivost je vrlo dobra i povećava se u situacijama uljepšavanja sebe, a diskriminativna valjanost čestica iznosi od r=-.10 do r=.64. Rezultati istraživanja su pokazali da sve skale upitnika odgovaraju na uputu disimulacije. Prema očekivanjima, skale egoističnog iskrivljavanja (osnaživanje djelotvornosti i upravljanje djelotvornošću) bilježe najviši porast u situaciji uputom inducirane disimulacije kandidata za mjesto menadžera, a skale moralističkog iskrivljavanja (osnaživanje zajedništva i upravljanje zajedništvom) najviše procjene od sudionika dobivaju u situaciji disimulacije kandidata za učitelja razredne nastave. Istovremeno povećanje rezultata se bilježi kako na skalama upravljanja tako i na skalama osnaživanja, što nije u skladu s očekivanjima novoga modela socijalno poželjnog odgovaranja. Novi Paulhusov model je djelomično potvr&ntilde ; en i potrebna su daljnja istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA