Pregled bibliografske jedinice broj: 342812
HRVATSKI KAMEN - Istarski žuti
HRVATSKI KAMEN - Istarski žuti // Graditelj, XIV (2007), 1; 36-39 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 342812 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
HRVATSKI KAMEN - Istarski žuti
(CROATIAN STONE - Istrian yellow)
Autori
Dunda, Siniša
Izvornik
Graditelj (1330-3945) XIV
(2007), 1;
36-39
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
arhitektonsko građevni kamen; Istra; Kanfanar; Istarski žuti
(Dimension stone; Istria; Kanfanar; Istrian yellow)
Sažetak
Najzastupljeniji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre je svijetlosmeđi onkolitni vapnenac gornjo-kredne starosti, poznat pod nazivima Kanfanar, Bale, Krška ruža, Valle, i najčešće pod općenitim nazivima Istarski žuti ili Giallo d’ Istria. Prva zabilježena eksploatacija Istarskog žutog potječe iz XV. stoljeća kad je pod rukovodstvom Jurja Dalmatinca, ovaj kamen prevožen s Brijunskih otoka (otok Sv. Jerolima) u Ankonu. Nakon toga su otvoreni kamenolomi Negrin, Bale, te za potrebe austrougarskih željeznica i kamenolom Kanfanar. Ležište Kanfanar se do 1945. nalazi u vlasništvu Stefana Vicenza i Cav. Montonesia, a poslije drugog svjetskog rata djeluje u okviru tvrtke Istarski nemetali iz Pule. 1956. ing. Petar Fradelić otvara današnji još uvijek aktivni kamenolom Kanfanar, koji od 1961. koristi tvrtka Kamen d.d. iz Pazina. Smješten je na obje strane ceste koja povezuje Kanfanar i Rovinj, na udaljenosti 2 km od Kanfanara. Ležište Kanfanar je danas podijeljeno u 3 eksploatacijska polja (Kanfanar-Dvigrad, Kanfanar-Sjever i Kanfanar-Jug), a eksploatira se površinskim i podzemnim načinima otkopavanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
195-1951825-1309 - Ekološki usmjerena eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Profili:
Siniša Dunda
(autor)