Naslov
Kvaliteta ploda sorata jagode (Fragaria x ananassa Duch.) u različitim rokovima berbe
(Quality of strawberry fruits (Fragaria x ananassa Duch.)on different harvest time)

Autori
Voća, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.03

Godina
2007

Stranica
133

Mentor
Dobričević, Nadica

Ključne riječi
Fragaria x ananassa Duch.; rokovi berbe; kvalietea plodova
(Fragaria x ananassa Duch.; harvest time; fruit quality)

Sažetak
U odabiru sortimenta i tehnologije uzgoja, dinamika berbe plodova jagode ima izuzetno važnu ulogu, jer o njoj ovisi kada i koliki će biti prinos plodova. Upravo time što se dinamika dozrijevanja, a time i berba plodova nalazi pod utjecajem velikog broja čimbenika, to je razlog da postoje znatna odstupanja između različitih godina. U Europi se krajem dvadesetog stoljeća intenzivno istražuju različiti modeli uzgoja jagode koji bi omogućili produženje sezone berbe, a time i ponude. Uvođenjem moderne tehnologije i novih visokokvalitetnih selekcioniranih sorata jagoda, iz godine u godinu poboljšava se kvaliteta proizvodnje i osigurava kontinuirana opskrba tržišta ovim vrlo cijenjenim voćem. Ovo je istraživanje provedeno na pet sorti jagoda (Arosa, Elsanta, Marmolada, Miss, Raurica) koje su bile najzastupljenije sorte jagoda u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, a ubrane su na polju tijekom različitih rokova berbe. U dvije godine istraživanja vladali su ekstremno različiti klimatski uvjeti tijekom rasta i dozrijevanja plodova jagoda. Uvidom u podatke Hidrometeorološkog zavoda utvrđeno je da je temperatura zraka u vrijeme berbe plodova jagoda u prvoj godini istraživanja (2005) bila veća, dok je druga godina istraživanja (2006) u periodu berbe plodova imala niže temperature zraka. Količina oborina je u prvoj godini istraživanja bila manja, za razliku od količine oborina u drugoj godini istraživanja. U plodovima su istraživani kemijski parametri (suha tvar, topljiva suha tvar, ukupna kiselost, pH vrijednost, reducirajući šećeri, saharoza) te biološki aktivni spojevi (vitamin C, flavonoidi, neflavonoidi, ukupni fenoli, ukupni antocijani, antioksidacijska aktivnost, fenolne kiseline, pojedinačni antocijani) preko kojih je ocijenjena kvaliteta plodova. Utvrđene su značajne razlike svih istraživanih kemijskih parametara u ovisnosti o godinama istraživanja. Najveća vrijednost suhe tvari zabilježena je u plodovima sorte Elsanta u prvoj godini istraživanja, dok je u drugoj godini istraživanja najveću vrijednost suhe tvari imala sorta Arosa. Nadalje, utvrđene su visoko signifikantne razlike u suhoj tvari između odabranih sorti, dok istovremeno unutar različitih rokova berbe ta razlika nije značajna. U ukupnoj količini fenolnih spojeva prevladavaju neflavonoidi u obje godine istraživanja. Utvrđena je značajna razlika između odabranih sorata za fenolne spojeve unutar obje godine istraživanja i rokove berbe. Od fenolnih kiselina identificirane su kava kiselina i klorogenska. Najveće vrijednosti zabilježene su kod sorte Arosa u prvom roku berbe u obje godine istraživanja. Najmanje prosječne vrijednosti kroz sva tri roka berbe imala je sorta Raurica Najveće vrijednosti epikatehina zabilježene su u plodovima jagode sorte Miss u trećem roku berbe u obje godine istraživanja. Prosječne vrijednosti za katehin bile su ujednačene u obje godine istraživanja neovisno o rokovima berbe. Količina procijanidina B2 bila je najveća u sorti Arosa u obje godine istraživanja i to u drugom roku berbe.Najveća vrijednost rutina zabilježena je u sorti Arosa u prvom roku berbe u obje godine istraživanja. Količina rutina bila je neujednačena ovisno o sortama i rokovima berbe. U prvoj godini istraživanja pokazale su se statistički značajne razlike u količini ukupnih antocijana u ovisnosti o rokovima berbe, dok su rezultati dobiveni u drugoj godini istraživanja pokazali nešto manje razlike. Nešto manje vrijednosti za količinu ukupnih antocijana zabilježene su u trećem roku berbe u obje godine istraživanja. Količine antocijana su varirale ovisno o istraživanoj sorti, rokovima berbe te godini uzgoja. U prvoj godini istraživanja dobivene su veće količine nego u drugoj godini istraživanja. Ako se uzme u obzir zastupljenost pojedinih antocijana vidljivo je da je Pelargonidin 3-glukozid dominantna komponenta u ekstraktu jagoda. Podaci za boju plodova, u prvoj godini istraživanja nisu pokazali značajnije razlike po rokovima, dok su u drugoj godini pokazali da je treći rok berbe imao najbolje vrijednosti za boju plodova, osim kod sorte Elsanta gdje su plodovi u prvom roku berbe pokazali najveću vrijednost. Boja, kao sortna karakteristika vrlo je važno svojstvo te se u istraživanjima ne smije zanemariti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA