ࡱ> )+&'(q`bjbjqPqP \::Ӆ"'%   x$(((PP(T)dBi))"))))))!f#f#f#f#f#f#f$ih`lPGf)))))Gf))h(Z(Z(Z)#))!f(Z)!f(Z(ZVEa@ b)) 4P(M a ei0BiaxlYl b blbx))(Z)))))GfGfYj)))Bi))))D (( dr. sc. Berislav Majhut: DATIRANJE KUGLIJEVIH IZDANJA Problem U promid~benom popisu knjiga iz 1930. godine Knji~ara St. Kugli za sebe tvrdi da je najstarija i najvea knji~ara u dr~avi tadaanjoj kraljevini Jugoslaviji. No, ne tvrde to samo oni za sebe nego im i drugi pripadnici ceha priznaju prvenstvo, pa kad govore o kulturnom djelovanju hrvatskih knji~ara na prvo mjesto stavljaju knji~aru Kugli koju ocjenjuju u vrijeme djelovanja Stjepana Kuglija jednom od prvih europskih knji~ara. Uistinu, nakladni ka kua St. Kugli u svom dugom trajanju izdala je na tisue naslova. Svatko tko se bavi hrvatskom knji~evnoau druge polovice 19. i prve polovice 20. st. sigurno je morao naii i na Kuglijeva izdanja. Pri tome, injenica ato naj eae u impresumu ne stoji godina objavljivanja mo~e predstavljati ozbiljnu poteakou. Zato smo u ovom radu nakanili ponuditi ako ve ne precizno datiranje svakog objavljenog naslova onda barem neke okvirne odrednice koje mogu biti od pomoi oko grubog vremenskog smjeatanja naslova. Pri tome e nam ta neposredna korist poslu~iti kao povod i opravdanje da dotaknemo cijeli niz tema vezanih uz nakladni ku kuu Kugli kao ato su: iju tradiciju nastavlja Kugli, a onda emo u vezi s tim moi pratiti i svojevrsno osvajanje i izgradnju vlastite proalosti; ato zna e nakladni ki brojevi, kada je napravljen nulti popis i kako su u njemu razvrstana knji~evna djela; dobit emo i stanoviti grubi uvid u opseg i dinamiku poslovanja tvrtke; donekle emo morati promotriti i one nakladnike koji su u naju~oj vezi s Kuglijevim poslovanjem. POVIJEST TVRTKE Ve i sama povijest nakladni ke kue Stjepana Kuglija nudi neke odgovore. Krajem 1852. Ljudevit Gaj je otvorio Narodnu knjigarnicu u Zagrebu. Gaj je ubrzo zapao u financijske poteakoe, pa je 1853. knji~aru prodao Ferdinandu Romleitneru. Kupoprodaja nije tekla glatko tako da su se strane parni ile sve dok Romleitner nije 1. sije nja 1856. knji~aru prodao Lavoslavu Hartmanu. Hartman je od Ljudevita Gaja otkupio preostalu neprodanu nakladu knjiga. U to je vrijeme dje ja knjiga u Hrvatskoj, ato se nakladniatva ti e, prakti no na samim po ecima, pa je ovladavanje pojedinim podru jima dje je knjige zapravo svojevrsni indikator stupnja razvijenosti cjelokupnog tr~iata knjiga. Hartmanu nije dugo trebalo da financijski oja a i upusti se u posve nova i nakladni ki neispitana podru ja hrvatske dje je knjige te razvije airoku aktivnost. 1862. zapo eo je s izdavanjem prirodoslovnih knjiga Vjenceslava Zaboja MaYika namijenjenih mlade~i i puku koje su bile za ono doba raskoano ilustrirane litografijama u boji. Objavljuje i prvu dje ju slikovnicu na hrvatskom jeziku 1863. Hartman kupuje 1866. od Ivana Filipovia prvi hrvatski dje ji asopis Bosiljak i oprema ga ilustracijama. Tako da je, iako u to vrijeme na podru ju dje je knjige djeluju i drugi nakladnici, Hartman svakako najvei i najzna ajniji. Slu~beni naziv poduzea je Knjigarna Leopolda Hartmana, pa Hartman, kad 1869. kupuje od Dragutina Bokana tiskaru koju e voditi s Vilimom Schwarzom i Ignjatom Granitzem, upozorava kako moj dosadanji posao, razlu en od ovoga novoga pothvata postojati ima te se vodi pod nazivom `tamparna Leopolda Hartmana i druga. I Hartmanova je tiskara bilje~ila lijepe poslovne uspjehe pa je tako izmeu ostaloga tiskala i Narodne novine. No, pravi pokazatelj poslovnosti, druatvenih veza, poduzetnosti Lavoslava Hartmana vidimo iz sljedeeg: 1869. carsko kraljevsko ministarstvo za bogoatovlje i nastavu ukinulo je povlasticu c. k. naklade akolskih knjiga u Be u na tiskanje ud~benika i akolskih knjiga pa tako i hrvatskih. Ukidanjem monopola svaka akolska knjiga izdana u privatnoj nakladi uz odobrenje c. k. ministarstva za bogoatovlje i nastavu mo~e biti uvedena u akole. Te iste 1869. ve su u Hrvatskoj objavljena 23 srednjoakolska ud~benika. Iste godine Hartman kupuje Bokanovu tiskaru o ito slutei velike poslove. Ako vlada i nije bila spremna pustiti u privatne ruke nakladniatvo akolskih knjiga ipak je ponudila natje aj za tiskanje akolskih knjiga. Lavoslav Hartman je bio spreman: ...kr. zemaljska vlada, odio za bogoatovlje i nastavu ...[raspisala je]... 31. svibnja 1876. pod br. 2283 jeftimbu s ponudbenim uvjetima za atampanje pu koakolskih knjiga. Dostalac je bio Lavoslav Hartman i dr., kojemu je bilo i povjereno atampanje pu koakolskih knjiga otpisom od 27. o~ujka 1877. br 3.477 ex 1876. I tako dobismo iz te naklade ve akol. god. 1877./8. prve akolske knjige. (Cuvaj 1911b: 33) Tako je Lavoslav Hartman bio prvi hrvatski tiskar pu koakolskih knjiga. Hartman je ~elei zaokru~iti svoje poslovno djelovanje 1878. ishodio obrtnicu za trgovinu papirom na veliko pa je tako kontrolirao sve etape u proizvodnji i plasmanu knjige: od nabave papira, preko tiskanja i nakladniatva do vele i maloprodaje knjiga. Meutim, ako i je u inio sve da spreman do eka uistinu velike poslove s knjigama koje je o ito predvidio, tjelesne mu snage nisu to omoguile. Hartmanovo se poslovno carstvo nakon njegove smrti raspalo na neovisne tvrtke: ve teako bolestan Hartman 31. svibnja 1881. knji~aru prodaje svojim pomonicima Stjepanu Kugliju i Albertu Deutschu, a samo dva tjedna kasnije umire. Nova tvrtka poslovat e pod nazivom Knji~ara Lavoslava Hartmana (Kugli i Deutsch). Ignjat Granitz i Vilim Schwarz isplatili su 1881. Hartmanovu udovicu i nastavili poslovati pod nazivom Ign. Granitz i dr. I upravo u to vrijeme dok su se Kugli i Deutsch pokuavali konsolidirati (tiskaru su kupili tek 1888.) ukazala se prilika za veliki posao koju Ignjat Granitz nije propustio te je 1882. potpisao ugovor s kr. hrvat. slavon. dalmat. zemaljskom vladom, Odijelom za bogotovlje i nastavu za tiskanje, vezanje, pohranu i razailjanje kolskih knjiga za pu ke u ione u Hrvatskoj i Slavoniji na deset godina. No, i u knji~ari Lavoslava Hartmana (Kugli i Deutsch) puni su planova: 1882. pokreu Hrvatsku biblioteku. 1888. asopis Dom i svijet. Nakladnici su i vrlo uspjeanih akolskih pisanki i risanki. 1888. kupuju tiskaru Gavre Grnhuta. 1894. kupuju knji~aru Mu njaka i Senftlebena 1902. Albert Deutsch istupa iz knji~arskog posla. 1903. kupuju knji~aru Roberta Ferdinanda Auera to jest bivau knji~aru Franje }upana. Stjepan Kugli umire 27. prosinca 1915. Knji~aru isprva preuzima najstariji sin Rudolf, a nakon prvog svjetskog rata poma~u mu braa Ivo i Zlatko. Rudolf airi posao: sagradio je na Kanalu (danaanja Radni ka cesta) skladiata, tiskaru, knjigove~nicu, tvornicu papirnatih vreica i posebnu zgradu za radni ke stanove. Rudolf Kugli umire 1933., a tvrtku nastavljaju voditi Ivo i Zlatko Kugli. GRUBO DATIRANJE Iz povijesti tvrtke dala bi se izvui prili no gruba raa lamba njezina djelovanja. Tako je period od preuzimanja poduzea 1881. do istupanja Alberta Deutscha iz posla 1902. ozna en nekom od varijanti osnove koja se ne mijenja L. Hartman (Kugli i Deutsch) U vremenu od 1902. do smrti Stjepana Kuglija 27. prosinca 1915. njihova izdanja u impresumu imaju oznaku Knji~ara Lavoslava Hartmana (St. Kugli). Od 1916. (iako prvih godina joa u nekim izdanjima zadr~avaju staru formulaciju, ali od 1919. definitivno) prelaze na naziv Knji~ara St. Kugli. Drugim rije ima, knjiga s impresumom u kojemu je otisnuto Knji~ara St. Kugli ne mo~e biti starija od 1916. Ovakvo odreivanje klju nih to aka omoguuje samo vrlo grubo orjentiranje u njihovoj nakladni koj djelatnosti pa tek treba iznai na ine da se datiranje u ini preciznijim. FINO DATIRANJE knjiga objavljenih do istupanja Alberta Deutscha iz tvrtke 1902. Gaj je svoju knjigarnicu otvorio u Dugoj ulici u Mirovievoj kui. Hartman je cijeli svoj knji~arski vijek proveo na toj adresi pa kad od njega Kugli i Deutsch preuzimaju knji~aru navode adresu Duga ulica 12 naproti `olcovoj slasti arni. Kako se grad trgova ki sve viae orijentirao prema Ilici to su i oni ubrzo shvatili kako je lokacija knji~are izvan glavnih trgova kih tijekova. Stoga Kugli i Deutsch ve 1883. uz knji~aru u Dugoj ulici imaju i podru~nicu u Ilici 4. 1889.  sele se u Ilicu 2. Krajem lipnja 1895. preselili su se u Ilicu 39. Po etkom studenog 1896. odlu uju iseliti iz Ilice 39. pa nakladnine izaale u to vrijeme u impresumu imaju samo privremenu djelomi nu adresu: nazna ena je ulica: Ilica ali bez kunog broja. No, sredinom studenog ve su u Ilici 30. Ta se adresa viae nee mijenjati do kraja njihovog poslovanja i postat e svojevrstan zaatitni znak tvrtke. Tako da je i poduzee Mladost krajem osamdesetih godina 20 st., u vrijeme popuatanja komunisti kog ideoloakog stiska, razmialjalo o vraanju naziva Kugli svojoj knji~ari u Ilici 30. FINO DATIRANJE knjiga objavljenih od istupanja Alberta Deutscha iz tvrtke 1902. do smrti Stjepana Kuglija 1915. ili konstruiranje vlastite povijesti: Kugli nije samo airio svoju nakladni ku djelatnost na nova podru ja, nije samo preuzimao bivae konkurente ve je, zanimljivo, osvajao i tradiciju nalazei korijene svoje djelatnosti u sve daljoj proalosti prilagoavajui je tako svojim interesima: Stjepan Kugli i Albert Deutsch se osjeaju nastavlja ima Hartmanove knji~are kao ato to pokazuje zadr~avanje Hartmanovog imena na impresumu vlastitih izdanja sve do Kuglijeve smrti 1915. odnosno kraja I svj. rata. No, u prigodi obilje~avanja desetogodianjice preuzimanja knji~are (1881.-1891.) u popisu ponude koji su tom prigodom objavili piau: Kad smo godine 1881., dakle prije deset godina, preuzeli knji~aru, ato ju je g. 1852. utemeljio najzaslu~niji mu~ za danaanju hrvatsku knji~evnost, pok. dr. Ljud. Gaj& Tako se pod uvodni tekst potpisana Knji~ara Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) nastoji predstaviti kao nastavlja ica tradicije koju je zapo ela Gajeva knji~ara pa dodaje: & svim silami emo nastojati, da uzdr~imo dobar glas naae poslovnice, koga je u~ivala kroz 40 godina svog obstanka (pocrtali Kugli i Deutsch, op. a.) koli u Hrvatskoj toli u vanjskom svietu. Zanimljivo je kako u tom predstavljanju vlastite djelatnosti niti u jednom trenutku nije spomenuto Hartmanovo ime niti njegove zasluge tako da neobavijeateni itatelj uope ne mo~e razumijeti zaato se ustvari knji~ara zove Hartmanovom a ne recimo Gajevom knji~arom. No, pet godina kasnije u Popisu vlastite naklade Knji~are Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) zna ajno se revidiraju stavovi izre eni u gornjem tekstu ve i time ato je popis izdan prigodom 40-godianjeg obstanka ove tvrdke 1856-1896. Sada se ovako skicira povijesno mjesto Kuglijeve i Deutschove tvrtke: Genij, kao ato je bio Ljudevit Gaj, dobro je uvidio, da se hrvatska knjiga mo~e airiti samo hrvatskom knji~arom. Utemeljitelj knji~are Gaj ipak je morao prepustiti poslovnicu agilnomu ovjeku, koji bi mogao i htjeo promicati njegove ideje a to je bio Lavoslav Hartman. No, tek Kuglijevim i Deutschevim preuzimanjem knji~are po inje nova perioda, ovdje se po ima kretati cielo djelovanje knji~are samo oko Hrvatstva. I malo dalje Cielo djelovanje knji~are od po etaka pa do danas ve~e njeka nit, koja se provla i kroz njihova djela. Ovu nit rek bi da nakladnici ne puataju nikada s vida, ona ih vodi poput vodi a a ta je: oteti se tudjinatini te priljubiti Hrvatstvo. Sada se, zna i, obilje~avanje etrdesetogodianjice djelovanja knji~are pomi e u 1896. te se godinom osnutka knji~are smatra 1856. odnosno godina kada je Hartman kupio Gajevu knji~aru od Romleitnera (a ne godina Gajeva utemeljenja knji~are). Stjepan Kugli, sad ve bez Alberta Deutscha, kupuje 1903. knji~aru Roberta Ferdinanda Auera. Ova akvizicija zaslu~uje podrobnije razmatranje. Preuzimanjem Auerove naklade Kugli postaje i nasljednikom joa uglednije i dalje proalosti. Naime, Auerova knji~ara je nekadaanja knji~ara prvog domaeg sina ilirskog knji~ara Franje }upana. Nakon smrti Franje }upana ( esto na nakladninama piae i Franza Suppana) knji~aru vode njegovi sinovi Lavoslav i Ljudevit. Nakon smrti Lavoslava 1865. njegova udovica prodaje knji~aru svome poslovoi Hinku Fiedleru koji je ortaka potra~io u tiskaru Dragutinu Albrechtu. Od samog osnutka, to jest 1867., nakladnine Jugoslavenske akademije tiskao je Dragutin Albrecht, a njegovoj Knji~arnici Franje }upana (Albrecht i Fiedler) povjerena je distribucija Akademijinih izdanja. 1875. knji~ara dobiva naslov Kraljevske hrvatske sveu iliane knji~are Franje }upana. Dragutin Albrecht umire 1887. a godinu dana kasnije knji~aru kupuju Robert Ferdinand Auer i Emil Jahuz. Preuzimanjem }upanove knji~are Kugli isprva u impresumu nazna uje novu druatvenu dimenziju: TISAK I NAKLADA KRALJEVSKE SVEU ILI`TNE KNJI}ARE FR. }UPANA, KNJI}ARE L. HARTMANA (ST. KUGLI) Ili pak NAKLADA KRALJEVSKE SVEU ILI`NE KNJI}ARE FRANJE }UPANA KNJI}ARE JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE L. HARTMANA (STJ. KUGLI) Osjea se poteakoa srastanja: kako spojiti dvije knji~are, dva odvojena entiteta tako da se jasno istaknu insignije i zna aj kupljene knji~are a da se pri tom vlastitu knji~aru ne baci u sjenu. 1919. kad se ve izgubilo ime Franje }upana iz impresuma zbog politi kih prilika joa uvijek se tra~i prava formulacija pa u Knji~evnom vjesniku nalazimo sljedee nazive knji~are: KNJI}ARA HRV. SVEU ILI`TA I JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ST. KUGLI Knji~ara sveu iliata SHS i jugoslavenske akademije St. Kugli Knji~ara jugoslavenske akademije i kr. sveu iliata Stj. Kugli Tek dvadesetih godina ustaljuje se naziv tvrtke ST. KUGLI  Knji~ara kralj. sveu iliata i Jugoslav. akademije Predstavljajui svoju djelatnost ovako: KNJI}ARA ST. KUGLI (KNJI}ARA LAV. HARTMANA) UTEMELJENA GODINE 1795.  NAJSTARIJA JE I NAJVEA KNJI}ARA U DR}AVI U Ilustrovanom cjeniku u ila ispod naslova se nalazi kratki popis nagrada koje je knji~ara dobila za svoj rad te kratka referenca koja treba dati mnogo povijesne te~ine tradiciji knji~are: utemeljili je god. 1795 Franjo }upan i god 1852. dr. Ljudevit Gaj. Tako su u knji~ari za promid~bene svrhe za~mirili na oba oka i injenice prilagodili vlastitim potrebama. Vjekoslav Klai se u svojoj knjizi Knji~arstvo u Hrvata iz [1922.] baa kao i Ivo Kugli u svom lanku s po etka 1924. oslanjaju na arhiv poduzea Kugli i obojica ponavljaju podatak da je Franjo }upan kupio 1808. knji~aru od Fr. X. Milera koji je u Dugoj ulici od 1795. imao knji~aru. Dakle, Franjo }upan nije osnovao knji~aru 1795. kao ato se tvrdi u promid~bene svrhe na katalozima Kuglijeva poduzea. FINO DATIRANJE knjiga objavljenih od preuzimanja knji~are Rudolfa Kuglija 1916. Navoenje godina izdavanja pojedinih naslova prije je iznimka nego praksa Kuglija, a i mnogih drugih nakladnika u to vrijeme. Nekima od njih je i Kugli prodavao knjige. Stoga upravo popisi knjiga koje se mogu nabaviti kod Kuglija mogu pomoi i pri datiranju nakladnina i Kuglija i drugih nakladnika. Kugli je esto uz objavljena djela dodavao i popise (ili samo dijelove popisa) knjiga vlastite naklade, ali i naslove drugih nakladnika koje je imao u komisionoj (ili nekom dugom obliku) prodaje, a koje bi mogle zanimati kupca doti nog naslova (uz slikovnice objavljivao bi popise slikovnica ili dje jih knjiga, uz romane popise romana). No, Kugli je esto izdavao i samostalne broaure s popisima ne samo vlastitih nakladnina ve i popisima ponude svih knjiga koje je imao na skladiatu. Ti popisi izlaze u dva oblika. Do 1904. broaure popisi izlaze samostalno, naj eae o obljetnicama. Od 1904. Kugli izdaje Knji~evni vjesnik koji e sa stankama izlaziti punih 37 godina. esto su pojedini brojevi zapravo popisi knjiga koje se mogu kupiti kod Kuglija. U oba slu aja ima svezaka koji premaauju i 100 stranica. Naj eae ih se aalje na zahtjev badava i franko, ali se znaju i prodavati (primjerice popis Knjiga lijepe knji~evnosti iz 1930. stoji 5 dinara). To svakako govori o interesu koji je vladao za popisima knjiga, a koji je bio toliki da troaak za njihovo izdavanje knji~ar viae nije mogao ukalkulirati u cijenu knjiga koje je prodavao. Isprva su popisi opi pa je tako onaj iz 1884. naslovljen Najvei i najpotpuniji sistemati ki popis hrvatskih knjiga i muzikalija koje se dobivaju u akademijskoj knji~ari Lav. Hartman (Kugli i Deutsch). Popisi se vremenom specijaliziraju tako da onaj posljednji sa uvani, iz prosinca 1941., nudi 34 specijalisti ka popisa i cjenika knjiga i predmeta koje nudi knji~ara i papirnica St. Kugli. Za naau svrhu naro ito je zanimljiv Ilustrovani cjenik knjiga iz 1924/5. U tom cjeniku knjige Kuglijeve vlastite naklade imaju nakladni ke brojeve. Cjenik ima 29 poglavlja (i tri dodatka). Prvo poglavlje obuhvaa 1. Romane, pripovijesti, novele, crtice. Unutar svakog poglavlja autori su poredani abecednim redom. Svakom naslovu knjige pridan je jedan nakladni ki broj. Dok imena autora teku po redu, nakladni ki brojevi su prividno razbacani bez reda. Ipak uz malo pa~nje mogue je uo iti da niski brojevi prate abecedno nizanje autora dok su visoki brojevi razbacani bez reda. Tako prvo poglavlje pokrivaju nakladni ki brojevi od 1. do 235. primjerice Ahaarumovljev Noni dogadjaji imaju br. 1. a Zschokkeov Dioklecijan nakl. br. 235. Veliki nakladni ki brojevi idu od 1213. do broja 1743. i razbacani su bez reda. Za pretpostaviti je da je Kugli u jednom trenutku svog poslovanja preaao na aifriranje svojih nakladnina. Zate eno stanje (0-to stanje) je bilo popisano unutar pojedinih podru ja (romani, poezija, drama, dj. knj.) po abecednom redu autora te su im bili pridani redni brojevi (manji od 1213.). Nakon aifriranja nultog stanja postupak se promijenio pa su redni brojevi (vei od 1213.) bili pridavani kao numerus curens svakoj novoizaaloj nakladnini bez obzira kojoj vrsti pripadala (otuda relativno ravnomjerna distribucija velikih rednih brojeva u svakoj vrsti). Kako u popisu iz lipnja 1922. nakladni ki brojevi joa nisu bili pridavani naslovima to nastanak nultog popisa moramo smjestiti negdje izmeu lipnja 1922. i prosinca 1924. kada je objavljen razmatrani Ilustrovani cjenik knjiga iz 1924/5. Ilustrovani cjenik knjiga 1924/1925 ovako je rasporedio korpus knjiga: od 1. do 8. poglavlja rasporeene su knjige koje i kasnije obuhvaa pojmom krasnoslovja ili lijepe knji~evnosti. Od 9. do 26. poredana su abecednim redom znanstvena podru ja od Bogoslovije do Zemljopisnih djela. Rekonstruirani nulti popis knjiga izgledao bi ovako: 1. Romani, pripovijesti, novele, crtice 1 235 2. Drame, lakrdije, tragedije i aale 237 346 3. Igrokazi za omladinu 4. Pjesme 347 421 5. `ala i zabava 424 436 6. asopisi, publikacije i almanaci 438 448 7. Spisi za mlade~, slikovnice 449 558 8. Razno 9. Bogoslovna djela 559 632 10. Filozofija 637 643 11. Gospodarstvo 644 682 12. Jezikoslovlje, knji~evnost, eseji 684 722 13. Klasici, gr ki i latinski 725 749 14. Matematika 750 770 15. Pedagogija 772 802 16. Politi ki spisi i govori 803 829 17. Povijest, vjekopisi, arheologija 830 918 18. Prirodne znanosti 919 954 19. Slovnice, rje nici, listari 957 1012 20.Tehnologija 1013 1024 21. Trgovina i obrt, knjigovodstvo 1025 1036 22. U ila 5001 5114 23. Umjetnost 1058 1061 24. Zakoni i pravoslovlje 1063 1142 25. Zdravstvo 1167 1211 26. Zemljopisna djela 27. Muzikalije 28. Knjige o glazbi 29. Kalendari za god. 1925. 7000 7019 Ako se izuzmu rezervirani brojevi (5000 itd, 7000 itd) onda nulti popis zavraava s brojem 1211. a prvi pridani numerus currens je 1213. i to Kumi ievim Primorcima. Kada je napravljen nulti popis? Kako godine izdanja nisu otisnute niti u naslovima objavljenim u po etku pridavanja numerusa currensa, na to pitanje nije posve jednostavno odgovoriti. Ono ato se neposredno vidi jest da se u Cjeniku iz 1924/25 pojavljuje nakladni ki broj 1744. ato zna i da se od nultog popisa do tog cjenika pojavilo preko 500 novih naslova. Je li to malo ili puno i u kojem vremenskom razdoblju je bilo mogue otisnuti tu koli inu novih naslova mo~e se vidjeti jedino kada se ta koli ina naslova usporedi s dotadaanjom i kasnijom Kuglijevom nakladni kom praksom. U prvih deset godina djelovanja 1881.-1891. nakladnici sami ka~u da su objavili 500 naslova, ali ne znamo koliki dio otpada na Kukuljevievu nakladu. U daljnjih pet godina izdali su joa 100 naslova. No, to je bilo 25 godina prije vremena o kojemu govorimo. U popisu knjiga iz prosinca 1925. najvei je nakladni ki br. 1743.. U popisu knjiga iz sije nja 1926. najvei je nakladni ki br. 1782.. U popisu knjiga iz travnja 1930. najvei je nakladni ki br. 2248.. Dakle, kroz cijelu 1925. nije objavljen niti jedan naslov iz lijepe knji~evnosti a otisnuto je samo 40-ak znanstvenih naslova. U idue 4 godine izdano je pak 466 naslova (od sije nja 1926. do travnja 1930.). Stoga je mogue ustvrditi kako je za objavljivanje viae od 500 naslova (od nakl. br 1213 do nakl. br. 1744) mnogo vjerojatnije bilo potrebno godinu i pol nego li samo godinu dana pa je na temelju te pretpostavke mogue nulti popis smjestiti (kao i po etak pridavanja numerusa currensa novoizaalim naslovima) u drugu polovicu 1922. (a ne tijekom 1923.). Ovdje treba dovesti u vezu pojavu 0-tog popisa i gaenja Novog ilustrovanog Doma i svijeta (nasljednika Doma i svieta 1888. - 1919.) koji je izlazio do kraja 1923. Hrvatska biblioteka koja izlazi od 1882. prestaje izlaziti 1922. (Balzac: }ena od trideset godina, sv. 1136. - 1141.). Prestanak izla~enja ova dva zna ajna nakladni ka niza omoguio je, izmeu ostalog, na drugoj strani golemu nakladni ku aktivnost. Tako da mo~emo postaviti ovu periodizaciju: u drugom polugodiatu 1922. nulti popis je dovraen. To onda zna i da e svi nadotiskavani naslovi s nultog popisa nositi svoj broj (manji od 1213.) na omotu knjige. Za konkretni primjerak knjige u svojoj ruci moi emo rei, s obzirom na injenicu ima li broj na omotu, je li otisnut prije 1922. ili je nadotisnut nakon 1922. Nakladni ki brojevi od 1213. do 1744. zna i da su knjige objavljene izmeu drugog polugodiata 1922. i prosinca 1924. Dakle, 531 naslov u periodu od jedne i pol godine. Nakladni ki brojevi od 1745. do 1782. zna i da su knjige objavljene izmeu prosinca 1924. i sije nja 1926. Dakle, 38 naslova u trajanju malo du~em od godinu dana. Nakladni ki brojevi od 1783. do 2248. zna i da su knjige objavljene izmeu sije nja 1926. i travnja 1930. Dakle, 466 naslova u malo viae od 4 godine. Nakladni ki brojevi od 2249. do 2306.  zna i da su knjige objavljene tijekom 1930. Dakle, u 8 mjeseci 57 naslova. Nakladni ki brojevi 2307. do 2714.  zna i da su knjige objavljene od prosinca 1930. do 1939. Dakle, u 9 godina 407 knjiga. Nakladni ki br2FZn~& ( t x  b d  $  " $ 4 J ` f l | ~   & fvԾԺⲮЪ⪢h h`RahKhK6hKhl6hKhYhYhY6hkjhY0JUh4,h4,6hpnh4, hk6 hl6hl hl5h`Rah`Ra56 h`Ra5 hz582ln~ $JLl*!'&+. $dha$gdegde$dh`a$gd7_ $dha$gd7_$ & Fdh`a$gde$dh`a$gde $dha$gdzbH$,>V`r| $&0F.FHJLlLr\^`@Hȼ̞jhl0JU hl6 h`Rah7_h7_h7_5h Xhj.hj.6hj.h`Rah}.h]a6hkhpnhYhY6h]ahYhKhl6hlh7_>4l "26P*,VX,HfvxzTVXŶ̤̚hTLjhl0JU h h h  h6]jhh0JU] hl6]hjh7[0JUh7[jhk0JUhhQPh`RahChpnhl:$6~  &!*!.!D!J!!!"""""""" ##$D$n$$$ % %&& &|&&'''((&++++,,. .÷˭˩쩥쩭ϙjh,0JUh,hn+h&hthhvM(h!djh!d0JUjhrv0J6Uhrvhrv6hYhKhQP hl6]h7_jhl0JUhChl h7_] hC6]5 .p.......00X0Z002141@1 2222222C3D3l4n4r4t4x4z444445D5d5|5~55555^7777 8"88888"9V9":$:&:(::h[jhn^0JUheh\}h(ThG#jh z0JUhn^h zhcBhjhDB0JUhvM(hDB hDq6] hl6]hDqhChthl<.2t45B6677(::::< >@ZA\AACEEJFGdJfJKM $dha$gd_$dh`a$gde:::::H;Z;;<<,<l<n<<< >>>>>>>>???,?J?L???@@f@p@|@@@@AA ATAXAZA\AxAAAA~BBCCD D$D&DhDÿݿݿÿÿûݻïݯݯݯݿ垔ݞjhk0JUhk h,85hh5hhFhF6hFhXhb>hljhrj0JUh?yh Xh[hg hhl5hh\}5 hhoh:hDDDDDDDDD E*E:EGGGGHHHHZHHHHHI"I0I2IdIrIvIIIIֳַֻֿֿֿֿ֯诿h$h6jh^m0JUh$hchNhSibhjhN0JUhNhN0Jhrjh^F0JUh^Fh8h[hh|hkhn=IIIIIJJJ(J*J^J`JdJfJJJJDKFKNKKrLtLLLLL*M,MRM\MjM~MMN*O,O2O:PJPVPQQQ RRRRRSSXTTTǿdzdzǯ h5hWah6 hh h]jh0JU h6h8hh Xh X5h XhjI5hjI h,85hh,85hkjh$0J6Uh$hc6hch$hh5M2O:PQRXTnV^_bgzh8iJi.jkmmnn dh`gdB'+ $dha$gd X$dh`a$gd$dh`a$gd8 $dha$gdgd$dh`a$gdeTvUUUUUUUUUUUV,VFVTVVVhVlVnVV W"WW>XPXYY^]]^ ^,^.^f`v````aaaaa"bbbd"dddddde4eeeeeະԬԬ h6] h6]h4h6hjh!0JUh!hchmjh0JUh4h,h3h6hhhjI6h8hjI6h_h8hjI;eef0fpf~fffggggxhzhhh4i6iHiJiii*j,jTjhjjjjjjkkk l llllmmmmmnnnٸٴٰٰ٬فwjhZ0JUhZjh;m0JUhB'+h_h_h;m6jh_h&0JUh,hh;mjhhE.0JUjhc0JUjh0JUhE.hE.h6h h6]h4h6hh.nnnnnporotooooppppppppq"rsstttt"u$uuu|vvvvvvvvvvFwHwLwwwг|thh56h5hh h,85hh,85h,8hljh X0JUh(~h&h6hB'+ h6hs`%h6h X hCJ hCJjh0JUjhB'+0J6U] h6]hjhZ0JUhZ-nnntooppvvHwyH|zVX $dha$gd(~ $dha$gd X $dha$gd$dh`a$gd $dha$gdB'+$dh`a$gdeww(xjxlxvxxxxyyfytyyyyyyz>zNznzpzrzz{${&{({,{\{f{t{{F|H|L|N|P|Z||||||}}}$}L}n}r}}~~8~D~F~H~J~L~V~f~~~ȶȮȦhEhE6h 4hE6jh,"0JUh,"hhhEhph!h 4h56h0h06h0hhh56hKh5hB'+@~~~~x&(24`bd  "$ԁ t,.02ބ 4@jǿḴϴϴϴϟϟh0hJ/6hJ/hhH" hm6hROhRO6hRO hROhROhEh!6hEhE6hih!jh0JUhh 4hE6hhhEjhRO0JU7:<j|$ẌΈ80246r <R‹ʋԋ֋HR 8VXZ "8TΏҏzͼͷͷͳͫͫͧѳѳhJ/hJ/6h^wh 4hJ/6hJ/hH"hDh"h>9G hP/6 hP/hP/jhP/0JUhP/hihh6hl h0h6hjhH"0JUhhH"67:T  PRTVƒz“FHdf”FTV^¾¾ukjh'0JUjh00JUhih'6h'h'6h5jhl 0JUhl hl 5hih L h L6h Lh L6h'hl hl hl 6hH"h"jhLo0JU h^w6hhe6hih^w6h^w h^wh^whe*8PRX&Fh|—Зҗڗ:l˜֘(Hș @V|КҚښ FpěƛΛ >Ht|~rƝܾh"h6jh360JUhzhih6hhih~96h~9hS1hl hih'6h'KR `җ2@:tҚ>ƛ@ޝn$dh`a$gdeƝڝܝޝFbȞ LNğƟ2L*>jlnƢܢ$&(DP༷೩h{jh L0JUhmh"3h Lh L6h Lh Xh366jh"0JUh" h366hKh366h(~hEh^whN6hKhNhih36h Xh6 hhhhh62nv<^Bز:r.j ($dh`a$gdW{$dh`a$gdevzʤФTZܥ :>֧ "jlȩʩ̩¾꾺꾲꾪hrjh^wh[6hwh[6h'h[hjhx0JUhxhjhR80JUhNh"3hEh.jh{0JUh{A':;<^kuߪ.\^ƭȭޭ ~خڮޮbltvίЯү@x&(*j@D\ֲز,LļĸĸĸĴĴĸаааh(~h'hch:h:h{b6h{bhwh[6hj!hv_hv_6hv_h4`h4`6h4`hhwh[hrjhECLNPR0246 &(*,Thx0dr8:x,.0ln|ҼἬἠĠhT@hyhO|6hj!hO|6hO|hO|6hO|h(~hCrChch?Uh[hsi hshshj!h'jh?0JUh?h?0Jhs?ojevi 2715. do 2948.  zna i da su knjige objavljene izmeu 1939. i prosinca 1941. Dakle, u neato viae od dvije godine 233 naslova. Ipak, na ovom mjestu trebalo bi u razmatranje unijeti dozu skepse. Naime, ono ato o ekujemo od brojeva a to je odreena mjera egzaktnosti na ~alost ne vrijedi kada su u pitanju nakladni ki brojevi: od njih ne mo~emo o ekivati viae od orijentacijskog vremenskog smjeatanja naslova. Navedimo samo dvije poteakoe: 0-ti popis na injen je prema trenutnom stanju na Kuglijevom skladiatu pa u njega nisu uala ranije objavljena djela koja su bila u tom trenutku rasprodana. Tako e primjerice MaYikove Narodne pripovijetke Slavena, dio I. kada e ponovno biti objavljene dobiti nakladni ki br. 2100. (ato onda ukazuje na to da je knjiga izaala negdje izmeu 1926. i 1930.) iako prema drugim izvorima znamo da se pojavila ve 1884. u nakladi Mu njaka i Senftlebena, a poslije toga je imala i Kuglijevo izdanje i nadotiskavanja. Joa jedna poteakoa le~i u proizvodnom procesu Kuglijeve naklade: tako primjerice istovremeno izlaze Djeca kraljeva u tvrdom viaebojnom omotu po 40 din. s nakladni kim brojem 2188. kao i ista ta zbirka razlomljena u etiri samostalne tvrdo uvezane knjige od kojih svaka stoji 12 din. a imaju nakladni ke brojeve 2238., 2239., 2240. i 2241. Dakle, knjige izlaze istovremeno a dijeli ih pedeset nakladni kih brojeva! No, nakladni ki brojevi donose i neke nus koristi. Primjerice ustanovljavanjem 0-tog popisa je ne samo mogue utvrditi koje su knjige izdane do 1922. ve je mogue i vidjeti kako su u Kugliju knjige vrsno odredili. Tako romani Karla Maya uklju eni u omladinske knjige Divljim Kurdistanom (br. 132.) i Kroz pustinju (133.) svojim nakladni kim brojem otkrivaju da su dominantno bili vrsno odreeni kao romani za odrasle itatelje jer omladinska knji~evnost ima brojeve od 449-557. Naprotiv, Verneov roman 20 000 milja ispod mora ima i svoju verziju za odrasle nakl. br. 228 i svoju verziju za mlade~ nakl. br. 549. (kasnije e dobiti i fino vezano izdanje nakl. br 2256). Unato  ovim poteakoama rekonstrukcija potpunog popisa Kuglijevih knjiga s nakladni kim brojevima posve sigurno bi pru~ila dragocijeni uvid u djelovanje nakladni ke kue te omoguila ne samo prili no precizno datiranje izla~enja novih naslova ve i praenje njihova nadotiskavanja. Tehnologija praenja naslova putem nakladni kih brojeva jedna je od novina kojima je Rudolf Kugli odgovarao na zahtjeve vremena baa kao ato je na Kanalu otvorio suvremena postrojenja tiskare, knjigove~nice, skladiata i, ne smijemo zaboraviti, radni ke stanove. No, ipak ne mo~emo se oteti dojmu da je tvrtka svoj vrhunac do~ivjela zapravo u vrijeme Stjepana Kuglija. U vrijeme Stjepana Kuglija kao da sve druge tvrtke privla ene gravitacijom njegovog velikog poduzea isprva bivaju uvu ene u putanju oko njega a onda neminovno padaju na nj i postaju njegov dio. Rudolf Kugli se hrabro borio s izazovima novog vremena i materijalno je posve sigurno silno unaprijedio poduzee. Ali usprkos toga tvrtka je izgubila svoju veli inu meu konkurencijom koja je uporno napadala s novim idejama. Tako je zanimljivo vidjeti kako je nakladnik Kugli odgovorio na pojavu, zapravo poplavu, raznih petpara kih izdanja u svescima koja su krajem dvadesetih godina 20. st. postala casus belli izmeu knji~ara i trafikanata. Kugli je 1928. po eo izdavati svoj nakladni ki niz Pripovijesti djeda Nike. No, za uujue je koliko se usprkos svoj svojoj nakladni koj prepredenosti (recikliranje starih izdanja, naslovi koji odgovaraju akolskim vlastima za nagradne knjige itd.) nije uspijevao uklju iti u suvremene tokove jer naprosto nije razumio kako bit jeftinih svezaka nije samo u njihovoj niskoj cijeni ve u osobitoj knji~evnoj kakvoi petpara ke knji~evnosti koju je publika tra~ila, nova publika odgojena na filmovima, novoj glazbi i novim medijima kao ato je primjerice strip. Ako se u Popisu iz 1896. govori o misiji nakladnika, o njegovu poslanju u hrvatskoj kulturi onda je nakon smrti Stjepana Kuglija ta vizija definitivno nestala. Nestala je vizija ali je zamaanjak nastavio svoje kretanje i veliko nakladni ko poduzee nastavilo se gibati po zadanom pravcu. Onaj model razvoja tvrtke koji se u vrijeme Lavoslava Hartmana ili Stjepana Kuglija pokazao izuzetno efikasnim a taj je bio kontrola ato du~eg segmenta u lancu proizvodnje i prodaje knjiga ne bi li se osigurao ato vei dio profita u cijeni knjige i dalje je nastavljao upravljati kretanjem tvrtke. To je bila naprosto tradicionalna logika airenja posla u uvjetima kada se manje vjerovalo u sustav nego u vlastite snage. Tako se gradila stabilnost i neovisnost vlastite djelatnosti. Tipi ni razvoj nakladne knji~are je tra~io da nakon detaljisti ke prodaje doe vlastita naklada pa prodaja angro pa akvizicija tiskare, pa knjigove~nice pa veletrgovine papirom itd. Taj put i dalje je sljedio Rudolf Kugli kao ato to pokazuje izgradnja novih prostora namijenjenih razli itim djelatnostima na Kanalu. Rudolf je gradio nove prostore na Kanalu, ali nije otvarao nove knji~arske podru~nice. Uz taj tradicionalni na in zadobivanja sigurnosti i stabilnosti u poslu pojavile su se i druga ije strategije koje su se specijalisti ki usredoto ile umjesto na ato du~i niz karika u lancu proizvodnje i prodaje na samo jednu ili dvije karike a priliku za airenje tra~ile u kontroli ato veeg prostora. Tako je primjerice ore elap, jedan od onih koji su pekli zanat kod Kuglija a onda se osamostalili, pokuaao ato viae raairiti mre~u vlastitih knji~ara: I tako on osniva godine 1926. vlastitu knji~aru na Trgu Kralja Aleksandra br. 8, da ve godine 1930 otvori prvu podru~nicu u Perkov evoj ul. br. 2 i za same dvije godine t.j. 1932 i drugu podru~nicu u Radiainoj ul. br. 13 Dok je Kugli zasjeo u Ilicu 30 kao u svojevrsno srediate kamo su kupci dolazili sa svih strana elap se posve pribli~io svojim kupcima pa je svoje knji~are pa~ljivo rasporedio u neposrednu blizinu velikih akolskih srediata na Roosveltovom trgu i u Kri~anievoj ulici. Bilo bi zanimljivo vidjeti koja bi od ove dvije koncepcije prodaje knjiga vremenom prevladala da se kojim slu ajem povijesne okolnosti nisu odlu no uplele u privredne tokove. Nakladni ki brojevi i ono ato su oni podrazumijevali a to je bio nadzor objavljenih naslova i efikasniji na in organiziranja proizvodnje knjiga su bili nova ideja i to prili no uspjeana i baa zato ne previae sretna. Upravo u uspjeanosti te ideje (viae od 500 naslova objavljenih netom nakon stvaranja 0-tog popisa) kao da se krila klica stagnacije. `iroka ponuda knjiga koju im je takav na in praenja stanja na skladiatu omoguavao, kao da je otupila potrebu za izdavanjem novih naslova kakva je postojala u godinama najvee nakladni ke aktivnosti. Doalo se do kriti ne koli ine naslova kojom se, u zadanim poslovnim okvirima, moglo rukovati. Kao da se bdjelo nad onim ato se ve imalo bez ~elje da se upuata u nove rizike. I otuda stagnacija. Ne govori li tome u prilog injenica kako se u lanku Freda Neufelda Pregled nakladni ke djelatnosti u Zagrebu u posljednjoj godini dana a koji se odnosi na godinu 1937. uope ne spominje Kugli dok vitalni konkurenti poput Binoze i Minerve ostvaruju prili ne naklade. Ili, pak, injenica da se pribjegavalo i opim sni~avanjima cijena knjiga vlastite naklade, pojava koja nikada ranije nije zabilje~ena u Kuglijevim cjenicima. Upravo praenje djelatnosti knji~ara nakladnika u ovom periodu prije 1945. (prije razdoblja u kojemu je usljedilo isklju ivo ideoloako nadziranje objavljivanja knjiga) mo~e pru~iti dragocjene uvide u promjene o ekivanja, potreba i ~elja itateljske publike. Nakladni ka djelatnost tvrtke Kugli upravo zbog svog kontinuiranog djelovanja mo~e pru~iti odgovore na mnoga pitanja u vezi promjene itateljskog ukusa. No, da bi u tome uspjeli potrebno je znati kada su novi naslovi izdavani a stari nadotiskavani, potrebno je nai na in kako datirati naslove, kako premostiti prepreku koja je nastala zbog Kuglijeve prakse sustavnog preauivanja podatka o godini objavljivanja, o ponovljenim izdanjima kao i o nadotiskavanjima. U ovom radu dan je samo djelomi an i prili no grub raster koji omoguuje samo okvirno datiranje. Izrada i rekonstrukcija cjelovitog popisa Kuglijeve naklade omoguio bi nesumnjivo mnogo precizniju sliku njihova djelovanja. ***: Naa jubilarac u Vjesnik udru~enja trgovaca knjiga i papira Savske banovine, Zagreb, 1(1937)2:8-9 ***: Rudolf Kugli (nekrolog) u Revija knjige 1(1933)1-2:2-4 Batini-Majhut 2001 `tefka Batini  Berislav Majhut: Od slikovnjaka do Vragobe, Zagreb, Hrvatski akolski muzej Cuvaj 1910 Antun Cuvaj: Graa za povijest akolstva Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, Zagreb, Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada, Odjel za bogoatovlje i nastavu, knj. 5, 2. isp. izd. Cuvaj 1911a Antun Cuvaj: Graa za povijest akolstva ..., knj. 6, 2. popravljeno izd. Cuvaj 1911b Antun Cuvaj: Graa za povijest akolstva ..., knj. 7, 2. isp. i popunj. izd. Cuvaj 1913 Antun Cuvaj: Graa za povijest akolstva ..., knj. 11, 2. isp. i popunj. izd. Despot 1955 Miroslava Despot: Zagreba ki knji~ar Lavoslav Hartman (1813-1881), Jevrejski almanah, Beograd, 1955/1956, str. 71-85 De~eli, Velimir: Biskupska a zatim Novoselska tiskara u Zagrebu (1794.-1825.), u Narodna starina 4(1925)10, Zagreb Dobroni 1996 Lelja Dobroni: Ignjat Granitz: Hrvatski industrijalac, dobrotvor i mecena, u Povijesni prilozi 15(1996)15:189-198, Zagreb Hartman (Kugli i Deutsch) 1884 ***: Najvei i najpodpuniji sistemati ki popis hrvatskih knjiga i muzikalija, Zagreb, Akademijska knji~ara Lav. Hartman (Kugli i Deutsch) Hartman (Kugli i Deutsch) 1891 Popisa hrvatskih knjiga muzikalija i u ila pisaih i risaih sprava koje se dobivaju u knji~ari Lav. Hartmana Hartman (Kugli i Deutsch)1896 ***: Popis vlastite naklade Knji~are Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), Zagreb Hartman 1874 Lavoslav Hartman: Popis nakladnina knji~are Lav. Hartmana, Zagreb Izlo~ba u ila 1871 ***: Izlo~ba u ila I. obe hrvatske u iteljske skupatine, Zagreb, Troakom izlo~enog odbora, 1871 Klai 1922 Vjekoslav Klai: Knji~arstvo u Hrvata, Zagreb, Kugli, [1922], Kuglieve pu ke knjige 3. Kugli 1924 ***: Ilustrovani cjenik knjiga 1924/25, u Knji~evni vjesnik 21(1924)19, Zagreb, Knji~ara Kraljevskog sveu iliata i Jugoslavenske akademije St. Kugli, str. 75 Kugli 1925 ***: Popis knjiga lijepe knji~evnosti, u Knji~evni vjesnik 22(1925)decembar, Zagreb, Knji~ara kraljevskog Sveu iliata i Jugoslavenske Akademije St. Kugli, str. 62 Kugli 1926 ***: Popis knjiga domae znanstvene knji~evnosti na skladiatu u knji~ari St. Kugli, u Knji~evni vjesnik 23(1926)2, Zagreb, Knji~ara kraljevskog Sveu iliata i Jugoslavenske Akademije St. Kugli, str. 128 Kugli 1930a ***: Bo~ini cjenik omladinskih knjiga, u Knji~evni vjesnik 27(1930)12, Zagreb, St. Kugli, str. 38 Kugli 1930b ***: Popis knjiga lijepe knji~evnosti, u Knji~evni vjesnik 27(1930)6, Zagreb, Knji~ara Kraljevskog sveu iliata i Jugoslavenske akademije St. Kugli, str. 86 Kugli 1939 ***: Potpuni cjenik knjiga vlastite naklade, u Knji~evni vjesnik 36(1939)1, Zagreb, Knji~ara Kraljevskog sveu iliata i Jugoslavenske akademije St. Kugli, str. 108 Kugli 1941 ***: Potpuni cjenik knjiga vlastite naklade, u Knji~evni vjesnik 37(1941)1, Zagreb, Knji~ara Hrvatskog sveu iliata i Hrvatske akademije St. Kugli, str. 96 Kugli, Ivo 1924 Ivo Kugli: Najstarija Srpsko-Hrvatska knji~ara, u Knji~arski glasnik, Beograd, 4(1924)10, str. 4-5 Mil ec 1990 Zvonimir Mil ec: Galantni Zagreb, Zagreb, Mladost Vasi 1938 Veljko Vasi: O kulturnom djelovanju hrvatskih knji~ara, u Vjesnik udru~enja trgovaca knjiga i papira Savske banovine, Zagreb, 2(1938)10 Neufeld Fred Neufeld: Pregled nakladni ke djelatnosti u Zagrebu u posljednjoj godini dana, u Vjesnik udru~enja trgovaca knjiga i papira Savske banovine, Zagreb, 2(1938)5  Vasi 1938:2  Despot 1955:71-73. Lavoslav Hartman (1812-1881) roen u Velikoj Kanji~i (Nagykanizsa). Zavraio je za u itelja meutim brzo je napustio zanimanje otvorivai s ortakom Markbreiterom u Velikoj Kanji~i knji~aru. Iako je knji~ara lijepo napredovala Hartman se pedesetih godina doselio u Zagreb gdje je kupivai knji~aru ostao do smrti.  Prva u nizu od 5 knjiga bila je Vnac: sbirka pou nih i zabavnih spisa za mlade~ i naa puk, knj. 1: certice i pripovesti o sisavcih  Domae ~ivotinje i njihova korist. Hartman 1874: 9. Prema tom popisu Hartman je objavio joa nekoliko slikovnica: Malu zviernicu, 1864 i Naravoslovni slikovni Abcdar s pou nimi stihovi, s.a. i mo~da Slikovnu po etnicu, s.a. Na ~alost, niti jedna od tih slikovnica nije se sa uvala. Ipak, ni u kom slu aju, ne stoji tvrdnja da Hartman nakon kupnje Bokanove tiskare 1869. izdaje vrlo mnogo dje jih slikovnica Despot 1955:75  Hartman je vlasnik Bosiljka od 3. godiata.  Na Izlo~bi u ila I. obe hrvatske u iteljske skupatine 1871. bili su u IV. razredu izlagani Hrvatski i srbski spisi za mlade~ i u itelje. U prvom podrazredu izlagani su Spisi za mlade~ nabo~nog, pou nog i zabavnog sadr~aja. Izlagali su svi zna ajniji hrvatski nakladnici. Dok Zbor duhovne mlade~i zagreba ke nudi 17 jedinica, Matica ilirska 12, a }upanova knji~ara 18 jedinica, Hartman nudi 42 jedinice. U svojoj ponudi naravno Hartman je debelo odstupio od spisa namijenjenih isklju ivo mlade~i, ali, zapravo, nimalo viae od drugih. (Izlo~ba u ila 1871:19-24)  Despot 1955:biljeaka 37  Despot 1955:75  Do 1874. kada je osnovana tiskara Narodnih novina. Cuvaj 1911a: 249.  Cuvaj 1911b: 33  Klai 1922: 52  Pa to nije Ignjat Granitz kao ato to tvrdi Dobroni: ...veoma je vjerojatno da je Granitz prvi tiskao hrvatske ud~benike na hrvatskom tlu. (Dobroni 1996: 191)  Dobroni 1996:190  Zanimljivo je da se u Klaievoj knjizi o knji~arstvu, a kojoj je nakladnik Kugli, u dijelu u kojem se prili no detaljno opisuje po etak tiskanja akolskih knjiga u Hrvatskoj Granitz ne spominje niti jednom rje ju. Usp. Kugli 1922:52-53  Pisanke za pu ke akole (priredili su Ljudevit Modec i Milan Rogulja 1889.) su sa svih strana u iteljskog svieta pozdravljene osobitim uzhienjem, te i uvedene u skoro sve naae akole, a to tim viae, ato ih je visoka kr. zem. vlada, odjel za bogoatovje i nastavu, uvela u ovozemaljske pu ke akole posebnom vrlo laskavom naredbom. Kugli i Deutsch 1891  Revija knjige 1(1933)1-2:3  Akademska knji~ara ili akademijska knji~ara ili samo Knji~ara  Despot 1955:72  Despot 1955:81  Kao prva knjiga Hrvatske biblioteke za mlade~ izlaze 1883. Pomor ice: pripovijesti starog pomorca Andrije Hajdinjaka. Iako je knji~ni blok isti sa uvani primjerci knjige se ipak znatno razlikuju. Izmeu ostalog u primjerku sa uvanom u Knji~nici D. Trstenjak Hrvatskog akolskog muzeja na omotu piae Akademijska knji~ara Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) Duga ulica 12 baa kao i u pozivu na pretplatu koja se treba poslati upravo na tu adresu. U primjerku sa uvanom u NSK na omotu piae Naklada akadem. knji~are Lav. Hartmana (Kugli u Deutsch), Zagreb Ilica 4., Hotel K caru austrijanskomu. Zna i da su Kugli i Deutsch ve 1883. imali podru~nicu u Ilici 4 o kojoj govore u uvodu Kugli i Deutsch 1884.  Prema impresumu Doma i svieta iz 1889. oni su joa uvijek u Ilici 4. No u pozivu na pretplatu Zvekanu koji po inje izlaziti 1. sije nja 1990. a objavljenom u Domu i svietu ve se navodi adresa Ilica 2.  Promjenu adrese mo~emo pratiti i u kolofonu Doma i svieta koji izlazi svakog 1. i 15 u mjesecu: Ilica 4. do uklju ujui i br. 24. 1889. Ilica 2. od br. 1. 1890. Ilica 39. od br. 12. 1895. Ilica od br. 21. 1896. Ilica 30. od br. 22. 1896. Ilica bez kunog broja se u adresi nalazi samo u jednom broju Doma i svijeta pa to mo~e stvoriti pogreanu sliku. Izgleda da je ve i Ilica 39. od samog po etka bila neko privremeno provizorno rjeaenje jer se o ito ve ra unalo s Ilicom 30. budui su nakladnine izaale 1895. kao na pr. Valerija od de Waala i 110 igara za mlade~ od Belovieve imale kao adresu otisnutu ulicu Ilica ali bez kunog broja. I ne samo to: takvu adresu ima i veliki, jubilarni predbo~ini Popis vlastite naklade Knji~are Lav. Hartman (Kugli i Deutsch).  Mil ec 1990: 110  Kao ato je to mogue pratiti u kolofonu Doma i svieta kao i kroz zajedni ke naslovnice pojedinih te ajeva: sve do 1918. zadr~ava se naziv Knji~ara L. Hartmana (St. Kugli). Tek u zajedni koj naslovnici za 1919. godinu pojavljuje se formulacija Knji~ara St. Kuglija. No, i te godine u kolofonu samog asopisa i dalje ostaje stari naziv.  Auer se nastavlja baviti papirni arskim poslom i to izgleda vrlo uspjeano jer ga susreemo 1910. na izlo~bi povodom 25 godianjice djelovanja U iteljskog druatva za grad Zagreb u Umjetni kom paviljonu gdje je opremio cijeli jedan zid dvorane: Izto nu stijenu ukusno je iskitila domaa papirnica R. F. Auer preraznim akolskim priborom, u slikovnoj cjelini, koja pobuuje osobitu pa~nju. Cuvaj 1913:84  Zapravo Franjo }upan je bio sin bjelovarskog ljekarnika. Rodio se 1784. u Bjelovaru a umro 1847. u Zagrebu. Franjo }upan je 1808. kupio knji~aru Fr. X. Mhlera u Zagrebu i tako postao prvi hrvatski knji~ar. 1826. kupio je tiskaru ali i nakladu od Josipa Rossija, bivaeg faktora u Novoselskoj tiskari. Novoselska tiskara je tiskara koju je 1794. utemeljio biskup Maksimilijan Vrhovac ali je pod politi kim pritiscima bio prisiljen pristati da je nominalno vodi mu~ njegove sestre Novosel (otuda Novoselska slovotizka)  Naslovni list 17. te aja Doma i svieta iz 1904.  Knji~ara Dioni ke tiskare takoer je imala naslov: Knji~ara jugoslavenske akademije (usp. omotni list Pozdrava iz dubrava i polja Vilme Sokolove iz 1892.). Ina e Dioni ka knji~ara djelovala je od 1889 do 1901. (Klai 1922:54)  Naslovnica Albuma hrvatskih pjesama, sv. III, Ante Sthra  Naslovna stranica te aja 31. Doma i svieta iz 1918.joa ima u nazivu i ime Franje }upana.  Knji~evni vjesnik, 16(1919)1: kolofon  Knji~evni vjesnik, 16(1919)5-6:118  Knji~evni vjesnik, 16(1919)4:VII  Sve do 1941. kada mijenja naziv u St. Kugli Knji~ara hrvatskog sveu iliata i Hrvatske Akademije.  U Popisu knjiga lijepe knji~evnosti iz 1930.  Ilustrovani cjenik u ila izaaao je kao 2. broj Knji~evnog vjesnika (te aj XXV.) iz 1928. godine.  Franjo }upan je 1795. bio jedanaestogodianjak.  Vladimir Prestini u Na uva~enje! piae Odlu ismo ... obnoviti izla~enje naaeg Knji~evnog Vjesnika koji je prvi put ugledao svjetlo u skromnom obliku god. 1904. Ali ve god. 1908. donaaao naa Knji~evni vjesnik prikaze o pojedinim djelima tako, da je interesent mogao dobitii neki utisak o kvaliteti knjige. To je bio prvi takovi pokuaaj u naaem knji~arskom ~ivotu. Knji~evni vjesnik 16(1919)1:3  Na~alost, u NSK sa uvan je tek manji dio Knji~evnog vjesnika tako da je tek kroz rekonstrukciju mogue dobiti uvid u djelovanje knji~are Kugli.  Popis knjiga domae znastvene knji~evnosti na skladiatu u knji~ari st. Kugli iz sije nja 1926. izaaao kao br. 2 Knji~evnog vjesnika ima 128. str.  Knji~evni vjesnik 21(1924)19. Taj je cjenik zna i sa samog kraja 1924. Na~alost, prethodni sa uvani primjerak Knji~evnog vjesnika je iz lipnja 1922.  Primjerice: Balzac: }ena od 30 godina, br. 9 Bartulica: Raspee Srbije, br. 10 Baudelaire: Proza, br. 1446 Beci: Kletva, br. 1594 Beci: Vukiev most, br. 11 Bego: Novele, br. 12  Na str. 16  Bez ovog uvida (to jest bez pretpostavke o nultom popisu te praksi stalnog nadotiskavanja naslova) posve je nemogue snai se u nakladnim brojevima pridanim pojedinim naslovima Kuglijevih knjiga. Naime, est je slu aj da knjiga s nekim nakladni kim brojem ima u sebi popis knjiga meu kojima su knjige s veim nakladni kim brojem od njenog. Kako je to mogue ako je tekuoj produkciji knjiga pridavan numerus currens? Odgovor je u Kuglijevoj praksi nadotiskavanja naslova. Nadotisnutom naslovu s manjim nakladni kim brojem pridali bi se popisi i s knjigama koje su objavljene u vremenu izmeu dva tiskanja doti nog naslova. Ta poteakoa, zajedno s primjerom, opisana je u knjizi Batini-Majhut, 2001.  27. su Muzikalije, 28. Knjige o glazbi, 29. Kalendari za godinu 1925. a dodaci izvan numeriranih poglavlja su Luksuzna izdanja, Izdanja Jugoslavenske Akademije i Albumi za sabira e maraka  Za broj 236. nisam uspio utvrditi kojem djelu pripada.  3. poglavlje sastoji se od naslova ve navedenih u nekim ranijim ili kasnijim poglavljima.  Brojevi koji po inju od 5000. rezervirani su za tabele slike i sl. Brojevi koji po inju od 7000. rezervirani su za kalendare. To je bila praksa ve u nultom popisu. Tek kasnije, 1928., nakladni ke brojeve od 3000. i viae rezervirat e za naslove izaale u nakladni kom nizu Pripovijesti djeda Nike. Usp. Majhut: Kuglijev nakladni ki niz Pripovijesti djeda Nike.  Kugli 1924: 32. Broj je pridan knjizi Maruzi: Esperantska gramatika  Naaa vlastita naklada narasla je u tih deset godina po prilici na 500 djela razne znanosti, pribrajaju ovamo od nas god. 1890 prekupljenu cielu nakladu poznatog knji~evnika Kukuljevia Hartman (Kugli i Deutsch) 1891:uvodni tekst.  U popisu iz 1896 uvodni ar ka~e: Preko aest sto djela izdali su u hrvatskom jeziku... Hartman (Kugli i Deutsch)1896:II  Dakle za jedan broj manji nego prije godinu dana. To je stoga jer je broj 1743. pridan knjizi Mile Star evi: Bo~inica Hrvatske g. 1890. a ato je kao naslov uvraten u ovaj popis lijepe knji~evnosti iz 1925. dok je Esperantska gramatika s brojem 1744. uvratena u popis znanstvenih knjiga.  Kugli 1926: 96  Kugli 1930a: 20  Kugli 1930b: 2  Kugli 1939: 83  Kugli 1941: 82  Knji~arstvo 5(1930)3:48  ***: Naa jubilarac:9 Trg Kralja Aleksandra danas Trg maraala Tita Radiaina ulica danas Ulica kneza Mislava  Vjesnik udru~enja trgovaca knjiga i papira Savske banovine, 2(1938)5:1-5  Vjesnik udru~enja trgovaca knjiga i papira Savske banovine, 3(1939)6:15  Za period od 60 godina: 1881.  1941. naeno je 15 vremenskih to ki koje omoguuju okvirno datiranje.     PAGE  PAGE 1 (8<Nlpr,<X(*.2LPRjlr $2Bbj˿˸˸˸˸ˮh}.hSyhSy6h?h\}6h\}hHK&h ahHK&6 h[h.jha 0JU ha ha hSyha ha 6ha ha ha >*ha hT@6hyhchT@h a h a6hj!hj!6hj!3 ,68t"&fz,.68Xz` (p68D Z h j | ÿ÷۳ó÷÷ï÷ÿۿۿhW{h8hh ahEhE6h}PhEh&ah[h>nh>n6h>nh(~hfhf6hS1hSyhf h\}6h}.h\}B|        & 0 B   "6N@n DN68~"dtJt`󳫳 hA7=hu=hu=hhhhh6hhjhW{0JU hhW{hchW{6h,h,6hCrCh&h a h,hW{h,h(~hW{hW{hW{6=(`%,,,-:./0h122345748 9$;x^`;a$gdw $x^a$gdw $dha$gd$$dh`a$gde$dh`a$gdu= $dha$gdW{gdW{L ! !T!d!h!!" "h""""""""D#######$$R$T$\$^$`$$$$$$$%%%%*%6%%%%%2&r&&&&'V'رحةح䭟hv_h&ajhq`0JUh(~hVXhayhay6hayh&6 hay6h&h&6jhVX0JUhayhW{h&hvwhhq`hq`6hq`hA7=hu=;V'Z'''')))**:*<*F*L*N*P*.+v+x+++H,Z,l,,,,,b..0/F/J//000&11111.2D2H2~2234455557*7h|hw6 hw6] hw6 hrvhwhrvhw6hLohw6hwh.h[hv_h&6jh0JUhvw hvw6 h6hhv_h(~h&h&6hh&7*7F7J7V70848F8b8f8n8 99$9D999::;;;;T;^;<<> >??@@@AA8CBCDDEEEF GGG6G:GGGG`HbHdHHhhjhh0JU hVXhVXhVXhVX6hVXhA7=hYhw6h$hw6hC0hw6h"hw6hwOJQJ^J hw6]h@Ghw6 h+hwhw hw6h|hw66 99:T;<>?@A8CDjEEGbHHK"LtOO4ThTTUPPP$QQQ8R^RzRRRxSzSTT4T6ThTjTTTTTUUU^U`UVVVVVVh&hh6h_ hh6] h7_6 h7[hh hh6h7[hh6hhh6h7_hhjhh0JUItpttt uNupuuuuuvFvHvvvvvLwNwwwwwѽh&hh6hE.hh6 hchhhchh6hhh6h4hh6CJaJhhCJaJh4hhCJaJhWahh6jhh0JUhh hh6h+hh6;w$xxxxxxxyyy4ybyyyy(z*zTzlzzz{{}(}B}D}^}d}}}X~b~h~j~l~Lrp€Ā<Xh0hh6hhh6hhh6 hh6hROhh6hH"hh6hihh6hlohh6h Xjh X0JUhs`%hh6h~{hh6jhh0JU hB'+hhhB'+hh6hh5yy(zB}h~€"jց8RЇL‰|Rލ6Xgd?gdP/ ^`gdP/gd Xgd&8:RTƂLR̃xȅЇ҇ ,^ЈԈJLN‰ĉ|~ƋЌNRT܍ލXZlfhzh.hh6h|hh6 hh6h{hh6h?hh6h36hh6hwhh6h(~h{bhh6jhh0JUh0hh6hh@\68XZz|Гғ"@BDԕ̖֕ΖЖԖ֖ɷɟ hVXhVXh0JmHnHu hh0Jjhh0JUjhB4UhB4hjh0JUhVXhh6hxhh6jhh0JUhh h+hh7XzГX@ԕЖҖԖh]hgdJC &`#$gdLkgdW{gd? $x^a$gdA7=,1h. A!"#$% ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List >@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*LC@L Body Text Indent;^`;4@"4 JCHeader  p#.)@1. JC Page Number@OB@ \}citatix^`+ j S W  r GgeOX ! $,-1s11}2C33304R447;;t<?AXBEF"GjGJ{L NuNN:O~OV;WW\nretw  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>Z[m~"6# Mu Op0u !x""#$$G%X%j%{%%%%$&o&&!'$'x.67?|%&6W itO}y%&vhRm] !!A"9#$$=%%&'+q,-X00111R23E3333324[444778I9:=N?BDEFF$GSGmGGGGGH(HDHaHHHHHIGIiIIIIIJ>J[JuJJJJgKMFNyNNN=OOQQS~STkUVVWW&X?Y[[\_`flkl6mnoitxxxxx/yzVzz{{{|.}}'~v~~Lx>W)Ӆ-\֋.@Q Wtˏ܏a>[tؗksŜ Hm"C֠j3WuˢHK|+=N_pΫB 000000 0 0 0 0I00I00I000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000I00000000000000000000000000000I00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000!'@0I00@0I00@0I00@0I00I00BI00I00@0@0I00(I000 $$$$$$$$$$$' .:hDITenw~ƝL| V'*7HV"iw[^_`acdeghiklmnoqstu.Mnn( 9?MOUWGIAC ,.DFxy68gistxz'(LO  #%%&Z[xy$&45opuveh NRWZijkm\ ] { | !!!*!+!1!3!G!H!g!i!t!u!!!!!!!!!!!""?"A""""" ##7#9# $$x$y$$$<%=%%%%%%%%%W&Y&x&{&S'T'X'Y'c'd'''''''( (Z([(++++x,y,,,,,O-P-`-b-----x.y.....//F/G/i/j/////W0X0v0w0001111s1u11111111111P2R2}222233C3E333330424R4T4n4o4444455o6p6x6{666 7 7f7g777777788m8o8888888992939H9I9N9O9k9l9|9~9999999:: : :::+:,:<:>:x:y:::::::::;;/;1;y;{;;;;;;;;;;;;<=<t<w<<<<<<<<<<<<<<<= =H=J=}=~=====>>>>>>>>????-?.?L?N????????? @ @K@M@@@AAAAAAB B!B"BWBZBbBcBBBBBC CCCCCCCCD"D#DaDcDDD"E#EEEEEEEAFBFYF[FpFqFFFFFGG"G$GHGKGRGSGjGmGvG|GGGGGGGGGHHH H6HY?YhYiYqYrYYY1Z3Z8Z:ZYZZZ`ZaZuZxZZZ[[I[J[X[[[d[e[[[[[[[[[u\w\\\\\\\\\\\%]&]-]/]9]:]J]K]W]X]]]]]^^ ^ ^^^&^)^8^:^=^@^^^^^^^ _ _________``$a%a0a1aaabbbbbbccccdddd#d%dRdSdsdtddddddd=e?eeeffff g ggg5h6hrhshhhhhiiiiiijj'j(jIjJj=k?kkklklllllllllm3m6m\m]mnn#n$noo/p0ppp q q&r(rTrVrrrrrrrrsDsEs}s~ssssssssssstt"t$t/t0t=t>tetitttttMuNuOuPuuuuubvdvvvvvww9w:w^w_wwwwwx"xxxxxEyGyyyyyzz5z:zmzozzzzzzz#{${||||G}H}}}}}D~F~~~+,03QR}~CDrt()=?҅ӅՅ-/և؇46[\lnֈ׈؈و[^yz‰ik֋؋.0@BQS ?A[]QRWYtwˏ͏܏ޏ ?@JK &(CDBCac>?[\34qv35ؗڗkm̙Ιיڙqu()Z[Ŝǜ "HJmo!$<=fh؞ٞ67CETUӠؠ$%[\jl}~+-35NPWYjlˢ͢moѥҥ +,GJ IMNOhi|~թ֩+-=?NP_apr35BD~57>?{|$&56V W 67histNO|}xy$&uvghQRXZlm\ ] !!@"A"8#9#$$$$<%=%%%&&''++p,q,--W0X000111111Q2R233D3E33333331424Z4[4447788H9I9::==M?N?BBDDEEFFFF#G$GRGSGlGmGGGGGGGGGHH'H(HCHDH`HaHHHHHHHHHIIFIGIhIiIIIIIIIIIJJ=J>JZJ[JtJuJJJJJJJJJfKgKMMENFNxNyNNNNNY?YZ[[[\\__``ffkklkll5m6mnnoohtitxxxxxx.y/yzzUzVzzz{{{{{{||-}.}}}&~'~u~v~~~KLwx=>VW()҅ӅՅ,/[^Ջ؋-0?BPS VYsvʏ͏ۏޏ`c͓Γ %&=?IJZ[svחڗjmruĜǜ"GJlo!$BEՠؠil35VYtuʢ͢GJߦJM{~*-<?MP^aorͫΫADӅC(I<עxJ,n4ȯqxt" G,,^,`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.,,^,`o() ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. ll^l`hH. <L<^<`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.,,^,`o()^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L.qxxJ,nC(IJN wjD         0eg q`N&a&*436'rva DB"EJB&YW{syFeLky5(Th$@GfY H"G#&HK&'5'vM(B'+E.j.J/P/C0S12/23 4B45,8R8 9A7=u=b>c@T@CrC>9G+WHjIQP}PVXY[gi\n^ _v_`RaWa]aSib{b!defi+ixiktk;mPEm>npnLolou$w^wvway!~y~{(~l TLcpSyJo4, Lk,)L "3;g}sim_BK{_|lD2?_]zfT~ !eh4`K{ XV+.K^FGDq#E$wN^mCIcB[7[~9&Ykxn7_ck,JCn z&8,"ZO| X.D\}c:EcrjxYRO?y,! a0n+4j!rt"}.kuӅWklmיڙBi0@'9 xxxxxxx x$x%x&x(x+x.x/x1x2x3x4x8x9x:x;x=x>x?xAxBxCxDxExGxJxKxLxMxNxOxPxQRSTVW@@ @@@@@ @"@$@&@(@,@d@@4@6@<@>@@@F@H@P@R@T@X@^@d@f@j@l@n@p@x@z@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@T@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1DUfF,!qDqD4d2AHX?TL2ProblemRH - TDUUser   Oh+'0  4 @ L Xdlt|Problem RH - TDUNormalUser44Microsoft Office Word@ғd@Ń@\.[@TKq՜.+,0 hp   RH - TDUD Problem Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%*Root Entry FP,1TablelWordDocument\SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q