Naslov
Demografski razvoj zadarskog područja u drugoj polovici 20. stoljeća
(Demographic Development of the Zadar's County in the Second Halh of the 20th Century)

Autori
Pavić, Milorad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zadar i okolica od drugog svjetskog rata do domovinskog rata / Tado Oršolić, Zlatko Begonja - Zadar : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2007, 24-25

Skup
Zadar i okolica od drugoga svjetskog rata do domovinskog rata

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 21.11.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Demografski razvoj; zadarska okolica; druga pol. 20. st.
(demografical development; Zadar; s county; second half of the 20th century)

Sažetak
DEMOGRAFSKI RAZVOJ ZADARSKOG PODRUČJA U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA Grad Zadar s okolicom spada u ona područja Republike Hrvatske koja su tijekom čitave druge polovice 20. stoljeća konstantno bilježile porast broja stanovnika. Najizraženiji čimbenici populacije zadarskog područja u promatranom razdoblju bili su pozitivan prirodni prirast stanovništva, te migracije. Između migracija posebno mjesto imaju stalne migracije na relaciji selo-grad uslijed čega dolazi do porasta broja stanovnika u gradu Zadru u odnosu na njegovu okolicu. Odnos broja stanovnika grada Zadra i okolice dijelom je otežan iz praktičnih razloga. Naime, tijekom druge polovice 20. stoljeća Republika Hrvatska, a i zadarsko područje imalo je različiti teritorijalni ustroj. Sredinom 60-tih godina 20. stoljeća nakon ukinuća kotareva, općine postaju temeljna jedinica teritorijalno-političkog ustroja. One će to ostati sve do 90-tih godina kada se u Republici Hrvatskoj provodi teritorijalni preustroj u županije i općine koje su bitno izmijenjene u odnosu na njihov raniji teritorij. Svakako su nezanemarive i imigracije, odnosno doseljenja stanovnika drugih republika tadašnje države na zadarsko područje. Posljedice ovih doseljenja vidljive su kroz izmijenjenu nacionalnu i konfesionalnu sliku stanovništva zadarskog područja, koje se mogu jasno pratiti u popisima stanovništva. Istovremeno, glavni čimbenik depopulacije predstavljala su emigracije, odnosno iseljenja ljudi sa zadarskog područja, ponajviše zbog ekonomskih razloga na privremeni rad u inozemstvo. One su većinom bile privremene, iako su dobrim dijelom u kasnijoj fazi poprimila stalni karakter. Ovaj rad nema isključivo za cilj davanje presjeka demografskog razvoja zadarskog područja kroz podatke o broju stanovnika, već ide za time da ukaže na određene momente društveno-političkog života zadarskog područja koji su utjecali na njegovu demografsku sliku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Sažetak predavanja izdan u knjižici sažetaka sa skupa

POVEZANOST RADA