Pregled bibliografske jedinice broj: 342154
Percepcija veličine jadranskih otoka u geografskim priručnicima 16.-18. st.
Percepcija veličine jadranskih otoka u geografskim priručnicima 16.-18. st. // Kartografija, geoinformacije i more / Miljenko Lapaine (ur.).
Zagreb: Hrvatsko kartografsko društvo, 2007. str. 20-20 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 342154 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Percepcija veličine jadranskih otoka u geografskim priručnicima 16.-18. st.
(Size of the Adriatic Islands in the geographical Manuals from 16th to 18th Century)
Autori
Pavić, Milorad
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Kartografija, geoinformacije i more
/ Miljenko Lapaine - Zagreb : Hrvatsko kartografsko društvo, 2007, 20-20
Skup
Kartografija, geoinformacije i more
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 15.06.2007. - 16.06.2007
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
jadranski otoci; geografski priručnici; rani novi vijek
(adriatic islands; geographical manuals; early modernity)
Sažetak
PERCEPCIJA VELIČINE JADRANSKIH OTOKA U GEOGRAFSKIM PRIRUČNICIMA 16.-18. STOLJEĆA U artikulaciji ljudskog odnosa prema prostoru koji ga okružuje oduvijek je vrlo važan aspekt predstavljala prostorna percepcija. Vjerodostojna predodžba nekog prostora u prošlosti ovisila je u najvećoj mjeri o dotadašnjim geografskim spoznajama na tom planu, o stupnju razvoja raspoloživih tehničkih pomagala, te o korištenim metodama i načinu rada. Prostorna percepcija je bila naročito otežana kod nedovoljno pristupačnih prostorno-geografskih oblika, među kojima valja ubrojiti i otoke. Sasvim je logično da je predodžba o veličini bila nejasnija kod površinom većih otoka. Često je jedini način komuniciranja između pojedinih dijelova otoka bio onaj morskim putem, obavljan brodovima. Iz tog je razloga i percepcija njihove prostornosti iskazivana iz ponešto drugačije perspektive, uglavnom na način kako ih se doživljavalo s brodskih paluba. Najčešće je izražavana dužinom i širinom otoka, te dužinom njihova oplovljenja. O veličini jadranskih otoka u razdoblju od 16.-18. st., svjedoče brojni izvori. Među njima svakako treba istaknuti geografske priručnike različitih žanrova: geografsko-statističke opise, putopise, izolare, topografske opise, portulane, i brojne druge, u najvećoj mjeri na talijanskom jeziku. Informacije koje takvi izvori donose, u spomenutom se razdoblju međusobno dosta razlikuju. U prvom redu, te razlike su ovisile o načinu na koji se dolazilo do određenih veličina. U kasnijim fazama se uslijed nadgradnje prethodnih spoznaja o veličini prostora, površinski oblici drugačije vrednuju i tretiraju. Često su nepodudarni iznosi dimenzija otoka rezultat korištenja različitih mjera za dužinu. Ovi i brojni drugi čimbenici, svaki na svoj način u određenoj su mjeri imali utjecaja na stvaranje slike o veličini jadranskih otoka u prošlosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Sažetak pozvanog predavanja u knjižici sažetaka sa savjetovanja
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-2690754-0755 - Razvitak pomorstva i geografskih spoznaja na hrvatskom Jadranu (Kozličić, Mithad, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Milorad Pavić
(autor)