Naslov
Posebnosti ovlasti tužitelja Međunarodnog kaznenog suda da u interesu pravde odustane od istrage i kaznenog progona (čl. 53. Rimskog statuta)
(Discretionary Power of the Prosecutor of the International Criminal Court to Withdraw from Investigation and Criminal Prosecution in the Interest of Justice)

Autori
Škorić, Marissabell

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 57 (2007), 3; 577-601

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
tužitelj Međunarodnog kaznenog suda ; interes pravde ; amnestije
(Prosecutor of the International Criminal Court ; interest of justice ; amnesties)

Sažetak
U radu se analizira diskrecijska ovlast tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (engl. International Criminal Court) da temeljem članka 53. stavka 1. točke (c) i stavka 2. točke (c) Rimskog statuta ne pokrene istragu ili kazneni progon kada utvrdi da njihovo poduzimanje ne bi služilo interesima pravde. Ova tužiteljeva ovlast izazvala je niz rasprava poglavito iz razloga što Rimski statut pobliže ne određuje sadržaj pojma interesi pravde, a koji se u radu posebno analizira. U okviru sadržaja pojma interesa pravde posebna pažnja je posvećena pitanju je li taj pojam ograničen samo na retributivnu pravdu ili u njegovu tumačenju treba uzeti u obzir širi koncept pravde koji bi u sebi uključivao priznavanje, pod određenim uvjetima, učinaka amnestija kao alternativa kaznenom progonu. Rezultati analize upućuju na zaključak kako su tvorci Rimskog statuta ostavili tužitelju slobodu odlučivanja o tome hoće li poduzeti istragu i kazneni progon ili će, kako ne bi ugrozio razvoj demokracije u odnosnoj državi, od njih odustati. Tako postavljena diskrecijska ovlast tužitelja koji svoju odluku treba temeljiti na političkim kriterijima zahtijeva preciznije uređenje koje je za sada izostalo. U tom smislu predlaže se dopuna članka 53. stavak 1. točka (c) i stavak 2. točka (c) na način da se učiniti jasnim i nedvojbenim kako će najodgovorniji za počinjenje zločina iz nadležnosti ICC biti procesuirani i kažnjeni, odnosno da tužitelj ICC ne može odustati od kaznenog progona protiv najviše rangiranih vođa i glavnih pokretača zločina iz nadležnosti Suda. Za ostale počinitelje zločina, odluka tužitelja o nepoduzimanju kaznenog progona može biti prihvatljiva, ali samo ako udovoljava kriterijima koji su unaprijed određeni i jednaki za sve. U tom smislu predlaže se donošenje i objavljivanje smjernica koje će ukloniti ili barem u znatnoj mjeri umanjiti moguće sumnje u opravdanost i legitimnost tužiteljeve odluke da ne progoni počinitelje najtežih zločina iz nadležnosti Suda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA