Pregled bibliografske jedinice broj: 342045
Knjiga i čitanje u pismima Ilije Crijevića Marinu Buniću
Knjiga i čitanje u pismima Ilije Crijevića Marinu Buniću // Colloquia Maruliana ..., 21 (2012), 69-88 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 342045 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Knjiga i čitanje u pismima Ilije Crijevića Marinu Buniću
(The book and reading in Ilija Crijević's letters to Marin Bunić)
Autori
Bratičević, Irena
Izvornik
Colloquia Maruliana ... (1332-3431) 21
(2012);
69-88
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ilija Crijević ; Marin Bunić ; humanistička epistolografija ; povijest knjige ; čitanje u humanizmu
(Ilija Crijević ; Marin Bunić ; Humanist epistolography ; history of the book ; Humanist reading)
Sažetak
Kao izvor za proučavanje kulture knjige i čitanja u ranonovovjekovnom Dubrovniku u ovom su radu poslužila tri pisma što ih je dubrovački latinist Ilija Crijević (1463-1520) uputio svojemu prijatelju Marinu Buniću (?-1540). Radi ocrtavanja okolnosti njihova nastanka ukratko se prikazuje povijesni kontekst i donose dosad nepoznati biografski podaci o Crijevićevu adresatu. Prvo pismo (Državni arhiv Dubrovnik, Miscellanea saec. XVI., Litterae privatae, f. CCLXXXI) sačuvano je u autografu, no zbog oštećenja papira tekst nije čitljiv u cijelosti. Nije datirano, a vjerojatno je nastalo 1504. ili 1512., kad se Bunić nalazio na dužnosti kaštelana u Stonu. U njemu se ističe autorovo šaljivo-parodično kontrastiranje nezavidne vojničke situacije s jedne i prirodnih bogatstava što ih pruža ladanjska knežija s druge strane, zasnovano na reminiscencijama iz antičke lektire koje svjedoče o Crijevićevoj učenosti i humanističkoj naobrazbi. Ostala su dva pisma, sačuvana samo u prijepisu Ivana Marije Matijaševića (rkp. 433 Arhiva Male braće u Dubrovniku), bila poslana Buniću u Veneciju. Ono iz 1506., na čijem se početku autor također služi citatom iz klasičnoga teksta, iz Ovidijevih Heroida, dokument je humanističkoga prijateljstva, u kojem važnu ulogu igra i knjiga kao zajedničko dobro. Treće, najkraće pismo prikazuje putove kojima se odvija razmjena tekstova među humanistima. Nije datirano, ali bi se, ako je u njemu riječ o posudbi tiskane, a ne rukopisne knjige talijanskoga pjesnika Giustola, moglo pretpostaviti da nije nastalo prije 1510. Crijevićeva se pisma Buniću u dodatku radu objavljuju prvi put.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-130-1300637-0636 - Neolatina Croatica: kritička izdanja, komentari, interpretacije (Novaković, Darko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Irena Bratičević
(autor)