ࡱ> o@bjbj p p .oozZZZZZZZn6%6%6%6%T%Tng2%&&&&&&&fffffff$iRnkfZ&&&&&fZZ&&g]]]&+Z&Z&f]&f](]^dhZZOe&% P_a6%PR dfg0gdX>l(]>l OennZZZZOe>lZe&&]&&&&&ffnn$!]nn!ETIKA ISTRA}IVANJA KOJA SE PROVODE NA }IVOTINJAMA Prof. dr sc Melita `alkovi-Petriai Pitanje opravdanosti uporabe ~ivotinja u znanstvenim istra~ivanjima kojima je krajnji cilj korist za ovjeka, predmet je brojnih biomedicinskih rasprava. Uporaba ~ivotinja u znanstvenim istra~ivanjima prati razvoj medicine, s korjenima koji se~u joa u staru Gr ku. Otkrie anestetika i Darwin-ovo Podrijetlo vrsta koje zagovara bioloaku sli nost ovjeka i ~ivotinja pridonijelo je poveanoj uporabi ~ivotinja u istra~ivanjima. Nedvojbeno je da su pokusi na ~ivotinjama omoguili izuzetno va~na dostignua u medicini, poput, primjerice, otkria cjepiva protiv uzro nika dje je paralize, difterije, hripavca, moderne anesteziologije, transplantacije organa, te razli itih suvremenih dijagnosti kih, terapijskih i kirurakih postupaka. Nadalje, bez njih se niti u budunosti ne mo~e o ekivati zna ajniji napredak u spre avanju, dijagnosticiranju i lije enju bolesti ljudi. Meutim, razvojem znanstvene, stru ne i druatveno-moralne svijesti, dopuatene granice unutar takvih istra~ivanja postaju stro~e, a postavljaju se i odreeni uvjeti bez ijeg ispunjavanja istra~ivanja na ~ivotinjama nisu dozvoljena. U suvremenoj humanoj medicini, ~ivotinjski su modeli, dakle, nu~ni, ali kako je pri tom svaki pokus praen odreenom nelagodom, boli i patnjom ~ivotinja, sve su brojnije moralne dvojbe, te se sve viae pa~nje posveuje postupcima koji uklanjaju i/ili ubla~avaju ove simptome. Za pretpostaviti je da svi traumatski podra~aji koji izazivaju bol u ljudi takoer izazivaju bol i u ~ivotinja, s bitnom razlikom da se u ~ivotinja intenzitet boli teako mo~e procijeniti i "izmjeriti". injenica je takoer da je bol kao osjetilni i emocionalni odgovor na traumatski podra~aj izrazito individualnog karaktera, ne samo u ljudi, ve i u ~ivotinja, ovisno o vrsti, spolu, dobi i sl. Navedene specifi nosti odgovora na bol u ~ivotinja, u svezi moralne i razli itim regulativama predviene obaveze njenog ubla~avanja, jasno upuuje na potrebu odgovarajue izobrazbe ljudi koji su uklju eni u pokuse na ~ivotinjama u smislu prepoznavanja normalnog ponaaanja, izgleda i zdravstvenog statusa ~ivotinja i njihovog odstupanja od normale. Prema Meunarodnim na elima za biomedicinska istra~ivanja na ~ivotinjama (u dodatku), postupke koji mogu prouzro iti viae od trenutne ili minimalne boli, potrebno je provoditi uz prikladnu sedaciju, analgeziju ili anesteziju. Farmakoloaki pristup lije enja boli u ~ivotinja uklju uje lijekove s poznatim analgetskim svojstvima, meutim, esto puta istra~iva i smatraju da bi primjena analgetika mogla utjecati na istra~iva ki postupak i ispitivane parametre. Ipak, ako je mogue, potrebno je pravilno odabrati vrstu analgetika, s prihvatljivim mehanizmom djelovanja i prihvatljivim eventualnim interakcijama. Sli no se pitanje postavlja pri usmrivanju ~ivotinja na kraju pokusa. U najveem broju pokusa na laboratorijskim ~ivotinjama za kona na istra~ivanja koristi se bioloaki materijal koji nije dostupan dok je ~ivotinja ~iva, dok su u drugim pokusima ~ivotinje podvrgnute postupcima koji ostavljaju teaka trajna oateenja, onemoguavajui im time normalne fizioloake funkcije i drasti no smanjujui kvalitetu ~ivota, te se po zavraetku takvih pokusa ~ivotinje usmruju. Ovaj je postupak potrebno provesti poatujui osnovna na ela humanosti (u stranoj literaturi rabi se naziv eutanazija). Da bi smrt u ~ivotinja nastupila bezbolno i bez stresa, gubitak svijesti treba prethoditi gubitku motorne aktivnosti. Va~no je napomenuti da se gubitak motorne aktivnosti ne smije izjedna avati s gubitkom svijesti i odsutnoau stresa. Zbog toga se sredstva koja izazivaju miainu paralizu (npr. depolarizirajui i nedepolarizirajui miaini relaksansi) u uvjetima odr~ane svijesti ne smiju rabiti kao samostalna sredstva za eutanaziju ~ivotinja. Prilikom odabira najprikladnijeg na ina eutanazije treba voditi ra una o vrsti, starosti, veli ini i broju ~ivotinja, dostupnosti farmakoloakih sredstava i odgovarajue opreme, te vjeatini osobe koja provodi eutanaziju. U svezi navedenih postupaka koji se provode na ~ivotinjama tijekom znanstvenih istra~ivanja, moralne su obveze osoba odgovornih za planiranje i provoenje pokusa, kao i neposrednog istra~iva a, da prije i tijekom pokusa postavljaju sebi pitanja: Koja je svrha istra~ivanja i nadilazi li potencijalna znanstvena korist dobivenih rezultata stvorenu nelagodu i patnju ~ivotinja (tzv. "cost-benefit" analiza)? Je li mogue primijeniti odgovarajuu zamjenu modela?(REPLACEMENT) Je li mogue racionalizirati i smanjiti broj ~ivotinja u pokusu?(REDUCTION) 4. Je li mogue usavraiti eksperimentalni mode?(REFINEMENT) Ova su na ela poznata kao tzv. "3R model": Replacement (zamjena modela), Reduction (smanjenje broja ~ivotinja), Refinement (poboljaanje modela), ije je provoenje i pridr~avanje propisano razli itim meunarodnim deklaracijama o etici pokusa na laboratorijskim ~ivotinjma. Pridr~avanje na ela 3R modela tijekom planiranja i provoenja pokusa na ~ivotinjama bitno pridonosi moralnoj, a takoer i znanstvenoj kvaliteti istra~ivanja. Nakon uvoenje 3R modela najupe atljiviji pokazatelj promjene stava o uporabi ~ivotinja u znanstvenim istra~ivanjima bio je smanjenje broja koriatenih ~ivotinja, prisutno u razli itim omjerima po pojedinim zemljama. U zapadnoeuropskim zemljama, u posljednjih 20 godina ukupan broj koriatenih ~ivotinja se prepolovio, dok je u SAD-u, gdje se godianje koristi prosje no 18-22 milijuna ~ivotinja, u istom periodu prepolovljen broj samo pasa i ma aka (obzirom da ove vrste ine najbrojniju skupinu kunih ljubimaca), broj primata ostao je nepromijenjen, a za male glodavce nema pouzdanih podataka. Upravo bi, meutim taj podatak bio zna ajan, obzirom da od ukupnog broja ~ivotinja u znanstvenim istra~ivanjima, 80-85% ine miaevi i atakori, dok 1-10% otpada na ostale glodavce, ptice i ribe, a manje od 1% na pse, ma ke i primate. U SAD-u se, meutim, psi zamjenjuju drugim vrstama ~ivotinja, poput svinja, krava i sl., dok su u Kanadi ribe zamijenile veinu sisavaca, posebno u toksikoloakim istra~ivanjima. Smanjenja broja koriatenih ~ivotinja posljedica je ne samo eti kih dilema, ve meu ostalim i metodoloakih promjena u samom izvoenju znanstvenog istra~ivanja. Naime, sve viae su zastupljeni postupci molekularne biologije koji omoguavaju veu iskoristivost postojeih eksperimentalnih modela. Meutim, razvoj molekularne biologije i molekularne genetike otvorio je vrata i genetskom in~injeringu, u kojem se naj eae koriste miaevi. Transgeni ne ~ivotinje s ciljanim, umjetno na injenim modifikacijama odreenih gena postale su jednim od glavnih modela u suvremenim biomedicinskim istra~ivanjima, ime se bitno promijenila slika o uporabi ~ivotinja u pokusima. Naime, u Velikoj Britaniji u kojoj se, kao ato je ve spomenuto, broj ~ivotinja koriatenih u pokusima smanjuje, uzgoj transgeni nih ~ivotinja poveao se etiri puta u periodu od 1990 - 1995, kada je iznosio oko 215000 ~ivotinja, a udio postupaka na transgeni nim ~ivotinjama ve je 1997. g. iznosio 13% svih znanstvenih istra~ivanja (98% na miaevima). Ovi podaci upuuju na mogui rizik da e intenzivna istra~ivanja i golemi interes za svakodnevni razvoj sve novijih transgeni nih sojeva zapravo dovesti do poveane uporabe ~ivotinja u biomedicinskim istra~ivanjima. Zemlje u kojima su istra~ivanja na transgeni nim ~ivotinjama intenzivna i s tendencijom porasta, osnivaju nacionalna tijela zadu~ena posebno za eti ka pitanja u svezi transgeni nih ~ivotinja, te usklaivanje istih unutar Europske unije. Meutim, s eti kog stanoviata promjena gena mo~e imati zna ajnih negativnih posljedica za zdravlje i dobrobit ~ivotinja, poput produ~ene gestacije, poveanog embrionalnog fetalnog i perinatalnog gubitka, nastanka anomalija, razli ite mutacijske efekte i ekspresija transgena s nepredvidivim ishodom. Uslijed toga, posljedice su u estali neuspjeh, a time i veliki, esto i uzaludni gubitak ~ivotinja jer su pojedini geni i njihovi produkti od vitalnog zna aja i njihovo "izbacivanje" u ~ivotinja ima smrtonosni u inak ili zna ajno smanjuje kvalitetu ~ivota. Osim toga, genetski promijenjene ~ivotinje pokazuju veliku varijabilnost u odr~avanju i kvaliteti zdravlja. ovjek je, meutim, otiaao joa jedan korak dalje. Vijest o janjetu nazvanom Dolly ( ije ime, u prijevodu "lutka", simboli no upuuje na igra ku u rukama ljudi), prvoj ~ivotinji kloniranoj iz zrele, diferencirane stanice odrasle ovce bila je svojevremeno (no, ne i danas) prava senzacija. Nedvojbeno se radi o zna ajnom napretku u medicini, a odreene prednosti prisutne su i s bioeti kog stanoviata, npr. smanjuje se broj neuspjelih pokuaaja pri razvoju transgeni nih ~ivotinja, pojednostavnjuje se o uvanje genetski va~nih sojeva i vrsta ~ivotinja i sl. Sasvim je jasno da ovaj postupak ima i ozbiljnih negativnih strana, stoga je kloniranje odraslih ~ivotinja zapo elo pravu lavinu bioeti kih rasprava koje nadilaze okvire ovog teksta. Mogua zloporaba ovog postignua potaknula je svjetsku biomedicinsku i airu druatvenu javnost na zahtjev za zakonskom regulacijom kloniranja ~ivotinja (SAD, Australija, Japan, UK, Njema ka i dr.), jer spoznaja o nepredvidivosti moguih implikacija nekontroliranog kloniranja ~ivotinja djeluje pomalo zastraaujue. Premda su na ela 3R modela osnovna za provoenje znanstvenih istra~ivanja na ~ivotinjama, sve je o iglednije da ona ne pokrivaju eti ka pitanja nametnuta suvremenim dostignuima u biomedicini, poput navedenih istra~ivanja na genetski promijenjenim i kloniranim ~ivotinjama, ~ivotinjama uzgajanim samo kao model pojedinih bolesti, neprihvatljivosti odreene razine oateenja, broja ili openito uporabe odreenih vrsta ~ivotinja u pokusima. Novije spoznaje upuuju, stoga, da klasi na 3R na ela treba vrlo pa~ljivo interpretirati, osuvremeniti i proairiti kako bi, u korak s vremenom, zahvaala i nadolazee aktualne eti ke probleme u istra~ivanjima na ~ivotinjama. Meutim, primjena moralnih na ela i 3R modela mora biti praena i zakonskim propisima istih obveza, te kontrolom njihove primjene. Pri tom je, naravno, sam in donoaenja zakona i njegov sadr~aj odreen stupnjem razvoja pojedinog druatva. Zakonske regulacije ove problematike razlikuju se od dr~ave do dr~ave, a zemlje poput Velike Britanije, Njema ke i SAD-a nalaze se zbog svojih visokih standarda, strogo odreenih dopuatenih postupaka u radu sa ~ivotinjama, te joa stro~e kontrole istih, na samom vrhu ljestvice. Ti su standardi dijelom uvjetovani i udovoljavanjem kriterija za dobivanje dozvole za izlazak novog lijeka na tr~iate, za objavljivanje znanstvenih radova u svjetski priznatim asopisima, a i zaatitom od razli itih druatava za zaatitu ~ivotinja, meu kojima neka poprimaju karakter gotovo teroristi kih organizacija. U Hrvatskoj je 1999. godine donesen prvi zakon posveen ovoj problematici, Zakon o dobrobiti ~ivotinja (u dodatku), koji u sebi uklju uje i propise vezane uz zaatitu ~ivotinja za pokuse i druga znanstvena istra~ivanja. Ovim se zakonom propisuje tko mo~e obavljati pokuse na ~ivotinjama i u koju svrhu Znanstvenici razli itih disciplina, koji su ve dugi niz godina u svakodnevnom kontaktu s pokusnim ~ivotinjama u ovom su se zakonu susreli s odreenim ograni enjima pri izvoenju pokusa. Zabranjuje se uporabe ~ivotinja radi isprobavanja oru~ja i streljiva, te istra~ivanja proizvoda duhana i kemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju. Takoer se propisuje dobivanje dozvole obavljanja pokusa na ~ivotinjama, voenje zapisnika tijekom pokusa i njihova pohrana i uvanje nakon zavraetka pokusa. Nadalje, propisane su nov ane kazne za kraenje pojedinih lanaka donesenog Zakona. O provedbi ovog zakona u praksi joa nema povratnih informacija, a ostalo je nejasno pitanje kontrole njegovog provoenja. Unato  odreenim propustima i teako primjenjivim ograni enjima, samo donoaenje zakona ve je veliki pomak u eti kom pristupu znanstvenih istra~ivanja koja se provode na ~ivotinjama u Hrvatskoj Naime, ozbiljniji pristup ovoj problematici u naaoj zemlji zapo eo je tek posljednjih deset godina, osnivanjem Druatva za laboratorijske ~ivotinje 1990. godine, koje je 1993. godine promijenilo naziv u Hrvatsko druatvo za znanost o laboratorijskim ~ivotinjama. Primarni cilj druatva je unapreenja rada s laboratorijskim ~ivotinjama u skladu sa suvremenim dostignuima. Nedvojbeno je, dakle, da su istra~ivanja na ~ivotinjama neizbje~an dio sadaanjosti i budunost ljudskog zdravlja. Ipak, ne smije se zaboraviti da se u tu svrhu znanost i biomedicinska istra~ivanja svakako moraju pravilno usmjeriti, na na in da ne spre avaju napredak, ali da su pri tom zakonskim propisima primjereno regulirana i kontrolirana. Dok su do nedavno ograni enja bila tehni ke naravi ato je (metodoloaki) mogue u initi?, znanstvenici se danas suo avaju s novim ograni enjima ato je (eti ki) prihvatljivo u initi?, koja suvremenim istra~ivanjima na ~ivotinjama daju novu dimenziju i kvalitetu. LITERATURA  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Alfaro+V%22%5BAuthor%5D" ALFARO V. Specification of laboratory animal use in scientific articles: current low detail in the journals' instructions for authors and some proposals.  HYPERLINK "javascript:AL_get(this,%20'jour',%20'Methods%20Find%20Exp%20Clin%20Pharmacol.');" Methods Find Exp Clin Pharmacol. 2005;27:495-502. AVMA. Report of the AVMA Panel on Euthanasia. JAVMA 2001; 218: 671-696. BARNARD ND, KAUFMAN SR. Animal research is wasteful and misleading. Scientific American 1997; Feb: 80-82. BOTTING JH, MORRISON AR. Animal research is vital to medicine. Scientific American 1997; Feb: 83-85. FLECKNELL P. Pain assessment, alleviation and avoidance in laboratory animals. ( HYPERLINK http://altweb.jhsph.edu/publications/anzccart/issue8.htm http://altweb.jhsph.edu/publications/anzccart/issue8.htm) Home Office. Statistics of scientific procedures on living animals Great Britain 1997. Command 4025, TSO: London, 1998.  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Lassen+J%22%5BAuthor%5D" LASSEN J,  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Gjerris+M%22%5BAuthor%5D" GJERRIS M,  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Sandoe+P%22%5BAuthor%5D" SANDOE P. After Dolly--ethical limits to the use of biotechnology on farm animals.  HYPERLINK "javascript:AL_get(this,%20'jour',%20'Theriogenology.');" Theriogenology. 2006;65:992-1004. MANI P. Animal welfare problems concerning the use of transgenic animals. ALTEX 1998; 15: 32-33. MASOOD EHSAN. Pressure grows for inquiry into welfare of transgenic animals. Nature 1997; 388: 311-312. MORADPOUR D. Molekulare Krankheitsmodelle. Deutsche Medicinische Wochenschrief 1997; 122: 1527-1530. MUKERJEE M. Trends in animal research. Scientific American 1997; Feb: 86-93. PENNISI E, WILLIA N. Will Dolly send in the clones? Science 1997; 275: 1415-1416.  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Schuppli+CA%22%5BAuthor%5D" SCHUPPLI CA, F HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Fraser+D%22%5BAuthor%5D" RASER D,  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22McDonald+M%22%5BAuthor%5D" McDONALD M. Expanding the three Rs to meet new challenges in humane animal experimentation.  HYPERLINK "javascript:AL_get(this,%20'jour',%20'Altern%20Lab%20Anim.');" Altern Lab Anim. 2004;32:525-532. WOLFENSOHN S, LLOYD M. Handbook of laboratory animal management and welfare. Oxford University Press, New York, Usa, 1994. Zakon o dobrobiti ~ivotinja. Zastupni ki dom Hrvatskog dr~avnog sabora, Narodne novine 19/1999. IZBOR IZ ZAKONA O DOBROBITI }IVOTINJA (donesen od strane Zastupni kog doma Hrvatskoga dr~avnog sabora na sjednici 5. velja e 1999.) XIII. ZA`TITA }IVOTINJA ZA POKUSE I DRUGA ZNANSTVENA ISTRA}IVANJA lanak 28. (1) Pokuse na ~ivotinjama mogu obavljati pravne osobe, utvrene ovim Zakonom na temelju rjeaenja o dozvoli obavljanja pokusa, koje donosi Ministarstvo uz prethodno mialjenje Ministarstva znanosti i tehnologije, i to radi, 1. istra~ivanja bolesti i tjelesnih tegoba ili prepoznavanja utjecaja fizioloakih i patoloakih stanja u ovjeka ili ~ivotinje, 2. ispitivanja proizvodnih i drugih osobina i na ina njihova unapreivanja za ~ivotinje u gospodarskom uzgoju i drugom uzgoju ~ivotinja, 3. prepoznavanja ugro~avanja okoliaa, 4. ispitivanja neakodljivosti materijala ili proizvoda po ljudsko ili ~ivotinjsko zdravlje, ili na djelotvornost protiv ~ivotinjskih nametnika, 5. temeljnih istra~ivanja, 6. nastavne svrhe. (2) Pokusi na ~ivotinjama prema stavku 1. ovoga lanka mogu se dozvoliti samo ako se svrha istra~ivanja ne mo~e postii drugim dopuatenim znanstvenim metodama. "d TXn~Fl JD !!P"h"r"x"$$ %\%&&'''())))*+p+r++¾Ʒީh"56CJmHsHhNYh"6CJmHsH hdDh"h3hqh.VuhO'hChch$;hEAh"CJmHsHh"h"CJOJQJh]CJOJQJ;dfRT'')++$,,/077HH $7`7a$gd" & F7^`7gd"$ & F7^`7a$gd"gd"$^`a$gd"gd"$^`a$gd"+++ ,,, ,$,*,,,,,,,,,0-2-~--~...../4000|33d444::>;>>>???R@ʼʼꝐꝐ|rꝐꝐhO'CJmHsHhp>CJmHsHh.g0CJmHsHhdDh"CJmHsHh.VuCJmHsHh"5CJmHsHhEACJmHsHhNYh"6CJmHsHh"56CJmHsHh" h"56hNYh"6h"CJmHsHh"6CJmHsH,R@@P^PPPP쭣왷왷h3CJmHsHhO'CJmHsHh$;CJmHsHhp>CJmHsHh)BCJmHsHhdDh"CJmHsHh.VuCJmHsHh.g0CJmHsHh"CJmHsHhcCJmHsH8HPPUUz\|\hh|m~mmmoo3pplqqRttuu$;^`;a$gd.Vu$a$gda $7`7a$gd $7`7a$gd.g0 $7`7a$gd"PPPRRfRhUUUUUU VvVH]`]].^0^dehiiijj2kBkfkkklllllvmzm|m~mmĺحģΙΙΏΏ}qhZ9hZ95mHsHhB%mHsHhcCJmHsHhCJmHsHh"CJmHsHhO'CJmHsHhZ9h.g0CJmHsHh5CJmHsHh.g0CJmHsHh3CJmHsHh.VuCJmHsHh$;CJmHsHhp>CJmHsHh!oCJmHsH(mmmmRnSn[n\n^nnnMoNonooooopp/q0q1qiqjqlqqqkrlrڿϲڣϛxrbWbhh.VuB*phjhh.VuB*Uph ha0JjhaUmHsHjhaUmHsHhamHsHh.VumHsHh K1h.Vu0J>*B*phh K1h.VuB*\phh K1h.Vu0J>*B*\phh K1h.VuB*phjh K1h.VuB*UphhZ9h.Vu5mHsHhZ95mHsHlrmrrrtrurwrxrrsss s s s ssssssssss.t/t>t?tQttuuuuuvv vvvvǺҫǣxhh]ha0J>*B*\phh]haB*phjh]haB*UphhamHsHhB%mHsHh.VumHsHhh.Vu0J>*B*phhh.VuB*\phhh.VuB*phjhh.VuB*Uphh.Vu0J>*B*\phhh.Vu0J>*B*\ph(uuvxyzz{{{{{{\|t|}}2~~2FZgdZ9$a$gdZ9$a$gdZ9$a$gd.Vu$;^`;a$gd.Vuvvvv@wAwHwIwKwLwwwwww2x3x}x~xxxxxzzzzzzzz{{宦qchZ9CJOJQJmHsHhZ9CJOJQJmHsHhZ95CJOJQJmHsHhZ9mHsHhdDmHsHhamHsHh.VumHsHh.VuhamHsHh]ha0J>*B*phh]haB*\phh]ha0J>*B*\phh]haB*phjh]haB*Uph {{"{${({*{6{8{H{J{P{R{Z{\{p{r{v{x{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|| | |||||(|*|>|@|J|L|X|\|°hfhZ9CJmHsH hZ9CJhZ9CJOJQJmHsH#hfhZ96CJOJQJmHsH,hfhZ96B*CJOJQJmHphsHhZ96B*CJOJQJph,h\hZ96B*CJOJQJmHphsH5\|^|h|t||||||||||||||||||||||| }}}}"}$}*},}4}6}8}:}H}J}^}`}l}p}x}z}}}}}}}}}X6NإاаZrNǴ h\hZ9CJOJQJmHsHUhZ9CJOJQJ hfhZ9CJOJQJmHsHhZ95CJOJQJ#hfhZ95CJOJQJmHsHFXPʢd 46N֥إXЦا.ީ$a$gdZ9(3) Pokusi na ~ivotinjama prema stavku 1. ovoga lanka mogu se dozvoliti samo ako se pretpostavljena bol, patnja ili ozljeda ~ivotinja mo~e eti ki opravdati o ekivanim rezultatima koji su od zna enja za ljude ili ~ivotinje odnosno znanost. (4) }ivotinje za pokuse mogu se dr~ati samo u posebnim nastambama s voditeljem nastambe i prema posebnim uvjetima. (5) Nad ~ivotinjama za pokuse mogu se obavljati samo odreene vrste pokusa. (6) Posebne uvjete za nastambe i na in dr~anja ~ivotinja za pokuse te vrste pokusa propisuje ministar. lanak 29. (1) Posjednici ~ivotinja za pokuse moraju te ~ivotinje obilje~avati i o tome voditi evidenciju. (2) Uvjete i na in voenja te obrasce za evidenciju iz stavka 1. ovoga lanka propisuje ministar. lanak 30. Koriatenje ~ivotinja za pokuse zabranjeno je radi: - isprobavanja oru~ja, streljiva ili pripadajueg pribora, - istra~ivanja ili razvitka proizvoda od duhana i kemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju predmeta ope uporabe. lanak 31. Pokuse na ~ivotinjama mogu obavljati visokoakolske i znanstvenoistra~iva ke ustanove te stru ne pravne osobe koje su registrirane za obavljanje pokusa na ~ivotinjama, ako ispunjavaju pretpostavke utvrene odredbama lanka 28. ovoga Zakona i sljedee uvjete: - da ishod pokusa kojem se te~i, unato  iscrpnim raspolo~ivim mogunostima nije dovoljno poznat ili je ponovno ispitivanje dvostrukim ili ponovljenim pokusom prijeko potrebno, - da ima zaposlene stru ne osobe sukladno odredbama lanka 33. ovoga Zakona, - da raspola~e potrebnim prostorom, ureajima, opremom i drugim sredstvima za obavljanje pokusa nad ~ivotinjama, - da raspola~e nastambama za ~ivotinje za pokuse i mo~e osigurati propisani na in dr~anja tih ~ivotinja, uklju ujui njegu, skrb i redovitu zdravstvenu zaatitu. lanak 32. (1) U rjeaenju o dozvoli obavljanja pokusa na ~ivotinjama utvruje se rok njegova va~enja i odreuje na prijedlog podnositelja zahtjeva voditelj pokusa i njegov zamjenik. (2) Voditelj pokusa ili njegov zamjenik mo~e se promijeniti na zahtjev pravne osobe koja obavlja pokuse, a promjenu utvruje Ministarstvo dopunskim rjeaenjem. lanak 33. (1) Pokuse na ~ivotinjama mogu obavljati veterinari, a iznimno lije nici, agronomi - sto ari, farmakolozi, stomatolozi ili biolozi. (2) Kirurake zahvate na ~ivotinjama u pokusu mogu obavljati ponajprije osobe sa zavraenim veterinarskim fakultetom, a osobe s visokoakolskom naobrazbom biomedicinskog, agronomskog (sto arskog) ili prirodoslovno-matemati kog (biologija) usmjerenja ako imaju polo~en ispit o radu s pokusnim ~ivotinjama. (3) Program ispita iz stavka 2. ovoga lanka propisat e ministar. (4) Voditelj nastambe sa ~ivotinjama za pokuse mora imati zavraen veterinarski fakultet. (5) Iznimno, voditelj nastambe s laboratorijskim glodavcima za pokuse mo~e biti osoba iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 34. Pokusi na ~ivotinjama za nastavne svrhe dozvoljeni su samo ako se ne mogu postii zadovoljavajui rezultati drugim nastavnim pomagalima (npr. slike, modeli, preparati i sl.), s tim da se za svaku skupinu u uobi ajenom postupku mo~e upotrijebiti samo jedna ~ivotinja. lanak 35. (1) Ako se predvia trajanje pokusa na ~ivotinjama du~e od dozvoljenog, potrebno je sedam dana prije isteka dozvole produ~etak prijaviti Ministarstvu. (2) U prijavi iz stavka 1. ovoga lanka mora se navesti: 1. razlozi produ~etka pokusa, 2. vrsta i broj predvienih ~ivotinja, 3. mjesto, po etak i predvieno vrijeme trajanja produ~etka pokusa, 4. ime i adresu odgovornog voditelja pokusa i njegova zamjenika. (3) Ako se produ~uje nekoliko istovrsnih pokusa, dostatna je prijava jednog od njih, a u prijavi se navede broj ostalih pokusa. Na kraju svake godine Ministarstvu se mora prijaviti broj provedenih pokusa i broj upotrijebljenih ~ivotinja. (4) Ako se promijene podaci iz stavka 2. ovoga lanka tijekom pokusa, te se promjene moraju prijaviti Ministarstvu u roku od tri dana, osim ako je promjena bez zna enja za nadzor nad pokusom. (5) Za pridr~avanje odredaba ovoga lanka, pri obavljanju pokusa na ~ivotinjama, odgovoran je voditelj pokusa ili njegov zamjenik. lanak 36. (1) O tijeku pokusa na ~ivotinjama moraju se voditi zapisnici. (2) Zapisnike moraju potpisati osobe koje su provele pokuse, i voditelj pokusa. Uz zapisnike pohranjuju se i biljeake te uvaju tri godine, a na zahtjev Ministarstva moraju se dati na uvid. XV. KAZNENE ODREDBE lanak 38. (1) Nov anom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraaj pravna ili fizi ka osoba ako: 1. obavlja radnje protivno lanku 5. to ki 1., 3., 6. i 8. ovoga Zakona, 2. usmruje ~ivotinje protivno lanku 9. stavku 1. ovoga Zakona, 3. poti e rast ~ivotinje dodavanjem hormona rasta u hrani ( lanak 19. podstavak 1.), 4. dr~i ~ivotinje koje su zaatiene Zakonom o zaatiti prirode i divlje ~ivotinje kao ~ivotinje za druatvo ( lanak 20. stavak 2.), 5. koristi ~ivotinje za pokuse protivno lanku 30. ovoga Zakona, 6. obavlja pokus i druga znanstvena istra~ivanja na ~ivotinjama protivno lanku 31. stavku 2. ovoga Zakona. (2) Za prekraaj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se nov anom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. lanak 39. (1) Nov anom kaznom od 2.500,00 do 5.000,00 kuna kaznit e se za prekraaj pravna ili fizi ka osoba ako: 1. obavlja radnje protivno lanku 5. to ki 4., 5., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, 2. kolje ~ivotinju protivno lanku 10. ovoga Zakona, 3. postupa sa ~ivotinjom u klaonici protivno lanku 11. ovoga Zakona, 4. postupa pri prijevozu sa ~ivotinjama protivno lanku 13. i 14. ovoga Zakona, 5. postupa sa ~ivotinjama protivno lanku 18. ovoga Zakona, 6. postupa s divljim ~ivotinjama protivno lanku 21. ovoga Zakona, 7. postupa protivno lanku 23. ovoga Zakona, 8. ne osigurava uvjete iz lanka 24. ovoga Zakona, 9. uzgaja ~ivotinje za trgovinu protivno lanku 27. stavku 1. ovoga Zakona, 10. obavlja pokuse na ~ivotinjama protivno lanku 28. ovoga Zakona, 11. obavlja pokuse na ~ivotinjama protivno lanku 33. stavku 1., 2. i 4. ovoga Zakona, 12. obavlja pokus protivno lanku 34. ovoga Zakona. (2) Za prekraaje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se nov anom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. lanak 40. (1) Nov anom kaznom od 200,00 do 2.500,00 kuna kaznit e se za prekraaj pravna ili fizi ka osoba ako: 1. postupa protivno lanku 5. to ki 2. ovoga Zakona, 2. postupa sa ~ivotinjama protivno lanku 19. podstavku 2. ovoga Zakona, 3. prodaje ~ivotinje za druatvo osobama mlaim od 16 godina ( lanak 20. stavak 3.), 4. vodi posebno sputane ~ivotinje, protivno lanku 25. ovoga Zakona, 5. ne obilje~ava ~ivotinje sukladno lanku 29. ovoga Zakona, 6. obavlja pokuse na ~ivotinjama protivno lanku 32. stavak 2. ovoga Zakona, 7. obavlja pokuse na ~ivotinjama protivno lanku 35. ovoga Zakona, 8. ne vodi zapisnike o pokusima prema odredbi lanka 36. ovoga Zakona. (2) Za prekraaj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se nov anom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. REZOLUCIJA SVJETSKOG LIJE NI KOG UDRU}ENJA O UPORABI }IVOTINJA U BIOMEDICINSKIM ISTRA}IVANJIMA (Usvojena na 41. skupatini u Hong Kongu, rujna 1989.) Uvod Biomedicinska istra~ivanja prijeko su potrebna za zdravlje i dobrobit svakog pojedinca u naaem druatvu. Napredak u biomedicinskim istra~ivanjima bitno je poboljaao kakvou ~ivota i produ~io ~ivotni vijek u cijelome svijetu. Meutim, mogunost znanstvene zajednice da nastavi s nastojanjima za poboljaanje zdravlja pojedinca i zajednice ugro~ena je pokretom koji tra~i ukidanje uporabe ~ivotinja u biomedicinskim istra~ivanjima. Taj pokret predvode skupine radikalnih aktivista za zaatitu prava ~ivotinja, iji se pogledi znatno razlikuju od stavova javnosti i ija se taktika prote~e od sofisticiranog lobiranja, osnivanja zaklada, promid~be i kampanja s krivim informacijama, do napada na biomedicinske znanstvenoistra~iva ke ustanove i na pojedine znanstvenike. Opseg nasilnih aktivnosti za prava ~ivotinja iznenauje. Samo u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama skupine za zaatitu prava ~ivotinja izvele su od 1980. godine viae od 29 prepada na ameri ke istra~iva ke ustanove, ukrale viae od 2000 ~ivotinja, prouzro ivai preko 7 milijuna dolara neposredne atete i uniativai godine znanstvenog istra~ivanja u tijeku. Skupine aktivista za zaatitu prava ~ivotinja na sli an na in djeluju u Velikoj Britaniji, Zapadnoj Europi, Kanadi i Australiji. Razne skupine u ovim zemljama prihvatile su odgovornost za postavljanje bombi u vozila, ustanove, skladiata i privatne domove istra~iva a. Nasilnost zaatitnika prava ~ivotinja ima obeshrabrujui u inak na znanstvenu zajednicu u cijelom svijetu. Znanstvenici, istra~iva ke orgnizacije i sveu iliata bili su zastraaeni te su mijenjali ili ak prekidali va~ne istra~iva ke programe koji ovise o uporabi ~ivotinja. Laboratoriji su bili prisiljeni utroaiti novac namijenjen istra~ivanjima za nabavu sofisticiranih sustava osiguranja. Mladi ljudi, koji bi se mogli posvetiti biomediicnskim istra~ivanjima, tra~e budunost u drugim zvanjima. Usprkos naporima mnogih skupina da zaatite biomedicinska istra~ivanja od aktivista za zaatitu prava ~ivotinja, odgovor na taj pokret je fragmentaran, nema dostatnu potporu i ponajprije je, obramben. Mnoge skupine unutar biomedicinske zajednice, zbog straha od odmazde, oklijevaju javno zauzeti stav o aktivizmu za zaatitu prava ~ivotinja. Rezultat je toga da su istra~iva i potisnuti u obrambeni polo~aj. Njihova se motivacija provjerava, a nu~nosst uporabe ~ivotinja u istra~ivanjima neprestatno se osporava. Iako su istra~ivanja na ~ivotinjama nu~na za unapreenje medicinske skrbi za sve ljude, priznajemo da se mora osigurati i humani postupak s pokusnim ~ivotinjama. Treba propisati odgovarajuu izobrazbu cjelokupnog istra~iva kog osoblja i osigurati prikladnu veterinarsku skrb. Pokusi moraju udovoljavati svim pravilima za humano rukovanje, udomljavanje, skrb, postupak i prijevoz ~ivotinja. Meunarodne medicinske i znanstvene organizacije moraju razviti ja u i vrau kampanju kao odgovor na sve veu prijetnju za javno zdravlje, koju predstavljaju aktivisti za zaatitu prava ~ivotinja. Mora se osigurati voenje i koordinacija te kampanje. Svjetsko lije ni ko udru~enje stoga obznanjuje sljedea na ela: 1. Uporaba ~ivotinja u biomedicinskim istra~ivanjima nu~na je za trajni napredak medicine. 2. Helsinaka deklaracija Svjetskog lije ni kog udru~enja zahtijeva da se biomedicinska istra~ivanja na ljudima temelje na rezultatima pokusa na ~ivotinjama, ali zahtijeva i da se poatuje dobrobit ~ivotinja na kojima se obavljaju istra~ivanja. 3. Nu~no je humano postupati sa ~ivotinjama koje se upotrebljavaju u biomedicinskim istra~ivanjima. 4. Od svih istra~iva kih ustanova treba zahtijevati da se pridr~avaju svih osnovnih na ela za humano postupanje sa ~ivotinjama. 5. Medicinska udru~enja trebaju se oduprijeti svakom pokuaaju da se uskrati odgovarajua uporaba ~ivotinja u biomedicinskim istra~ivanima, jer bi takvo uskraivanje ugrozilo skrb za bolesnike. 6. Iako se ne smije uskratiti pravo na slobodu govora, valja osuditi anarhisti ke elemente meu aktivistima za zaatitu prava ~ivotinja. 7. Prijetnje, zastraaivanje, nasilje i osobno uznemiravanje znanstvenika i njihovih obitelji treba osuditi u cijelome svijetu. 8. Treba tra~iti maksimalno usklaivanje napora meunarodnih ustanova za provoenje zakona kako bi se istra~iva i i istra~iva ke ustanove zaatitile od djelatnosti teroristi ke naravi. MEUNARODNA NA ELA ZA BIOMEDICINSKA ISTRA}IVANJA NA }IVOTINJAMA (International Guiding Principles for Biomedical Research Involving Animals, Council for International Organizations of Medical Sciences, Geneva, 1985.) OSNOVNA NA ELA I. Nove spoznaje u biologiji i poboljaanje sredstava za zaatitu zdravlja i dobrobiti ljudi i ~ivotinja zahtijevaju izvoenje pokusa na ~ivim i zdravim ~ivotinjama razli itih vrsta. II. Kad god je mogue, treba umjesto izravnog pokusa primijeniti metode poput matemati kih modela, kompjutorske simulacije i bioloakih sustava in vitro. III. Pokusi na ~ivotinjama mogu se poduzeti tek nakon procjene njihova zna enja za zdravlje ljudi i ~ivotinja, te za napredak bioloake znanosti. IV. }ivotinje odabrane za pokuse trebaju biti odgovarajue vrste i kvalitete i treba ih upotrijebiti najmanji mogui broj potreban za dobivanje znanstveno vrijednih rezultata. V. Istra~iva i i ostalo osoblje trebaju se ophoditi sa ~ivotinjama kao s biima koja osjeaju i smatrati eti kim imperativom njihov valjan uzgoj i uporabu, te izbjegavanje ili svoenje na najmanju mjeru nelagode, patnje i boli. VI. Istra~iva ki trebaju pretpostaviti da postupci koji izazivaju bol u ljudi, izazivaju bol i u ostalih vrsta kralje~njaka, iako se o osjetu boli u ~ivotinja joa uvijek ne zna dovoljno. VII. Postupke koji ~ivotinjama mogu prouzro iti viae od asovite ili minimalne boli ili patnje treba izvoditi uz prikladnu sedaciju, analgeziju ili anesteziju, u skladu s prihvaenom veterinarskom praksom. Kiruraki ili drugi bolni postupci ne smiju se provoditi na neanesteziranim ~ivotinjama koje su samo paralizirane kemijskim sredstvima. VIII. Odluke o odstupanjima od propisa iz lanka VII ne mogu donositi samo istra~iva i izravno uklju eni u pokus, nego ih (uz poativanje propisa iz lanaka IV, V i VI) mora donijeti ovlaateno (nadzorno) tijelo. Takva odstupanja ne smiju se initi samo u svrhu nastave ili demonstracije. IX. Na kraju pokusa ili, ako je potrebno, joa tijekom pokusa, ~ivotinje koje bi ina e trpjele ~estoku ili kroni nu bol, patnju, nelagodu ili onesposobljenost koja se ne bi mogla umanjiti, moraju se bezbolno ~rtvovati. X. }ivotinjama namijenjenim za biomedicinska istra~ivanja moraju se osigurati najbolji mogui uvjeti ~ivota. Njihov uzgoj treba nadzirati veterinar s iskustvom u radu s laboratorijskim ~ivotinjama. U svakom slu aju veterinarska skrb treba biti pristupa na po potrebi. XI. Ravnatelj ustanove ili odjela u kojima se izvode pokusi na ~ivotinjama odgovoran je da istra~iva i i osoblje imaju odgovarajue kvalifikacije ili iskustvo za izvoenje pokusa na ~ivotinjama. Treba omoguiti i odgovarajuu obuku na radnome mjestu, koja mora sadr~avati doli nu i humanu brigu za ~ivotinje pod njihovim nadzorom. ީ@ܫt֮v(аڱ*ܳ8t&XZr$a$gdZ9ԷXԹHֺ`N½lDLNfFdf$a$gdZ9NffbBD^ "6PT *ujhahmHsHhZ9>*CJOJQJmHsHhZ96CJOJQJmHsHhZ9CJOJQJmHsHhZ95CJOJQJmHsH hZ95>*CJOJQJmHsH hZ9CJhZ95CJOJQJhZ9CJOJQJ h\hZ9CJOJQJmHsH#h\hZ95CJOJQJmHsHd|@Fb>8T8:t$a$gdZ9@~ ":D^`b "h$a$gdZ9$a$gdZ9hJHVXPn666PRT *,$a$gdZ9 $`a$gdZ9$a$gdZ9J2p $ < $a$gd]$a$gdZ9 $`a$gdZ9 ,1h. A!"#$% DyK yK rhttp://altweb.jhsph.edu/publications/anzccart/issue8.htm8@8 "Normal_HmH sH tHZ@Z Z9 Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ V@V q Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJZ@Z " Heading 5$$@&`a$5CJOJQJmHsHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k@(No ListfR@f "Body Text Indent 2$^`a$5CJmHsHVC@V "Body Text Indent$7`7a$ CJmHsH2B@2 q Body Textx0U@!0 B% Hyperlink>*B*z23XYOD E a$b$&&=*>*[0\0222244355l66R99:::;=>}>~>>>????J?V???5@@@A?AfAAAB'B|BBCpCCD-DzDDDDDPEEEEEE0FFFFF G_GGHhHHI(IIIII3JJJ#K$K0KKKL]LLL(MMMMMNSNN OOOtOOO P3PxPPQoQQQURjRRRRR;SSSSSTTzTTTUhUUU-VVVV"W#W/WWWWXdXXX6YdYYY*ZZZ[>[?[K[[[[2\\\ ]Y]]]B^j^w^x^y^^^____b|dmflhiij1kkllcm$nn+ooooo2p3ppppppq,rrmsQt uavwZxfyzzz00H0030303030303 03 03 030303030303030303 0303 0303 0303x0303030303x0300303030303030303030303030303x03803803x03x03x03x03x0x0?0?0?x0?x0?0?0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?0?0?0?0?0?0?0?x0?x0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0? 0?x0? 0?0? 0?0? 0?(0?@0? 0? 0?0? 0? 0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?0?H0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?0?x0?x0?x0?0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?0?0?x0?x0?x0?x0?x0?0?x0?0?x0?0?0?0?0?0? 0? 0? 0? 0? 0?(0? 0?0?80? 0?0? 0? 0?@0? 0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?0?x0?x0?x0?x0?x0?0?x0?x0?x0?x0?x0?0?x0?0?x0?x23XYOE b$=*>*[0\02~>wZxfyzzz00J0070707070707 07 07 070707070707@07@07@070707@07|00|00|00@0|000Ș+R@Pmlrv{\|NBEFHIJLMNHuީhCGKOD2R3[33M4n4506i66k7t7w77 8 8888.9>9;;;;@<H<K<<<2=}==zXXXXXXXXXXX23XY[`bijtSTbdz{ K M ( )   FHacLO^`PR{}hjAB]^lmtv89A E c!e!""""""##%#'#Q#R#####_$b$|$}$$$&&;'<'''))=*>*******++..[0\0B1D1f1h11111M2N2T2V2l2n2222_4c4d4m44442535555l66/9=9R9999999::::::;<<<<~=====>>|>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?????A?B?J?K?P?Q?V?W?Z?`?a?c?d?e?o?p?t?u?~??????????????????????????????????????@@@@@@@@'@)@*@.@2@8@D@E@L@M@N@O@X@Y@_@`@c@d@q@r@z@{@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAA AAAA"A#A$A%A+A,A2A3AF?FBFCFKFLFUFVFXFYF_F`FaFbFkFlFuFvFxFyFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG G G GGGGG G!G%G&G(G)G5G6G8G9GCGDGJGKGMGNGYG[G^G_GjGkGwGxGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHHHHHHHH%H&H1H2HJ?JHJIJUJVJ^J_JgJhJnJoJpJqJwJxJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK K KKK K$K*K4K:K;K=K>KIKJKNKOKXKYKcKgKnKoKxKzKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLLLLLLL'L+L0L3LALBLLLML[L]LhLjLtLvLyLzLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM M MMMMMMM%M,M4M5M=M>M@MAMLMMMOMPMVMWM[M\MaMbMiMjMvMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNN N NNNNN"N#N(N)N3N4N6N7N;NO@OAOLOMOQOROTOUO`ObOjOkOmOnOsOtOxOyO~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPPPPPPPP&P'P0P6PPEPFPGPHPRPSPZP[PcPdPnPoPuP{P~PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQQ Q QQQQjRkRRRRR;S*Z0\0222t4{4444253555k6l66/9>9D9K9R999::::::;<1====>>|>>>>>>>>>J?U?V?????@8@D@@@@@AABAOAiAtAAAABBB2B4BQBVB|BBBBBBC,CpC{CDD-D4DDDDDDDEEkEmEEEEEEEEF2F>FFFFFFF GG_GjGGGGGHHjHlHHHHHII*I,IIIIIJJ3J;JJJJJ$K.K;K=KKKKKLL]LhLLLM M>M@MMMMMMMN NSNbNNNOO>O@OtOxOOOOOPP6P:>z[`zMelita SalkovicL>1$ 2 1rDQ̕ N~Qdz ^`56o(.hh^h`o(.RR^R`OJPJQJ^Jo(-oo^o`OJQJ^Jo(hHo? ? ^? `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hHOO^O`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHz^`zo(.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.L1rD$ 2 N~Q2 wVv8-!.8-!BEi@`Ei@`ESR8dhb~JvdhbVv 52Z9cB%.g0 K1p>EAdD" E=P/SpUc!oq.Vu$;C3O'"Ca)B]4ZR=z@  !#'3>?@BBz`` ```&`,`4`B`H`J`N`V`@`z`|`~``UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1LPdh>!4dvzvz3QH ?=P5ETIKA U ISTRA}IVANJIMA KOJA SE PROVODE NA }IVOTINJAMAMelita SalkovicMelita Salkovic      Oh+'0$ <H d p |6ETIKA U ISTRAIVANJIMA KOJA SE PROVODE NA IVOTINJAMAPTIKMelita SalkovicelieliNormalSMelita Salkovic2liMicrosoft Word 10.0@@ 5pa@ 5paPdh՜.+,D՜.+,p, hp  Medicinski fakultet>vz{ 6ETIKA U ISTRAIVANJIMA KOJA SE PROVODE NA IVOTINJAMA Title  8@ _PID_HLINKSA BN75javascript:AL_get(this, 'jour', 'Altern Lab Anim.');h{http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22McDonald+M%22%5BAuthor%5D}yhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Fraser+D%22%5BAuthor%5D2O|http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Schuppli+CA%22%5BAuthor%5DfS4javascript:AL_get(this, 'jour', 'Theriogenology.');myhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Sandoe+P%22%5BAuthor%5Dl zhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Gjerris+M%22%5BAuthor%5De yhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Lassen+J%22%5BAuthor%5D9http://altweb.jhsph.edu/publications/anzccart/issue8.htm@6Ejavascript:AL_get(this, 'jour', 'Methods Find Exp Clin Pharmacol.');jyhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Search&itool=pubmed_Abstract&term=%22Alfaro+V%22%5BAuthor%5D  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FEnaData 1Table^lWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q