Naslov
Prostorna organizacija i urbanizam rimskog Burnuma
(The spatial organization and urban plan of Roman Burnum)

Autori
Miletić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka". Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak / Marguš, Drago - Šibenik : Nacionalni park Krka, 2007, 181-202

ISBN
978-953-7406-01-6

Skup
Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka". Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 05.10.2005. - 08.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rimski Burnum; legijski logor; kastrum; municipij; principij; pomoćne postrojbe; legije
(Roman Burnum; legionary camp; castra; principium; municipium; auxiliary units; legion)

Sažetak
Rimsku aglomeraciju Burnum čine entiteti različitog statusa: legijski kastrum i kaštel auksilijarnih postrojbi, kanabe i peregrinska zajednica (koji prerastaju u municipij). Rekonstruira se cestovna mreža na tom prostoru, raspored nekropola, te smještaj akvedukta i amfiteatra. Raspravlja se o raspodjeli zemljišta (legijske livade, veteranski posjedi, beneficijarijska postaja, izdvojena odjeljenja postrojbi, zemlje pod carskim fiskom). Zaključuje se da su se raznoliki urbanistički elementi na prostoru Burnuma tijekom stoljeća rimske vlasti bitno mijenjali, sve do gotskih ratova, kada je tu prekinut kontinuitet života. Složeni međusobni odnosi raznolikih komponenti aglomeracije i teritorija koje prepoznajemo pod imenom Burnum slični su kao kod kasnijih naselja na panonskom limesu. Teritorij legijskog logora u Burnumu neprekinut je i površinom znatno veći od susjednih liburnskih i delmatskih municipija. Osim vojničkih razloga, veličina teritorija morala je odgovarati ekonomskim potrebama Burnuma, u kojem je tijekom 1. st. živjelo više od deset tisuća ljudi (legija u kastrumu s auksilijama u kaštelu, kanabe, peregrinsko naselje), što je više od broja stanovnika susjednih zajednica autohtonog podrijetla. Granice su rekonstruirane prema rasporedu veksilacija u Strmici, Mokrom polju i Kninu, te posada na prijelazima preko Krke ; zatim prema obliku cestovne mreže oko Burnuma ; prema rasporedu objekata (hramovi, keramičke radionice, akvedukt) koji su na neki način vezani uz vojničke aktivnosti ; prema mjestima nalaza veteranskih nadgrobnih natpisa i graničnog kamenja ; prema površinama livada i šuma koje su potrebne za ispašu stoke, odnosno drva za ogrjev i za pripremu hrane za vojsku ; konačno, na temelju odnosa prema granicama teritorija autohtonih zajednica. Nakon odlaska legija krajem 1. st., kanabe i peregrinsko naselje postaju municipij. Kastrum se pretvara u civilnu građevinu, a vojnu ulogu preuzimaju beneficijariji i auksilije u pomoćnom logoru, otkrivenom tijekom recentnih istraživanja. U radu je utvrđeno da je tzv. pretorij, sudeći prema tlocrtnom izgledu, u stvari principij kastruma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA