Naslov
Ljestvica anksiozne osjetljivosti za djecu: faktorska struktura, spolne i dobne razlike
(Childhood Anxiety Sensitivity Index: factor structure, gender and age differences)

Autori
Knezić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.01

Godina
2007

Stranica
38

Mentor
Jokić-Begić, Nataša

Ključne riječi
anksiozna osjetljivost; faktorska struktura; spolne razlike; dobne razlike
(anxiety sensitivity; factor structure; gender differences; age differences)

Sažetak
Anksiozna osjetljivost se odnosi na strahove od simptoma anksioznosti, koji se temelje na vjerovanju da ti simptomi imaju štetne posljedice (McNally, 1994). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi faktorsku strukturu hrvatske verzije Ljestvice anksiozne osjetljivosti za djecu (CASI ; Silverman, Fleisig, Rabian, & Peterson, 1991), te ispitati spolne i dobne razlike u rezultatima koje sudionici postižu na ovom instrumentu. Ispitivanje je provedeno na 463 učenika petih, šestih, sedmih i osmih razreda jedne osnovne škole u Zagrebu i jedne osnovne škole u Karlovcu. Faktorska analiza metodom glavnih komponenata pokazala je hijerarhijsku strukturu, sa tri faktora nižeg reda i jednim faktorom višeg reda. Tri faktora odnosila su se na zabrinutost (1) fizičkim simptomima anksioznosti, (2) psihičkim simptomima anksioznosti, te (3) socijalnim aspektima anksioznosti. Pouzdanosti tipa unutrašnje konzistencije su zadovoljavajuće za CASI u cjelini (&#945; =.86) te za prvi (&#945; = .81) i drugi faktor (&#945; = .77), dok je za treći faktor pouzdanost ispod zadovoljavajuće (&#945; = .50). Dvosmjerna analiza varijance provedena na ukupnom rezultatu pokazala je da postoji glavni efekt spola (F=19.23, df=1, p<.05), te glavni efekt dobi (F=3.07, df=3, p<.05). Djevojčice pokazuju veću anksioznu osjetljivost od dječaka. Postoji trend rasta anksiozne osjetljivosti u šestom razredu, dok ona u sedmom i osmom razredu postepeno opada. Isti je trend dobiven i za Fizički faktor, te su se također glavni efekt spola (F=26.45, df=1, p<.05) i dobi (F=3.76, df=3, p<.05) pokazali značajnima. Na Psihološkom faktoru pokazali su se značajnima glavni efekt dobi (F=2.69, df=3, p<.05) te interakcija spola i dobi (F=3.24, df=3, p<.05). Kod djevojčica psihološka anksiozna osjetljivost raste u šestom razredu, da bi u sedmom razredu nešto pala te ostala na toj razini i u osmom. Kod dječaka psihološka anksiozna osjetljivost ostaje gotovo jednaka u petom, šestom i sedmom razredu, da bi u osmom razredu drastično pala. Na Socijalnom faktoru nijedan glavni efekt niti interakcija nisu se pokazali značajnima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA