Naslov
Istrorumunjske etimologije. Knjiga 2: Ornitonimi
(Istroroumanian etymologies: Vol. 2: Bird-names)

Autori
Filipi, Goran

Ostali urednici
Ivana Poldrugo

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Znanstvena udruga Mediteran Pula ; Univerzitetna založba Annales

Grad
Pula : Kopar

Godina
2007

Stranica
211

ISBN
978-95396986-8-1

Ključne riječi
dialektologija ; etimologija ; istrorumunjski ; čakavski ; ornitonimi ; Istra
(dialectology ; etymology ; istroroumanian ; čakavian ; bird-names ; Istria)

Sažetak
U drugoj knjizi s tematikom istrorumunjskih etimologija raspravlja se o ornitonimijskoj građi koju smo prikupili osamdesetih godina prošloga stoljeća tijekom istraživanja za IstOrn i, nešto kasnije, za IrLA, a u velikoj smo je mjeri dopunili tekućim terenskim provjerama tijekom pisanja ove knjige. Tražili smo odgovore na oko 250 pitanja i pri-kupili preko četiri stotine različitih oblika za poimeno-vanje ptičjih vrsta, podvrsta, rodova, porodica, potporodi-ca i redova. Tijekom anketa za prikupljanje ornitonima do-bili smo i cijeli niz drugih istrorumunjskih riječi koje su u bilo kakvoj svezi s njima ; i ti su oblici u ovoj knjizi obra-đeni na isti način kao i ornitonimi. Sustavno nazivlje i hr-vatsko stručno nazivlje navode se isključivo prema HON, a redovi porodice i vrste nižu se redom uobičajenim za ornitologe, što je opravdano i s jezikoslovnoga stajališta jer se slične ptice koje u velikoj većini sličajeva imaju slična imena na taj način u tekstu nađu jedna ispod druge. Svaki se ornitonim potvrđuje i uspoređuje s građom iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora ko-ji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumujskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije (govori oto-ka Krka i Dalmacije bitni su za etimologijska rješenja mnogih ir. termina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima. Prikupljeni se nazivi us-poređuju i s mletačkim (prije svega istromletačkim) riječi-ma jer su mnogi čakavizmi u istrorumunjskome mletačkog podrijetla. U obrađenom korpusu najveći je broj zabilježenih orni-tonima posuđen iz čakavskih govora. Dijelimo ih na dvije skupine: na čakavizme domaćeg (slavenskog) i čakavizme (istro)mletačkog podrijetla (u istrorumunjskom općenito ima jako malo izravnih posuđenica iz mletačkih govora). I jedni su i drugi čakavizmi u našoj građi zastupljeni u manje-više jednakoj mjeri. Čakavizmi su u istrorumunjske idiome mogli ući već u Zagori ili pak tek u Istri i na Krku, što je najčešće jako teško pouzdano utvrditi. Domaćih je ornitonima, kako smo već rekli, malo. I njih možemo podijeliti u dvije skupine, na nazive koje su Istrorumunji prenijeli sa sobom preko Dunava i na nazive koji su stvoreni in loco, kalkiranjem ili ne. Znatan je broj hibridnih naziva (sintagmi i derivacija). Malo je i ornitoni-ma preuzetih iz slovenskih istarskih govora (što je doduše teško pouzdano utvrditi s obzirom na visok stupanj podu-darnosti čakavskog i slovenskog dijasustava). Što se tvorbe obrađenih ornitonima tiče, morfološkom se raščlambom lako dolazi do zaključka da je najveći broj naziva, u svim istarskim govorima, nastao derivacijom, dodavanjem različitih dočetaka na riječi koje označuju sta-nište, plijen, hranu i sl. Najčešći su deminutivni sufiksi ko-ji se uglavnom dodaju (i na već izvedene osnove) zbog sa-me prirode referenta, a rjeđe kako bi se stavilo u opoziciju dvije različite jedinke. Znatno je manje složenica i sintag-mi. I potonje su podložne derivaciji, bilo svih elemenata, bilo samo jednoga. Svi su zabilježeni istrorumunjski orni-tonimi potpuno prilagođeni domaćem sustavu na svim ra-zinama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA