Pregled bibliografske jedinice broj: 341124
5. Riječ kao lijek - a defectum ili ab excessu. Referencijalnost, realizam i autonomizacija hrvatske književnosti u 19. stoljeću
5. Riječ kao lijek - a defectum ili ab excessu. Referencijalnost, realizam i autonomizacija hrvatske književnosti u 19. stoljeću // Umjetnost riječi, L (2006), 4; 319-340 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 341124 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
5. Riječ kao lijek - a defectum ili ab excessu. Referencijalnost, realizam i autonomizacija hrvatske književnosti u 19. stoljeću
(The Word as a Therapy - a defectum ili ab excessu. Referentially, Realism and Autonomy of the Croatian 19th Century Literature)
Autori
Protrka, Marina
Izvornik
Umjetnost riječi (0503-1583) L
(2006), 4;
319-340
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
referencijalnost; realizam; autonomija; hrvatska književnost; 19. stoljeće; Pierre Bourdieu; Erich Auerbach
(Referentially; Realism; Autonomy; Croatian Literature; Pierre Bourdieu; Erich Auerbach)
Sažetak
Kroz prozu XIX. stoljeća autori na različite načine svoje pripovijedanje dovode u vezu s izvantekstualnom stvarnošću, najčešće tako da potiču legitimiranje fikcije tom stvarnošću – istinom. Često su ti njihovi postupci, čak i kad se nedvojbeno radilo o nacionalnoromantičarski intoniranim ostvarenjima, interpretirani kao dio poetike (pred)realizma u književnosti. Nasuprot tome, slijedeći postavke studije Mimesis E. Auerbacha i njenu dopunu kod H. Whitea, kao i teoriju polja P. Bourdieua, u sljedećem tekstu nastojim pokazati kako je referencijalnost u kraćim prozama J. Jurkovića, D. Jarnević, I. Perkovca ili A. Šenoe zapravo dio procesa oblikovanja i autonomizacije književnog polja koje se definira najprije prema nabožnim i didaktičkim, zatim i prema historiografskim tekstovima, da bi postupno počeo upućivati na vlastite postupke i zakonitosti. Sam proces autonomizacije književnosti, pokazuju to i Auerbach i Bourdieu, povezan je s estetizacijom u realizmu i naturalizmu, a u hrvatskoj književnosti ga svojim književnim i kritičkim tekstovima podupiru spomenuti autori, među kojima je, kako će se vidjeti, značajan Jurković, autor koji je svojim angažiranim stavom o humoru i komediji inspirirao i naslovnu sintagmu ovog teksta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0836 - Hrvatska književna periodika 1951 - 2000. (Brešić, Vinko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Marina Protrka Štimec
(autor)