Naslov
Terapijska razina antiepileptičkih lijekova: selektivni pristup
(Antiepileptic therapy)

Autori
Lušić, Ivo ; Matijaca, Meri ; Filipović-Grčić, Petar ; Titlić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Neurologia croatica / - Zagreb, 2000, 5-6

Skup
4th Croatian symposium of epilepsies

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.11.2000. - 17.11.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
epilepsija; antiepileptička; terapija
(epilepsy; antiepileptic; therapy)

Sažetak
Mjerenje serumske razine antiepileptičkih lijekova (AEL) prihvaćeno ja kao rutinska metoda u određivanju potrebne količine lijekova za poszanje ciljanog terapijskog učinka. U većini laboratorijskih izvještaja terapijski seraspon AEL navodi ako normalanraspon, zanemaraujući činjenicu da je normalna koncentracijabilo kojeg antiepileptika u stvari nula. Pojam terapijskog raspona sadržava u sebi pretpostavku da određeni lijek ima povoljno djelovanje samo ukoliko je njegova koncentracija unutar tog raspona, što posljedično ograničava upotrebu svi AEL unutar relativno uskog raspona koncentracija. navedenoje stanovište postupno dovelo liječnike praktičare do sasvim pogrešnog koncepta, tj do predrasude da se doziranje ekog AEL određuje isključivo prema preporučenoj terapijskoj razini. S druge strane, u praksi smo svjedoci činjenice da značajan broj bolesnika iskazuje povoljan terapijski odgovor na razinama AEL koje su niže od granica terapijskog raspona. U vilju provjere navedenih stanovišta 1990. godine je započeto prospektivno istraživanje u koje je uključeno 137 novodijagnosciriranih bolesnika s tzv idiopatskom, primarnom generaliziranom epilepsijom kloničko-toničkog tipa, dobnog raspona od 16-59 godina, oba spola. Uz uredan neurološki status, kao uključeni kriterij postavljen je i EEG nalaza bez specifičnih elektroencefalografskih promjena, te uredan nalaz standardne CT snimke mozga. U svi je bolesnika liječenje započeto s karbamazepinom (CBZ) u dozi od 400 mg dnevno (2x200mg). Serumska razina lijeka određivana je nakon 30 i 60 dana od uvođenja terapije, a zatim sukcesivno u intervalima od 3 mjeseca. Praćenje bolesnika trajalo je između 17 i 95 mjeseci. Dio ispitanika nije bilo moguće pratitiu kontinuitetu, ili im je naknadno promijenjena dijagnoza, te su isključeni iz daljnjeg istraživanja. Od presostalih 121 bolesnika, dnevna doza CBZ-a povišena je u 18 ispitanika 814.9%) u kojih se epilepsijski napadaj ponovio tijekom praćenja, a u osmero (6.6%) je naknadno uveden i dodatni AEL. U ostalih bolesnika doza je lijeka održavana na 400 mg dnevno, bez obzira na eventualno opaženu subterapijsku razinu CBZ-a u serumu. U 23 bolesnika (25.6%)pad razine CBZ-a ispod 4ug/l zabilježen je tek naknadno, premda je u prvoj kontroli utvrđena terapijska razina lijeka. Od ukupno 55 (45.5%) zadržanih na subterapijskog razini lijeka u, u njih 9 (16.4%) opažen je recidiv napadaja zbogčega je izvrđena naknadna korelacija sheme liječenja. U skupini od 66 bolesnika u kojih je tijekom redovnih kontrola održana terapijska razina lijeka (55.5%), broj pacijenata s recidivnim napadajem iznosio je 8 (12%). Tijekom praćenja u 32 bolesnika (26.4%) opažen je neki vid nuspojave lijeka. U skupini ispitanika s razinom karbamazepina iznad 4 umg/ml nuspojave suse javile u 23 bolesnika (36.4%), dok je ista pojava zabilježena samo u 9 (16%) ispitanika iz druge skupine. Zaključujemo da je mogućnost ponovnog napadaja u populaciji relativno blage i dobro stabilizirane primarno generalizirane epilepsije, bez obzira na to da li je koncentracija AEL u okviru terapijskog raspona ili snižena u odnosu na preporučene vrijednosti, približno podjednaka. Što je još važnije, povišenje doze lijeka u cilju dostizanja terapijske razine ne dovodi do nikakvog posebnog poboljšanja ili smanjenja rizika ponovnog napadaja, no znantno povisuje rizikneželjenih nuspojava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA