Naslov
Konstruktivistička paradigma kvalitete osnovnog obrazovanja
(Constructivistic paradigm of the quality of elementary education)

Autori
Mušanović, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Kvaliteta u odgoju i obrazovanju / Rosić, Vladimir - Rijeka : Pedagoški fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998, 84-96

Skup
Kvaliteta u odgoju i obrazovanju

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 19.02.1998. - 20.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
konstruktivistička paradigma; osnovno obrazovanje; kvaliteta obrazovanja
(constructivistic paradigm; elementary education; quality of education)

Sažetak
Polazeći od najneposrednije ljudske zbilje i odgovarajućih odgojnih praksi kvalitetu obrazovanja analizirali smo unutar dviju skupina antropogoških (antropopedagoških) paradigmi: modernističke ili tehničko-racionalističke paradigme i konstruktivističke ili razvojno-humanističke paradigme. Navedene paradigme uporabljivi su teorijski okviri za ispitivanje kvalitete osnovnog obrazovanja. Riječ je o sustavu koji je kao malo koji drugi društveni sustav obuhvatan i bavi se temeljnim razvojno-odgojnim procesima. Zbog navedenih odlika osnovna škola gotovo je idealan laboratorij za istraživanje razlika između ovih paradigmi. Modernistička paradigma kvalitete obrazovanja, u skladu s tehničkom racionalnosti od koje polazi čovjeka shvaća kao objekt. Obzor tehničko-racionalističke paradigme kvalitete obrazovanja okružuju i određuju pojmovi kao što su: objektivnost, nužnost, produktivnost, perfekcionizam, ekspertnost, socijalna neutralnost, socijalni redukcionizam, kvantifikacija i mjerenje te instrumentalna motivacija djelovanja. Usavršavanje kvalitete obrazovanja shvaća se sa motrišta promjena i razvoja sustava i intersustavskih veza, razvoja organizacije i organizacijskih promjena, dakle, s tehničkog motrišta. Konstruktivistička paradigma usavršavanja kvalitete obrazovanja razvijena je u postindustrijskom socijalnom kontekstu unutar sklopa postmodernističkih ideja i kvalitativne istraživačko-metodologijske tradicije. Osnovna načela konstruktivističke paradigme su: holizam, subjektivna konstrukcija zbilje.Temeljno polazište konstruktivističke paradigme je nepostojanje objektivne referentne točke za konstrukciju "jedne prave zbilje", "valjanog svijeta", "ispravnog mišljenja" ukratko - jedne realnosti. Problem usavršavanja kvalitete obrazovanja učenika osnovne škole s motrišta subjektivne konstrukcije zbilje je integralni problem kvalitete učenikove osobnosti i svijeta u kojem živi. Konstruktivistička paradigma usavršavanja kvalitete obrazovanja u centar pozornosti holistički postavlja osobnost učenika, a bit te osobnosti sagledava u slobodi. U konstruktivističkoj paradigme usavršavanja kvalitete obrazovanja temeljni odnos subjekata usavršavanja kvalitete obrazovanja - učenika, učitelja i ostalih eksperata je suradnja u koju subjekti unose svoje životne biografije i različite kontekste ekspertnosti - učitelj je stručnjak za nastavni ili obrazovni proces, a učenik je stručnjak za svoj vlastiti život. Utjecajne razlike između modernističke i konstruktivističke paradigme usavršavanja kvalitete obrazovanja upućuju na temeljnu dilemu: ima li smisla poduhvat usavršavanja kvalitete osnovnog obrazovanja utemeljiti unutar racionalno-tehničke ili konstruktivističke paradigme ? Na ovo pitanje ispravan odgovor se ne može dati iz perspektive znanstvenog diskursa tj. diskursa umnosti već iz političkog diskursa tj. iz diskursa mudrosti do koje doseže neka zajednica razvojem vlastitog demokratskog ustroja. Osim navedenog zaključka valja naglasiti da tehničko-racionalistička i konstruktivistička paradigma zastupaju različite ali komplementarne perspektive kako mišljenja/teoretiziranja tako i aktivnosti/djelovanja pa u tom smislu mogu biti produktivne kako za konceprualizaciju tako i za formalizaciju ili uvođenje sustava usavršavanja kvalitete obrazovanja u cjelini, a posebice osnovnog obrazovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA