Naslov
Novosti u prevenciji moždanog udara

Autori
Demarin, Vida

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Gdje smo u neurologiji 2007 / Demarin, Vida - Zagreb : KBSM, 2007, 5-7

Skup
Gdje smo u neurologiji 2007

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.2007

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Prevencija; moždani udar; prevencija moždanog udara; SPARCL; CHARISMA
(Prevention; stroke; stroke prevention; SPARCL; CHARISMA)

Sažetak
Usprkos značajnom napretku na području zbrinjavanja bolesnika s možadnim udarom, prevencija je i nadalje najbolji pristup moždanom udaru. Cilj prevencije je smanjiti rizik od nastanka moždanog udara djelovanjem na čimbenike rizika. Najčešći čimbenici rizika uključuju hipertenziju, povišene vrijednosti lipida u serumu, infarkt miokarda, atrijsku fibrilaciju i karotidnu stenozu, šećernu bolest, pušenje i konzumiranje alkohola, neprimjerenu prehranu te smanjenu tjelesnu aktivnost. Međutim, u zadnje vrijeme se sve više pažnje posvećuje novim čimbenicima rizika za nastanak moždanog udara kao što su frakcije lipida, subklinička karotidna bolest, zadebljanje intime i medije karotidnih arterija, povećani indeks tjelesne mase, povećani omjer struka i bokova, infekcije i upale, hiperhomocisteinemija, genetski faktori. Promjenom načina života nastojimo kod bolesnika povećati svijest o potrebi promjene načina ishrane, redukcijskoj dijeti, prestanku pušenja, sugerirati da se alkohol konzumira u malim (dozvoljenim ) količinama. Povećani unos voća, povrća, te ribe (omega 3 masnih kiselina) se pokazalo učinkovitim u prevenciji moždanog udara. Primjena lijekova iz skupine ACE inhibitora, blokatora angiotenzinskih receptora i novije generacije blokatora kalcijevih kanala, mogu odgoditi ubrzano stvaranje aterotromboze, čak i u osoba koje nemaju povišen krvni tlak. Također se pokazalo i za primjenu statinada značajno smanjuje rizik nastanka moždanog udara, čak i u osoba koje nemaju povišene vrijednosti kolesterola. Tijekom zadnjih godina završeno je nekoliko velikih studija čiji su rezultati značajni radi smjernica za provođenje primarne prevencije. ESPRIT studija je pratila bolesnike koji su imali TIA-u ili manji moždani udar. tijekom a primali su acetspirin 30-325 mg (prosječno 75 mg) ili aspirin + dipiridamol 2x200 mg dnevno. Nakon perioda praćenja od 3, 5 godine apsolutna redukcija rizika za sve vaskularne događaje je bio 1.0% godišnje u skupini koja je uzimala acetilsalicilnu kiselinu i dipiridamol u usporedbi sa skupinom koja je uzimala samo acetilsalicilnu kiselinu, a nije bilo značajnijih razlika u hemoragijama. U studiji CHARISMA je sudjelovalo preko 15 000 bolesnika s ranije dijagnosticiranom kardiovaskularnom boesti ili multiplim čimbenicima. Nakon praćenja od 28 mjeseci nije bilo značajnijih razlika u učestalosti vaskularnih događaja u skupini koja je uzimala klopidogrel i acetilsalicilnu kiselinu u odnosu na skupinu koja je uzimala samo acetilsalicilnu kiselinu. Međutim značajno više umjerenih hemoragijskih komplikacija je zabilježeno u skupini klopidogrel+ASK nego u skupini ASK+placebo, dok je intrakranijska hemoragija bila prisutna u obje grupe podjednako. Studija ACTIVE W je ispitivala bolesnike s fibrilacijom atrija s drugim čimbenicima rizika za moždani udar te su primali varfarin ili klopidogrel i acetilsalicilnu kiselinu. Studija je ranije završena jer se jasno pokazao povoljniji učinak antigoagulantne terapije. U SPARCL studiji praćeni su bolesnici s moždanim udarom ili TIA-om te su primali atorvastatin 80 mg dnevno ili placebo. Nakon perioda praćenja od 4.9 godina, apsolutna redukcija rizika kroz 5 godina je u skupini atorvastatin bila 2.2%, odnosno primjena atorvastatina dovela je do značajno manje moždanih udara. U studiji SAGE 893 bolesnika starijih od 65 godina s koronarnom bolešću primali su atorvastatin 80 mg/dan ili pravastatin 40 mg/dan. Nakon perioda praćenja od 12 mjeseci uočeno je da je intenzivna terapija atorvastatinom dovela do smanjenja kolesterola, do smanjena značajnih kardiovaskularnih događaja i do smanjenja smrtnih ishoda. Dodavanje blokatora apsorpcije kolesterola ezetimiba u 256 bolesnika tijekom 6-8 tjedana uobičajenoj terapiji statinima dovelo je do značajnog smanjenja LDL kolesterola, a nije došlo do nastanka ozbiljnijih nuspojava U studiji ADVANCE primjena fiksne kombinacije perindoprila i i indapamida u 11140 bolesnika s dijabetesom tipa II nije imala značajnijih nuspojava, a dovela je do smanjenja rizika velikih vaskularnih događaja i smrtnih ishoda u usporedbi s placebom. Kombinacijom pet dokazanih strategija u sekundarnoj prevenciji moždanog udara (1. modifikacija prehrane, 2. vježbanje, 3. primjena acetilsalicilne kiseline, 4. primjena antihipertenziva i 5. primjena statina) moglo bi se sprječiti čak do 80% recidiva moždanog udara. Stoga bi se u zaključku moglo reći da bi svaki bolesnik nakon preboljelog ishemijskog moždanog udara u sekundarnoj prevenciji trebao učiniti pet stavari: modificirati svoju prehranu, vježbati i uzimati „ trojnu terapiju“ : antiagregacijski (i/ili antikoagulantni) lijek, antihipretenziv i statin, kao što je to navedeno u novim preporukama za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom objavljenim u jesen prošle godine. Širokom primjenom navedenih pet mjera mogla bi se značajno poboljšati sekundarna prevencija moždanog udara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA