Naslov
Fonetski opis segmentalne razine hrvatskog jezika i sposobnost hrvatskih govornika u slušnom razlikovanju bošnjačkog, hrvatskog i srpskog govora
(Phonetische Beschreibung der Segmentalebene des Kroatischen und die Fähigkeit von Sprechenden des Kroatischen, bosniakisch, kroatisch und serbisch auditiv zu unterscheiden)

Autori
Horga, Damir ; Požgaj Hadži, Vesna ; Liker, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Slawische Sprachkorrelationen 1, Die Unterschiede zweschen dem Bosniscghen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen, Band 1 / Tošović, Branko - Graz : LIT Verlag, 2008, 187-199

ISBN
978-3-7000-0616-9

Skup
Slawische Sprachkorrelationen 1, Die Unterschiede zweschen dem Bosniscghen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen

Mjesto i datum
Graz, Austrija, 12.04.2007. - 14.04.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Fonetski opis; segmentalna razina; bošnjački; hrvatski; srpski
(Phonetic description; segmentals; Bosnian; Croatian; Serbian)

Sažetak
U radu se govori o odnosu između klasične i uporabne implicitne norme. Ta se dihotomija analizira na primjeru govora elektroničkih medija i uspoređuje s De Saussureovom podjelom na „ langue“ i „ parole“ te s međujezikom kao dinamičkim sustavom koji se javlja u procesu učenja stranoga jezika i ima karakteristike određene prvim jezikom govornika (sociolingvistički faktori), ali i karateristike samog govornika (psiholingvistički faktori). Hrvatska uporabna implicitna norma oblikovala se prema sociolingvističkim zakonitostima, a ne kao neposredni rezultat normativistčke jezične politike. Njezine se karakteristike i odstupanja od klasične norme polako uvode u normativističke priručnike. To ne znači mijenjanje jezičnoga identiteta i odricanje od kulture govora, već neminovno prihvaćanje jezičnoga razvoja i uvođenje novih sustavnih pojava u hrvatskome jeziku za koje postoje prazna mjesta. Uzimajući u obzir odnos između klasične i uporabne implicitne norme prikazuju se posebnosti fonološkoga opisa hrvatskoga jezika i izgovornih, a to znači i akustičkih realizacija. S obzirom na opća pravila hiper- i hipogovora, zakone koartikulacije te različite stupnjeve adaptacije i asimilacije govornih segmenata prikazuju se različite izgovorne realizacije vokala i konsonanata. Postavlja se pitanje mogu li govornici hrvatskog jezika na temelju samo fonetskih parametara razlikovati bošnjački, hrvatski i srpski, odnosno kolike su psiholingvističke razlike ovih jezika. Rezultati preliminarnoga istraživanja ukazuju na zatvorenost pojedinih jezičnih prostora kao i razlike na fonetsko-fonološkom planu koje doprinose perciptivnom razlikovanju jezika. Bilo bi plodno te razlike promatrati a) pomoću perceptivnih testova s govornicima svakoga od promatranih jezika i b) u govoru elektroničkih medija u kojem se uporabna implicitna norma najjasnije očituje i vidjeti koje su tendencije razvoja fonetsko-fonoloških sustava bošnjačkoga, hrvatskog i srpskog jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA