Naslov
Religioznost i praštanje
(Religiosity and forgivenes)

Autori
Vučković, Ante ; Črpić, Gordan

Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 16 (2007), 6(92); 1201-1218

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
crkva; religioznost; sekularizacija; praštanje
(church; religiosity; secularization; forgivenes)

Sažetak
U tematiziranju odnosa religioznosti i praštanja polazi se od određivanja pojma Crkve, gdje se razlikuje deklarativna i egzistencijalna razina djelovanja Crkve u društvu kroz kritičko isčitavanje sekularizacijske paradigme. Postavlja se pitanje uspjesnosti kristijanizacije u Europi. Obzirom na oproštenje ističe se kako je ovaj pojam potrebno osloboditi od balasta nerazumijevanja i mogućih krivih interpretacija, između kojih valja spomenuti izjednačavanje žrtve i počinitelja, pritajenu namjeru raspodjele odgovornosti i krivnje ili pak imperativni i neutralni govor, kao i onaj koji ide za zastupanjem počinitelja. Oproštenje se tretira kao dar koji je počinitelju darovan od žrtve, a u isto vrijeme je to dar i samoj žrtvi koja biva oslobođena od navezanosti na podneseno zlo, te je tako oproštenje preduvjet ekvilibriranosti žrtve sa samom sobom. U drugom dijelu rada, interpretiraju se podaci empirijskog istraživanja "Mir u Hrvatskoj" provedenog na populaciji građana Republike Hrvatske u periodu od 05. do 15. prosinca 2003. godine. Istraživanje je provedeno na uzorku populacije građana Republike Hrvatske. Uzorak je konstruiran kao troetapni probabilistički, a u uzorak je ušlo 1023 građana. Upitnik se sastojao od 69 pitanja, a anketiranje "face to face" trajalo je prosječno 60-75 minuta. U istraživanju je bila razmatrana uloga vjere i Crkve u procesima oprosta i pomirenja. Rezultati istraživanja pokazuju da građani Republike Hrvatske drže kako su na oprost spremniji Katolička crkva, katolički biskupi i župnici, praktični vjernici te mlađi ljudi bez obžira na vjersko opredjeljenje, no oproštenje se ipak promatra kao općeljudski, a ne tek religijski fenomen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filozofija

POVEZANOST RADA