Naslov
Anksiozna osjetljivost u cjeloživotnoj perspektivi
(Anxiety sensitivity in lifetime perspective)

Autori
Jurin, Tanja ; Lauri Korajlija, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Program i sažeci priopćenja 18. Dani Ramira i Zorana Bujasa / Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana - Zagreb : Školska knjiga, 2007, 61-61

ISBN
978-953-175-302-9

Skup
18. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2007. - 15.12.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
anksiozna osjetljivost; anksioznost; depresivnost; dob; spol; cjeloživotna perspektiva
(anxiety sensitivity; anxiety; depression; gender; age; life time perspective)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati promjene u anksioznoj osjetljivosti u funkciji dobi i spola. Istraživanjem je obuhvaćeno 823 djece i 892 odraslih sudionika u dobi od 10 – 60 godina starosti. U osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi primijenjen je CASI - Children Anxiey Sensitivity Index (Silverman, Fleisig, Rabian i Peterson, 1991) dok je na studentskom i odraslom uzorku primijenjen ASI - Anxiey Sensitivity Index (Reiss, Peterson, Gursky i McNally, 1986). Budući anksiozna osjetljivost sadrži dva faktora – zabrinutost tjelesnim simptomima i zabrinutost mentalnom onesposobljenošću, analizirali smo rezultate zasebno po faktorima, ali i kao ukupni rezultat. Dobiveni podaci potvrđuju postojanje spolnih razlika u svim dobnim skupinama u smjeru viših rezultata sudionica u odnosu na muške sudionike. Anksiozna osjetljivost se mijenja kroz dob. Kod djevojčica je primjetan uzlazni trend rezultata na CASI-u do 12. godine nakon čega slijedi blagi silazni trend. Nakon adolescencije razina anksiozne osjetljivosti ne pokazuje veće oscilacije. Anksiozna osjetljivost kod dječaka raste do 14. godine nakon čega značajno opada. Kod muškaraca je zamjetan isti trend stabilnosti anksiozne osjetljivosti kroz dob. Zaključno, rezultati istraživanja ukazuju da se anksiozna osjetljivost razlikuje s obzirom na spol te da je nakon razdoblja adolescencije stabilna za oba spola. Kako se radi o fenomenu koji je prisutan kod svih ljudi u određenoj mjeri s pravilnim distribuiranjem u populaciji, istraživanja su sve bliže spoznaji da se radi o biološki determiniranom strahu koji ima svoju jasnu ulogu u razvoju ostalih strahova, ali i raznih psihopatoloških entiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA