ࡱ> }bjbj55 .__2h%5l;;;OOO8$O[tG#"E!!npppppp$q\;;;!!\\\t,;!;!n\n\\n!%lOpHbFZ+0[Z[;X\\[ :KURIKULUMI GEOGRAFIJE ZA OBVEZNO OBRAZOVANJE U 11 EUROPSKIH DR}AVA  KOMPARATIVNA ANALIZA Zoran Curi, Ru~ica Vuk, Martina Jakov i Prirodoslovno-matemati ki fakultet, Geografski odsjek, Sveu iliate u Zagrebu Sa~etak U radu se analiziraju i kompariraju kurikulumi za obvezno obrazovanje 11 europskih dr~ava: `vedske, Finske, Norveake, Engleske, `kotske, Irske, Nizozemske, Njema ke, Austrije, Slovenije i Maarske. Analiza odgovara na pitanja: trajanje obveznog obrazovanja, naziv nastavnog predmeta, opis ili odreenje predmeta, organizacija predmeta, polo~aj u kurikularnom podru ju, ciljevi predmeta, razredi i obrazovni ciklusi, obvezan ili neobvezan predmet, satnica (tjedno i godianje), didakti ko-metodi ke smjernice, uvjeti izvoenja nastave, evalucija, trendovi i preporuke za Hrvatsku. Klju ne rije i kurikulum, struktura kurikuluma, geografija, kurikularno podru je, satnica, metodi ke smjernice, evalucija UVOD U posljednjem desetljeu brojni su relevantni europski i domai dokumenti posveeni pitanju kvalitete obrazovanja kao bitnog elementa sveukupnog druatvenog razvoja (Baranovi 2006a,b; Maruai 2006a, 181). Sve je prisutniji (deklarativan) pristup obrazovanju usmjeren na u enika, odnosno pristup u enju kompatibilan potrebama u enika. Unato  tome, vrlo su rijetka istra~ivanja koja sustavno ispituju u eni ku percepciju akole i akolskog kurikuluma, ato implicira i malobrojnost istra~ivanja koja ispituju u eni ku percepciju geografije kao nastavnog predmeta. Rezultati empirijskog dijela istra~ivanja provedenog 2003. godine na reprezentativnom uzorku od 2674 u enika osmih razreda, u okviru projekta Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj, meu 13 predmeta visoko rangiraju geografiju prema zanimljivosti, razumljivosti, te~ini, korisnosti i va~nosti za ~ivot (Maruai 2006b). O geografiji kao nastavnom predmetu u europskim dr~avama, primjerice u Sloveniji, napisani su brojni radovi. U domaim znanstvenim i stru nim asopisima geografija je slabije zastupljena. U radovima su najbrojnije teme koje analiziraju promjene nastavnog programa, oblike rada, nastavna sredstva i nastavne metode u nastavi geografije. Analizirani su i ljudski potencijali u nastavi geografije te stavovi nastavnika i profesora geografije o nastavnim programima, ud~benicima i evaluaciji. Budui da obvezno obrazovanje ne po inje, u analiziranim dr~avama, u istoj kronoloakoj dobi u enika, nije mogu jedinstveni pristup u komparativnoj analizi. Zbog toga se u pojedinim dr~avama o ekivana postignua prikazuju na razini kronoloake dobi, a u ostalim dr~avama prema zavraenim razinama obrazovanja ili zavraenim razredima. Analiza nacionalnih kurikuluma 11 europskih dr~ava pokazuje da je geografija po zastupljenosti u kurikulumima va~an nastavni predmet u obrazovnim sustavima europskih dr~ava, kao i u Hrvatskoj. Status geografije kao nastavnog predmeta razlikuje se u kurikulumima pojedinih dr~avama prema polo~aju u kurikulumu, organizaciji (samostalnosti/integriranosti), trajanju obrazovanja, satnici, dok su manje razlike u nazivu predmeta, obveznosti, ciljevima i sadr~ajima obrazovanja. U veini analiziranih kurikuluma geografski sadr~aji predaju se u ni~oj osnovnoj akoli u sklopu integriranog predmeta. Geografija je samostalan predmet u Sloveniji, Maarskoj, Njema koj, Norveakoj, Nizozemskoj, `kotskoj i Engleskoj, a integriran je u viaoj osnovnoj akoli u Irskoj (s povijeau), Austriji (s gospodarstvom) i u Finskoj (s biologijom), ato ukazuje na otvorenost geografskog kurikuluma. U Hrvatskoj je geografija samostalan nastavni predmet u osnovnoj akoli (od 5. do 8. razreda) i u svim vrstama srednjih akola (gimnazije, ekonomske, srednje strukovne). Za razumijevanje polo~aja i uloge geografije va~no je napomenuti polo~aj u kurikularnom podru ju. U osam dr~ava geografija je i u prirodoslovnom i u druatvenom podru ju, u `vedskoj i Njema koj je samo u druatvenom podru ju, a u Finskoj samo u prirodoslovnom. Hrvatska je u procesu izrade nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje. U tom procesu jednako je va~no poznavati europska iskustva u izradi kurikuluma i njegovu strukturu kao i tradiciju u Hrvatskoj. Ova komparativna analiza je doprinos poznavanju europskih iskustava. ANALIZA KURIKULUMA GEOGRAFIJE U 11 EUROPSKIH DR}AVA Analizirani kurikulumi grupirani su u tri skupine. U prvu pripadaju kurikulumi Norveake, `vedske i Finske, u drugu kurikulumi Engleske, Irske i `kotske, a u treu skupinu kurikulumi Austrije, Maarske i Slovenije. Kurikulumi Njema ke i Nizozemske nisu svrstani u skupine zbog koncepcijskih razlika. Grupa A: `vedska, Finska, Norveaka `vedska Zajedno s predmetima Povijest, Vjersko obrazovanje i Druatvo (Graanski odgoj), Geografija je u `vedskoj dio predmetnog podru ja Druatveni predmeti (Social studies). Kurikulum geografije nalazi se u druatvenom podru ju. Nastava geografije obavezna je tijekom 9 godina obveznog akolovanja. Poseban naglasak u nastavi geografije stavlja se na potrebu aktualizacije nastavnih sadr~aja i primjenu raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada. U kurikulumu su navedeni ciljevi predmeta i u eni ka postignua na dvije razine: po zavraetku 5. i 9. godine akolovanja. Ciljevi i o ekivana u eni ka postignua nastave geografije u `vedskojCiljevi predmetaRazvijanje znanja, razumijevanja i pripremljenosti za razli ita pitanja koja se ti u odnosa ovjeka i njegovog okru~enja. Ja anje percepcije prostora i prostornih odnosa, stvaranje osnove za upoznavanje razli itih mjesta i podru ja te njihovih lokacija. Razvijanje sposobnost uo avanja veza i odnosa pojedinih segmenata ovjekova okru~enja. Razvoj razumijevanja okru~enja u cjelini. Razumijevanje va~nosti odr~anja i ravnomjernog koriatenja resursa te njihovih utjecaja na okolia. Usvajanje i prihvaanje osjeaja odgovornosti za o uvanje zajedni kog okoliaa u cilju osiguranja odr~ivog razvoja. Razvijanje sposobnosti koriatenja razli itih izvora informacija te usvajanja znanja putem opa~anja, analiziranja, ispitivanja i istra~ivanja. Kroz raspravu u enici u e argumentirati svoja stajaliata, prihvaati tua mialjenja i stavove. U eni ka postignua na kraju 5. godine akolovanjaStei osnovna znanja iz geografije i znati objasniti utjecaj osnovnih ljudskih aktivnosti na ovjekov okolia. Stei znanje o geografskoj karti i globusu te vjeatinu koriatenja geografske karte i globusa. Znati odrediti polo~aj pojedinih lokacija na globusu ili karti. Moi odrediti polo~aj pojedinih podru ja u odnosu na druga te procijeniti udaljenosti. Poznavati glavne sile koje su formirale Zemljinu povrainu te procese koji mijenjaju njezin izgled; na temelju toga, te vlastitih opa~anja i iskustava znati navesti primjere tih promjena u neposrednoj okolici. Poznavati osnovne zna ajke pojedinih krajeva `vedske, njihove razlike i posebnosti, te moi opisati kako su u razli itim krajevima ljudi ~ivjeli i radili nekad, a kako danas. Znati pojmove vrijeme, klima i godianja doba, razumijeti njihovu ulogu, moi objasniti njihove prostorne razlike, opa~ati i mjeriti klimatske elemente. U eni ka postignua na kraju 9. godine akolovanjaPoznavati kartu svijeta te va~nije toponima, lokacije i veli inske odnose. Znati locirati va~nije toponime na globusu. Samostalno zaklju ivati o prirodnim zna ajkama, kulturnom pejza~u i uvjetima ~ivota ljudi na temelju usporeivanja i promatranja karata. Razumijeti ato su prirodni resursi te uo iti vezu izmeu prirodnih resursa i ljudskih aktivnosti. Znati objasniti utjecaj ljudskih aktivnosti na okolia uz primjere te shvatiti va~nost zaatite okoliaa. Razumijeti utjecaj pojedinih faktora na ~ivotne uvjete u razli itim dijelovima svijeta. Poznavati aktivnosti i na in ~ivota ljudi u razli itim dijelovima svijeta. Znati i moi objasniti i ilustrirati kako su va~ni druatveni procesi i pojedine aktivnosti (npr. industrijalizacija, urbanizacija, globalizacija, komunikacije, proizvodnja, trgovina i dr.) utjecali i kako utje u na krajolik, okolia te ~ivotne uvjete ljudi. Moi raspravljati o problemima povezanim s time. Znati i moi prikupljati geografskieh informacije, obavljati mjerenja i opa~anja, izraditi karte i druge grafi ke prikaze. Na temelju prikupljenih geografskih informacija stei vjeatinu usporedbe, analize i predstavljanja zna ajki pojedinih podru ja u usmenom u pismenom obliku. Propisani minimalni broj sati za predmetno podru je Druatveni predmeti je 885 sati ime je tom podru ju namijenjeno 13,3 % od ukupnog broja sati tijekom 9-godianjeg akolovanja. Pored propisane minimalne satnice, joa 600 sati namijenjeno je izbornoj nastavi. Te sate u enik, prema interesima, mo~e rasporediti na jedan ili viae predmeta. U `vedskoj jedan akolski sat traje 60 minuta. U `vedskoj su nastavnicima prepuateni na ini organizacije nastave i izbor nastavnih metoda i ne specificiraju se u analiziranim dokumentima. Uspjeanost se ocjenjuje na skali od tri stupnja: prolaz, prolaz s isticanjem i prolaz s posebnim isticanjem. Ocjena pokazuje u kojoj je razini u enik dosegao ciljeve utvrene u nastavnom programu predmeta ili grupe predmeta. Finska Tijekom akolovanja u Finskoj geografski sadr~aji od 1. do 4. razreda u e se u okviru integrirane grupe predmeta Priroda i okolia. U 5. i 6. razredu sadr~aji iz geografije u e se u okviru predmeta Biologija i geografija, a od 7. do 9. razreda geografija je samostalan nastavni predmet. Geografija se nalazi u okviru prirodoslovnog, a na viaoj razini u okviru prirodoslovnog i druatvenog kurikularnog podru ja te je most izmeu prirodoslovnog i druatveno-humanisti kog na ina mialjenja. Geografija je obvezan nastavni predmet, a izborni je predmet u obveznom akolovanju za u enike izvan obvezne akolske dobi. Obvezno akolovanje traje 9 godina. U kurikulumu Finske posebno se isti e va~nost povezivanja i formiranja kroskurikularnih tema koje omoguavaju kompleksan pristup problemima i povezivanje teorije i prakse. U opem kurikulumu dane su teme, a na nastavnicima razli itih predmeta je da te teme uklope u predmetne kurikulume. Kroskurikularne teme dane u opem kurikulumu su Razvoj pojedinca (Growth as a person), Kulturni identitet i internacionalizam (Cultural identity and internationalism), Medijske vjeatine i komunikacija (Media skills and communication), Aktivno graanstvo i poduzetniatvo (Participatory citizenship and entrepreneurship), Odgovornost za okolia, dobrobit i odr~iva budunost (Responsibility for the environment, well-being, and sustainable future), Sigurnost i promet (Safety and traffic), Tehnologija i osobnost (Technology and the individual). U kurikulumu se navode ciljevi predmeta i u eni ka postignua u znanju i vjeatinama na kraju 4., 6. i 9. godine akolovanja. Opi cilj predmeta je razvijanje geografskog poimanja svijeta, odgovornog odnosa prema prirodnim bogatstvima i okoliau, svijesti o razli itosti prirodnih i kulturnih sredina u svijetu te stvaranje osnove za interkulturalnu toleranciju i internacionalizam. Na temelju dostupnih podataka nije mogue utvrditi to an broj sati tjedno u svim etapama obrazovanja. U 5. i 6. godini obrazovanja predmet Geografija i biologija ima satnicu od 3 sata tjedno, a od 7. do 9. godine akolovanja Geografija ima 7 sati tjedno. Kao i ostalim dr~avama ove skupine i u Finskoj poseban naglasak stavlja se na potrebu aktualizacije nastavnih sadr~aja i primjenu raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada, na istra~iva kom i problemski postavljenom pristupu u nastavi. Pri izvoenju nastave geografije poti e se koriatenje razli itog slikovnog i kartografskog materijala, grafi kih prikaza koji pridonose vizualizaciji nastavnog sadr~aja te razli itih tekstualnih materijala. Preporu uje se koriatenje suvremene ra unalne tehnologije te metoda multimedijalne prezentacije uz koriatenje nastavnih pomagala poput LCD projektora te koriatenje Interneta. Takoer predvieno je izvoenje terenske nastave. Odredbe o evaluaciji nisu posebno istaknute. Norveaka Geografski sadr~aji se u Norveakoj obrauju u okviru dva predmeta: Geografija i Prirodna raznolikost. Od 1. do 4. razreda Geografija je integrirani predmet u sklopu Druatvenih predmeta, dok je od 5. do 10. razreda samostalan nastavni predmet. Sadr~aji predmeta Geografija nalaze se u druatvenom kurikularnom podru ju dok se sadr~aji predmeta Prirodna raznolikost nalaze u prirodoslovnom kurikularnom podru ju. Tijekom svih 10 godina akolovanja predmet je obavezan. Ciljevi predmeta i o ekivana u eni ka postignua navedeni su po obrazovnim ciklusima i za svaki razred. Cilj nastave geografije u Norveakoj je upoznavanje u enika s prirodno-geografskim i druatveno-geografskim zna ajkama i specifi nostima Norveake te njenom kulturnom baatinom s ciljem razvijanja nacionalne svijesti, uz istovremeno poticanje u enika na upoznavanje drugih kultura i tradicija u svrhu razbijanja predrasuda i diskriminacije. Poseban naglasak stavljen je na razvijanje kreativnog i kriti kog mialjenja koji trebaju omoguiti u enicima preuzimanje aktivne uloge u druatvu. Na temelju analiziranih dokumenata nije mogue odrediti broj sati geografije. U dokumentu su dani samo ukupni sati kurikularnog podru ja Druatveni predmeti (Social studies) i to prema rasporedu: 1. ni~a osnovna akola 190 sati; 2. viaa osnovna akola 285 sati; 3. ni~a srednja akola 380 sati. Jedan akolski sat traje 45 minuta. Kao i u ostalim dr~avama ove skupine, i u norveakom kurikulumu poti e se koriatenje razli itih nastavnih sredstava i metoda te informatizacija nastave. O evaluaciji je navedena preporuka: tijekom nastave potrebno je poticati u enike na samoevaluaciju, kontinuirano pratiti rad u enika bez iskazivanja ocjena te koristiti opisne ocjene. Grupa B: `kotska, Irska, Engleska `kotska Nastava geografije u `kotskoj organizirana je u okviru samostalnog nastavnog predmeta pod nazivom Geografija. Geografija se predaje u ciklusima obveznog i neobveznog obrazovanja: neobvezno obrazovanje od 3. do 5. godine starosti, osnovno obrazovanje od 5. do 12. godine, ni~e srednje obrazovanje od 12. do 16. godine, neobavezno viae srednje obrazovanje od 16. do 18. godine. U osnovnom obrazovanju nastava geografije nalazi se u prirodoslovnom kurikularnom podru ju, dok se u srednjem obrazovanju geografija nalazi u prirodoslovnom i druatvenom kurikularnom podru ju. Nastava geografije obvezna je u svim ciklusima obrazovanja. U kurikulumu se navode opi ciljevi predmeta: usvajanje znanja o druatvenim i prirodnim imbenicima koji su utje u na ~ivot ljudi, razvijanje razumijevanja i uva~avanje ostalih ljudi, naroda i kultura, razvijanje svijesti o va~nosti donoaenja kvalitetnih odluka o prostoru i okoliau, razumijevanje va~nosti osobnih prava i odgovornosti, aktivnog graanstva i uva~avanje multikulturnosti druatva. Didakti ko-metodi ke smjernice i uvjeti izvoenja nastave nisu posebno istaknuti. Evaluacija je klju an dio procesa u kojem se uspjeanost pou avanja i u enja prosuuje u odnosu na ciljeve u enja. Evaluacija je u funkciji povezivanja dva ciklusa u enja. Uspjeanom evaluacijom se smatra ona koja: koristi jasno razumljive kriterije za pou avanje i u enje otvorene kontroli; stvara i promi e diskusiju; omoguuje sudjelovanje svih odgovornih za proces donoaenja odluka; ini temelj za izradu izvjeataja kojim akola potvruje svoju vjerodostojnost u lokalnoj zajednici. Irska Nastava geografije u Irskoj odvija se u okviru samostalnog nastavnog predmeta Geografija do 6. razreda, a od 6. do 9 razreda u integriranom predmetu Povijest i Geografija. Na prvoj razini Geografija je dio druatvenog i prirodoslovnog kurikularnog podru ja. Na drugoj razini geografija je u integriranom podru ju Druatveno, politi ko i obrazovanje za okolia (Social, political and environmental education). Nastava geografije obvezna je na svim razinama obrazovanja od 6. do 12. godine ~ivota (1.-6. razred) te na razinama "junior infants" (4-5 godina ~ivota), "senior infants" (5-6 godina ~ivota) ukoliko dijete krene u toj dobi u akolu. Iako obvezno obrazovanje u Irskoj po inje sa navraenih 6 godina, velik dio djece kree u akolu s 4 ili 5 godina. Preporuka Irskog nacionalnog vijea za kurikulum je da nastava geografije bude obvezna i na drugoj razini (post-primary education), no u nekim akolama ona je joa uvijek izborni predmet. Uz ciljeve predmeta, u kurikulumu su navedena o ekivana u eni ka postignua po obrazovnim ciklusima. Opi cilj je usvajanje znanja o prirodno-geografskim i druatveno-geografskim procesima i pojavama na lokalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini, spoznaja meuzavisnosti navedenih procesa, razvoj vjeatina i sposobnosti potrebnih u nastavi geografije i u svakodnevnom ~ivotu, razvoj svijesti o okoliau i potrebi njegove zaatite te razvoj sposobnosti za aktivno i odgovorno graanstvo. U nastavi geografije u Irskoj naglasak se stavlja na potrebu aktualizacije nastavnih sadr~aja. Svaki nastavnik ima slobodu odabira novih aktualnosti. Nastavnike se poti e na primjenu raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada. Osnovne nastavne cjeline na  junior/senior infants razini su okolina i okolia te svijest o zaatiti i brizi za okolia. Preporu uje se spiralni pristup, dakle iste teme obrauju se i na viaim godinama, uz produbljivanje i proairivanje. Aktivnosti se temelje na lokalnoj razini kako bi u enici sami mogli istra~ivati i upoznavati prostor. Na prvoj razini obrazovanja akolski sat traje 30 minuta. U kurikulumu geografije u Irskoj nema to no odreenog broja sati nastave geografije tjedno, no preporuka Nacionalnog vijea za kurikulum je da na razinama "junior infants" i "senior infants" minimalan tjedni broj sati bude 2 sata i 15 minuta, a od 1. do 6. razred 3 sata nastave geografije tjedno. Niti na drugoj razini satnica nije to no odreena ve je preporuka da nastava geografije ini 10% od ukupne propisane tjedne satnice. Ukupna propisana tjedna satnica iznosi 35  42 sata tjedno, a jedan akolski sat traje od 35 do 45 minuta. Sastavni dio kurikuluma su i didakti ko-metodi ke smjernice i uvjeti izvoenja nastave koji su sadr~ajno sli ni navedenima u skandinavskim dr~avama. Na prvoj razini obrazovanja nastavnici redovito prate i vrednuju postignua i napredak svakog u enika. Uz to na kraju svake godine pola~u se standardizirani testovi. Na slijedeoj razini obrazovanja u enici mogu kao dio zavranog ispita provesti terensko istra~ivanje te se na taj na in oslobaaju dijela pismenog ispita. U tom slu aju pismeni ispit nosi 80% ocjene, a geografsko terensko istra~ivanje 20% ocjene. Preporuka Nacionalnog vijea za kurikulum o ocjenjivanju je da u kona nu ocjenu ulaze: nastavnikovo opa~anje i praenje rada u enika, testovi i zadaci, radni projekti, te na kraju svake godine osnovnoakolskog obrazovanja standardizirani testovi. Engleska U Engleskoj, nastava geografije organizirana je kao samostalan nastavni predmet pod nazivom Geografija. U sklopu akolskog kurikuluma postoje i predmeti Obrazovanje za odr~ivi razvoj te Graanska prava ije se teme preporu uju i u sklopu geografije. Kurikulum geografije predstavlja poveznicu izmeu prirodoslovnog i druatvenog podru ja. Geografija je tijekom cijelog obrazovanja obvezan predmet, a predaje se u sklopu osnovnoakolskog obrazovanja (Key stages 1 i 2) te u sklopu srednjoakolskog obrazovanja (Key stage 3). U didakti ko-metodi kim smjernicama za izvoenje nastave, uz sugestije sli ne skandinavskim kurikulumima, posebno se isti e potreba za korelacijom ste enih znanja iz geografije s ostalim nastavnim predmetima kako bi se kod u enika razvilo cjelovito znanje i razumijevanje. Ciljevi nastave geografije u EngleskojCiljevi predmetaPoticati interes u enika za prou avanje prostora (lokalnog, nacionalnog i prekomorskog), istra~ivanje odnosa ljudi i prostora, pou avanje u enika kako ljudske aktivnosti utje u na okolia i okolia na ljude. Poticati u enike na prou avanje njihove okoline te razli itosti druatvenih i prirodnih uvjeta na Zemlji, poticati na istra~ivanje i u enje o prirodnim i druatvenim karakteristikama svoje sredine. Nau iti prihvaati i uva~avati razli itosti s obzirom na druga podru ja, narode i kulture. Razviti i koristiti geografske istra~iva ke metode uklju ujui i terenski rad, koristiti geografske pojmove, geografske karte i fotografije. Razviti svijest o brizi za kvalitetu okoliaa i budunost ovjekova ~ivotnog prostora na Zemlji te unaprijediti odgovornost u enika za brigu o Zemlji i ljudima koji ~ive na njoj.Znanja, vjeatine i razumijevanja u engleskom kurikulumuPrikupljanje geografskih informacijaPostavljanje geografskih pitanja (Gdje je ato? Kako izgleda? Kako je postalo takvim? Kako i zaato se mijenja?). Prikupljanje podataka. Analiza i vrednovanje podataka te donoaenje zaklju aka. Razumijevanje utjecaja ljudskih stavova i razmialjanja na politi ka, druatvena i ekonomska dogaanja te formiranje vlastitih stavova. Iznoaenje stavova i rezultata istra~ivanja.Razvoj geografskih vjeatinaKoriatenje geografskog rje nika. Izbor i koriatenje primjerenih oblika terenskog rada. Koriatenje atlasa, globusa, karata i planova. Izbor i koriatenje sekundarnih izvora podataka. Izrada karata i planova, usvajanje i sposobnost koriatenja simbola i mjerila. Iznoaenje zaklju aka u najprikladnijem obliku. Razvoj vjeatina odlu ivanja.Znanje i razumijevanje prostoraUpoznavanje sa zna ajnim lokacijama na nacionalnoj i svjetskoj razini, uz primjenu aktualizacije. Opisivanje polo~aja odreenog mjesta na nacionalnoj, meunarodnoj i svjetskoj razini. Opisivanje i objaanjavanje karakteristika odreenog prostora. Istra~ivanje ideja globalnog druatva te povezanosti izmeu odreenih prostora.Znanje i razumijevanje procesaRazumijevanje uvjetovanosti prirodnih i druatvenih zna ajki odreenog prostora. Odreivanje, opisivanje i razumijevanje fizi kih i druatvenih procesa i njihovog utjecaja na okolia i prostor u cjelini.Znanje i razumijevanje promjena u okoliau te odr~ivog razvojaOpisivanje i objaanjavanje promjena u okoliau poput erozije i sl. te predlaganje na ina sanacije problema. Prou avanje ideje odr~ivog razvoja te prepoznavanje va~nosti takvog razvoja na ljude i prostor. Razumijevanje naae uloge u odr~ivom razvoju. Iz analiziranih dokumenata nije mogue odrediti to an broj sati nastave geografije tjedno ili godianje ve je to stvar odluke nastavnika i akole, bitno je samo da se teme tj. jedinice predviene kurikulumom obrade do kraja odreene faze (Key Stages 1-3). Dakle, akole same biraju kako e organizirati svoj akolski kurikulum. Uvjeti izvoenja nastave nisu strogo propisani ve se u obzir uzimaju uvjeti u kojima se odr~ava nastava, namjena akole te dogovoreni broj sati geografije, a odreuju se na razini akole i ovise o dogovoru nastavnog osoblja. U eni ka postignua na kraju pojedinog stupnja procjenjuju se na temelju osam razina postignua (attainment level), prema zahtjevnosti. Iznad osme razine nalazi se izvanredno postignue koje se iskazuje opisno. RazinaU eni ka postignua u nastavi geografije1U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na lokalnoj razini. Prepoznaju fizi ke i druatvene karakteristike lokalnih podru ja. Iznose stavove temeljene na poznavanju neposredne okoline. Koriste samo dobivene izvore podataka i vlastita promatranja pri donoaenju stavova o okolini.2U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na lokalnoj razini. Opisuju i usporeuju fizi ke i druatvene karakteristike razli itih podru ja. Pokazuju svjesnost za postojanje i drugih prostora izvan lokalnih okvira. Razumiju utjecaj ljudi na okolia. Po inju koristiti geografski rje nik.3U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na lokalnoj razini. Prepoznaju fizi ke i druatvene karakteristike lokalnih podru ja te objaanjavaju razloge smjeataja i polo~aja. Svjesni su sli nosti i razlika meu pojedinim prostorima. Prepoznaju na koje na ine druatvo pokuaava o uvanju okoliaa. Prilikom izlaganja sve viae koriste geografski rje nik.4U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na viaoj razini. Po inju prepoznavati geografske procese te postaju svjesni va~nosti polo~aja pojedinih mjesta, a ne samo smjeataja. Razumiju utjecaj druatvenih aktivnosti na okolia. Koriste geografske vjeatine prilikom istra~ivanja i prou avanja prostora. Koriste primarne i sekundarne izvore podataka.5U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na viaoj razini. Prepoznaju te po inju objaanjavati geografske procese te opisuju na koji na in ti procesi utje u dovode do sli nosti ili razlika izmeu pojedinih podru ja. Objaanjavaju utjecaje ljudskih aktivnosti na okolia. Objaanjavaju vlastite stavove te samostalno postavljaju va~na geografska pitanja. Samostalno izabiru izvore podataka, predla~u rjeaenja te prikazuju rezultate svojih istra~ivanja slikovno i tekstualno.6U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na svim razinama od lokalne do globalne. Objaanjavaju geografske procese te njihove meusobne veze koje uvjetuju izgled prostora. Razumiju i usporeuju razli ite pristupe upravljanju okoliaem. Prihvaaju postojanje razli itih vrijednosti i stavova. Koriste razli ite vjeatine i izvore podataka. Iznose rezultate te donose zaklju ke na temelju skupljenih podataka.7U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na svim razinama od lokalne do globalne. Opisuju veze izmeu procesa te prikazuju na in na koji te veze utje u na prostor. Razumiju da djelovanje ljudi u odreenom prostoru utje u na druge prostore. Shvaaju da ljudske aktivnosti mogu imati ne~eljene posljedice na okolia. Samostalno pristupaju istra~ivanju problema na temelju vlastitih znanja i izvora podataka. Kriti ki vrednuju izvore podataka te jasno predstavljaju rezultate istra~ivanja te po inju donositi neizravne zaklju ke.8U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na svim razinama od lokalne do globalne. Nude objaanjenja veza pojedinih fizi kih i druatvenih procesa. Opisuju promjene u prostoru tijekom vremena te opisuju veze unutar prostora te sa drugim prostorima. Razumiju kompleksnost faktora koji pridonose kvaliteti ~ivota te postaju svjesni razlika izmeu stupnja razvijenosti pojedinih prostora. Shvaaju nu~nost odr~ivog razvoja te su svjesni utjecaja ovjeka na okolia i obrnuto. Sposobni su navoditi primjere kojima argumentiraju svoje teze. Pri analizi koriste se razli itim vjeatinama, kriti ki pristupaju izvorima. Jasno i razumljivo predstavljaju rezultate istra~ivanja te donose zaklju ke.Izvanredno (Exceptional performance)U enici demonstriraju svoje znanje, vjeatine i razumijevanje na svim razinama od lokalne do globalne. Daju objaanjenja kompleksnih veza unutar i izmeu pojedinih fizi kih i druatvenih procesa. Sposobni su na temelju geografskih pokazatelja predviati promjene na pojedinim prostorima tijekom vremena. Promatraju utjecaj ovjeka na okolia na kompleksan na in te nude potencijalne pristupe i rjeaenja. Slu~e se geografskim teorijama te pravilno koriste razli ite geografske metode i vjeatine. Samostalno provode geografska istra~ivanja. Kriti ki vrednuje izvor podataka i postojee argumente te donose vrsto utemeljene zaklju ke. Procjenjuju svoj rad te predla~u poboljaanja u pristupu daljnjem istra~ivanju. Grupa C: Austrija, Maarska, Slovenija Austrija Geografski sadr~aji u Austriji obrauju se u okviru samostalnog nastavnog predmeta pod nazivom Geografija i gospodarstvo. Predmet je dio prirodoslovnog i druatvenog kurikularnog podru ja. Geografija je obvezan nastavni predmet koji se predaje od 1. do 4. razreda. U izvoenju nastave polaziate je princip od opeg prema posebnom pa se u 1. i 2. razredu stje u osnovna znanja koja se u 3. i 4. razredu razrauju na primjerima iz Austrije, Europe i svijeta. Od 1. do 4. razreda Austrija se komparira s ostalim dr~avama Europe i svijeta, a u 3. razredu je glavna tema. Tri glavne teme koje se razrauju kroz etiri godine obrazovanja su: Austrija, odnos centar-periferija, tr~iate-gospodarski razvoj. Ciljevi i o ekivana u eni ka postignua nastave geografije u AustrijiCiljevi predmetaUsvajanje temeljnih pojmova nastanka prirodno-geografske i druatveno-geografske osnove i njihove meuzavisnosti. Objaanjenje klimatskih promjena i utjecaja na okolia. Usvajanje stava o nu~nosti odgovornog odnosa ovjeka prema okoliau. Razvijanje sposobnosti uporabe geografskih karata i orijentacije u prostoru. Razvijanje govornih i pismenih vjeatina kroz seminarske radove, prezentacije, diskusije i rad u grupama. Savladavanje koriatenja jednostavnih metoda geografskog istra~ivanja: kartiranje, statisti ke i grafi ke metode, koriatenje razli itih izvora literature i statistike. Primjena ste enog znanja u ostalim akolskim predmetima i svakodnevnom ~ivotu. Spoznaja druatvenih, gospodarskih, politi kih, kulturoloakih razli itosti u Europi i svijetu (tolerancija prema drugim religijama, narodima, rasama) te spoznaja uloge Austrije u Europi i svijetu. Spoznaja uloge multinacionalnih kompanija u oblikovanju svjetskog gospodarstva. Spoznaja va~nosti utjecaja tehnoloakog razvoja na gospodarstvo i okolia. Kao i u ostalim dr~avama, poti e se primjena raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada te razli itih nastavnih sredstava i pomagala (geografske karte, aerofoto snimke, satelitske snimke, grafi ki prikazi tekstualni materijal, prozirnice, dijapozitivi, video filmovi, TV emisije, audio zapisi, radijske emisije i sl.). Koristi se suvremena ra unalna tehnologija te metode multimedijalne prezentacije uz koriatenje Interneta. Isti e se potreba poticanja u enika na razli ite oblike rada poput samostalnog rada i istra~ivanja, rada u parovima, rada u skupinama, diskusije, pripremu samostalnih prezentacija, terenskog rada, projektne nastave, u enja kroz nastavu itd. Suvremena pomagala i sredstva pribli~avaju u enicima udaljenije dijelove svijeta te objaanjavaju procese i pojave. U kurikulumu se navode samo ope upute za ocjenjivanje u enika u svim predmetima. Maarska Geografski sadr~aji se u Maarskoj obrauju u obveznim nastavnim predmetima Priroda u 5. i 6. razredu te Naaa Zemlja i okolia u 7. i 8. razredu obveznog osmogodianjeg obrazovanja. Nastavni predmet Naaa Zemlja i okolia dio je prirodoslovnog i druatvenog kurikularnog podru ja. U kurikulumu geografije ciljevi su razvrstani u tri osnovne kategorije s obzirom na ~eljena postignua: znanje, vjeatine i minimalne kompetencije. Ciljevi i o ekivana u eni ka postignua nastave geografije u MaarskojCiljevi predmetaShvaanje geografske stvarnosti. Razvoj vjeatina koje e u enicima omoguiti aktivno sudjelovanje u rjeaavanju problema u njihovoj opini, regiji, zemlji i svijetu. Razumijevanje lokalnih, regionalnih i globalnih problema. Razvoj nacionalnog i europskog identiteta kod u enika, te razvoj domoljubnih osjeaja, uz uva~avanje drugih naroda i kultura. Razvoj svijesti o uzro no-posljedi nim vezama izmeu razvoja i druatva, koje se mijenjaju u prostoru i vremenu. Shvaanje potrebe za udru~ivanjem i suradnjom u cilju rjeaavanja razvojnih problema. Broj sati nastave geografije u 7. razredu iznosi 56 sati, a u 8. razredu 55 sati. Tijekom obveznog obrazovanja ukupno 111 sati geografije. Didakti ko-metodi ke smjernice i uvjeti izvoenja nastave sli ni su austrijskom kurikulumu. Evaluacija obuhvaa provjeravanje i ocjenjivanje znanja i primjenu znanja u akoli i svakidaanjem ~ivotu. Oblici provjeravanja i ocjenjivanja su usmeno i pismeno provjeravanje (znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza, vrednovanje). Slovenija Geografski sadr~aji se u Sloveniji predaju u okviru samostalnog predmeta Geografija, koji se nalazi u prirodoslovnom i druatvenom kurikularnom podru ju. Obavezno akolovanje u Sloveniji traje 9 godina pri emu je nastava geografije obavezna od 6. do 9. razreda. U Sloveniji je geografija odreena kao predmet koji poma~e u eniku usvojiti znanja, sposobnosti, vjeatine i odgojne vrijednosti s kojima se lako snalazi u ~ivotu, razumije u~e i aire ~ivotno okru~enje, pravilno vrednuje okolia. Naglaaava se da je geografsko znanje sastavni dio temeljnog obrazovanja jer sadr~i spoznaje o domovini i svijetu te o uvanju okoliaa i svrhovitoga gospodarenja njime. Nastava geografije daje temelje za razumijevanje odnosa izmeu ovjeka i prirode, posebno za razumijevanje okoliaa. Uloga akolske geografije je razvijanje interesa za dogaanja u vlastitom i tuem prostoru te poticanje odgovornog odlu ivanja o va~nim problemima, kao ato je zaatita zdravog okoliaa. Kurikulum preporu uje razli ite metode i oblike rada, nastavna sredstva, problemski pristup i korelaciju, kroskurikularne teme i interdisciplinarnost. Izbor i kombinacija nastavnih metoda i oblika rada prepuaten je nastavnicima pri emu se vodi ra una o interesima i sposobnosti u enika. Ciljevi i o ekivana u eni ka postignua nastave geografije u SlovenijiCiljevi predmetaUsvajanje osnovnog znanja o prirodno-geografskim i druatveno-geografskim procesima i pojavama na lokalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini te njihovoj meuzavisnosti. Spoznaja vrijednosti i jedinstvenosti slovenske pokrajine, razvijanje ljubavi i poatovanja prema slovenskoj prirodnoj i kulturnoj baatini te pripadnost slovenskoj dr~avi (domoljublje). Razvijanje sposobnosti iznoaenja geografskih znanja u verbalnom, kvantitativnom i grafi kom obliku uz pomo suvremenih nastavnih sredstava i pomagala. Spoznaja va~nosti odgovarajue uporabe prirodnih dobara i s tim povezane zaatite prirodnog okoliaa za budue generacije. Spoznaja uloge manjina kao mosta meu narodima na primjeru Slovenije i susjednih dr~ava gdje ~ivi slovenski narod. Spoznaja bogatstva razli itosti ljudi na Zemlji i odgoj za poativanje te razli itosti (tolerancija prema druga ijima po vjeri, rasi, jeziku i obi ajima). Razvijanje sposobnosti za samostalno obrazovanje pomou razli itih izvora znanja: ud~benika, vje~benica, literature, atlasa, leksikona, rje nika, enciklopedija, interneta i drugih ra unalnih programa.U eni ka postignua na kraju 6. razredaUpoznavanje kontinenata i mora te njihove rasprostranjenosti. Upoznavanje osnovnih zakonitosti polo~aja i gibanja Zemlje u svemiru. Razumijevanje posljedica rotacije i revolucije za ~ivot ljudi. Usvajanje znanja o toplinskim i visinskim pojasevima te utjecaju na ~ivot ljudi. Savladavanje vjeatina koriatenja karata i orijentacije. Razlikovanje osnovnih reljefnih oblika te utjecaja na ~ivot ljudi. Spoznaja o utjecaju ovjeka na okolia.U eni ka postignua na kraju 7. razredaUpoznavanje osnovnih prirodno-geografskih i druatveno-gospodarskih zna ajki Europe i Azije.U eni ka postignua na kraju 8. razredaUpoznavanje osnovnih geografskih obilje~ja Amerika, Afrike, Australije i polarnih podru ja. Razvoj svijesti o brojnim problemima kao ato su problem opskrbe hranom, vodom, energijom, politi ki sukobi i sl. Razvoj svijesti i poatovanja prema bogatstvu i razli itosti prirodnih i kulturnih sredina airom svijeta te stvaranje osnova za interkulturalnu toleranciju i internacionalizam. Razvoj svijesti o potrebi vrednovanja i o uvanja vlastite kulture.U eni ka postignua na kraju 9. razredaUpoznavanje geografskih obilje~ja Slovenije. Razvoj svijesti o potrebi zaatite okoliaa te upoznavanje s negativnim posljedicama ljudskih djelatnosti. Razvoj svijesti o p,X\  @ B P R ~  * X 6 D l p :>@B\^468ùñùñ h&~'5 h[5h&~'h\$hVd6jh\$hu0J6U hxC6hzUhxC6h\$h&~'6h\$h\$56h\$h&~'56h.Z h?h\$ h\$h\$h\$ h?h ye hxC5hzUhxC5hL hL 50\ >@^48Bb"%('$dh`a$gd_<$dh`a$gd$dh`a$gdV$dh`a$gdD[  gd[gd ye$a$gd\$$a$gdL 8@Bpv$d,fhx\^`bPǽ˹ǣӒhxCh h*<jh&~'0JU hvhvjhV0JUhH"Qh&~'hVhijh0JUhUhChd^khvh_RhTh[ h+h_<h0hL h.Z5hL h>O54X^z~,hP h !!!!!!!!" """"4"8"N"R"b"j"z"~"n####$$b$h$$$$$$$ %"%%%('((2)H)J)L)N)ǿ h>O5hD$h"thihnZ6 h_<hw h_<hv h_<h8h_<hvhhD[hTh8hwG('J)L)) ,P,R,d,/00T1 $$1$Ifa$$`a$ $dha$gdil$dh`a$gdildhgd,ub$dh`a$gd0K $dha$gdm $dha$gdi$dh`a$gdi N)))***+++++++ ,`,b,d,f,,,,,,,,,----6-f-----B.......ĽĽ~qm~hxCjh?hR+;0JUh%h?h26]h?hR+;6]h%hil6h%h%6h%h26 h?h2h%hR+;6 h?hR+;hiljh?hR+;0J5Uh?hR+;5hnZ6h=Vh>OhD$hihi5hih>O5*.////0001$1&1T1V1x1h2j2l22p3r3t334 4t4v485:5<5N5d5j5z5|56 6"666L6N66777777788f8p88888>9@9B9L9\9^9r9v9999999ͷͯͯͯͯͯͯͷͯͯͯͯͯͯͯͯͯ¯hqCJaJhilh?CJaJhilh yeCJaJhilhR+;CJaJ hq5 h=V5h?hR+;5 h?h yeh=Vhil h?hR+;ET1V1x1l2t3$4x4<5"6@78wfffffff$ & F$1$Ifa$gdil$ & F h$1$Ifa$gdil $$1$Ifa$gkd$$Ifl#H$ t0H$644 la 88f8B99:.;<.>`?|j\\\\\\$ & F$1$Ifa$$ & F h$1$Ifa$$1$Ifzkd|$$Ifl0#X t0H$644 la 999999:::<:|:::*;,;.;@;L;N;V;X;;;Z<d<<<<<==*>,>.>H>J>>>>>>>???Z?\?`?b??????@ @H@J@V@X@Z@\@f@t@x@@@@@@@@@@@AAAABh?hR+;5 h?hR+;hilhqCJaJhilhR+;CJaJhilh yeCJaJhqCJaJO`?b??\@@AB^CDD GH8I|jjjjjjjjjj$ & F h$1$Ifa$$1$Ifzkd$$Ifl0#X t0H$644 la BB C(CnCrCD"DDDDDEEEEtFzFFFGG G"G6G:GPGRGjGlG~GGGGGGGGGGGG`H|HHHHHHH8IxIzIIIIJK KKLRLTLXLZLLLӾӺӳӺӫӧhilh?hR+;5 h?h%h%h%h}6jh?hR+;0JU h?hR+;hilh.ZCJaJh8CJaJhilhR+;CJaJhqCJaJB8I:II>LOO.O~teUPE $dha$gd,ub$a$$8dh1$`8a$gdil$dh`a$gdil $1$`a$$1$a$zkd$$Ifl0#X t0H$644 laLLLLLLM$MS|SSS UULUPUVVYYYYZZZ0[\[[]^^^^p__h=fhR+;6h=f h?h}h= h?h.Zhz[1hh0Khi3jh?hR+;0J5Uh?hR+;5 h?h?h% h?hil h?hR+;hil>.O4TZ]_aFeHe\em(prrss"s:{$hdh`ha$gd$dh`a$gddvdhgd=$dh`a$gd=f$a$$dh`a$gd$dh`a$gd= $dha$gd= $dha$gd,ub____>`D`a a*a.araaaHeXeZe\eeeeeeeee ff&f(fTfhfffffffg glggh6hhhhii jjŽŽ~h?hR+;\jh?h=f0JUh=fh=f6h=fhxp6jh?hR+;0JUh=fhR+;6 h=f6h=fhv6 h?hvjh?hR+;0J5Uh?hR+;5h h?h=fh=f h?h h?hR+;1j`jbjjj~kkxlmmm n"nnnnnnoLoooooooXpzp|p~ppppppVqXqqqqqqr r@rHrrrrrrrrs s"ssssshh5hR+;6hh5hh56jh?hR+;0J5Uh?hR+;5hY h?h?hQFh(hR+;6 h?hxph(hxp6h(h=f h?hvhr6 h?hR+;;stttt:t>tBtntttttttuluuuux xxxyyyyDzFzzz8{:{2~6~6NtvЀ,.諧觏hh\hh\6hhR+;6hh6hh\ h?hvjh?hR+;0J5Uh?hR+;5 h85h hh hhR+;h hr6 h?hR+;hmhR+;6hmhr668:{.Čh>hj~ $$1$Ifa$$1$a$$dh`a$gd0# $dh1$a$gd $a$$dh`a$gd $dh`a$gdh\ $dha$gdh\ $dha$gd,ub $dha$gd .0RTf؁ځ:HJLdfքR.2ŒČ68`fȍʍ̍&,RTVZlŽĎhN뷲뮪hh\ h?hh\ hh\hh\hmh h\h?hR+;\ h?h? h6hh6hh;RhhR+;6hh6 h?hR+;jh?hR+;0JU:N<—|dfjz|~8LPprt "hԠ֠*꼳꼛ꅼ| hh\5h0#jh?hR+;0JUh?h?aJ hNkbaJhmhR+;6hmhR+;6aJh?hxaJh?hR+;aJjh?hR+;0J5Uh?hR+;5 h?h? h?hx h?hR+;hmh h?h ,*ȢP  $ & F$Ifa$ $$1$Ifa$gkdD$$Ifl$4% t04%644 la*J`$~΢آ",ʥ̥ڥܥ "0NB LN "$&^ dfĬƬ>XZߢߢhh\CJaJh0#hxCJaJh0#h0#CJaJh0#CJaJh?hR+;5 h?hR+;hNkbCJaJhumhR+;CJaJhumh^9CJaJhumhxCJaJ@{ $$Ifa$zkd$$Ifl0p$X t04%644 laB"P̪$ $ & F$Ifa$$1$IfgkdX$$Ifl$4% t04%644 la$&^ hȬd­|ooooooo $ & F$Ifa$$1$Ifzkd$$Ifl0p$X t04%644 la >*Ȱ|oooo $ & F$Ifa$$1$Ifzkdr$$Ifl0p$X t04%644 laȰʰ DθԸ:dfj½ƽ&(, dfbdh6Vޮhumh CJaJhumhxCJaJhumhR+;5h/h0#h?hR+;6h,ubh?hR+;aJhumh?CJaJh?hR+;5 h?hR+;humhR+;CJaJhh\CJaJ<Ȱʰ|oo $ & F$Ifa$$1$Ifzkd $$Ifl0p$X t04%644 la|ooo $ & F$Ifa$$1$Ifzkd$$Ifl0p$X t04%644 la \d~~sdd_VV $$Ifa$$a$$dh`a$gd0# $dha$gd0#$1$a$zkd:$$Ifl0p$X t04%644 la dfj yllll $ & F$Ifa$ $$Ifa$|kd$$IflF0T(# t0644 la½ƽhڿ&{nnnnn $ & F$Ifa$ $$Ifa$zkdh$$Ifl0T(# t0644 la&(,{nnnnn $ & F$Ifa$ $$Ifa$zkd$$Ifl0T(# t0644 la {nnnnn $ & F$Ifa$ $$Ifa$zkd$$Ifl0T(# t0644 la,{nnnnn $ & F$Ifa$ $$Ifa$zkd0 $$Ifl0T(# t0644 laD2{nnnnnn $ & F$Ifa$ $$Ifa$zkd $$Ifl0T(# t0644 la&pb{nnnnnn $ & F$Ifa$ $$Ifa$zkd` $$Ifl0T(# t0644 labdh4|:P{nnnnnnnn $ & F$Ifa$ $$Ifa$zkd $$Ifl0T(# t0644 la 6V d{nnnnnnn $ & F$Ifa$ $$Ifa$zkd $$Ifl0T(# t0644 la Vf H "$v*68:lrtx 0\h,.P.0˼۸۰۸۸ۙۙۙەەێˉ˄yqyh.4CJaJh8hR+;CJaJ h.45 h85 h?h h.4h[ph.4hR+;6aJh?hR+;aJh/hR+;6htjh?hR+;0J5Uh?hR+;5h?h95 h?hR+;h/CJaJhumhR+;CJaJhumh?CJaJ,$8,yyyn_WL $$1$Ifa$$a$gdGk$dh`a$gd[p $dha$gdt $dha$gd,ubzkd( $$Ifl0T(# t0644 la,.P2&~8 $ & F$Ifa$ $$1$Ifa$gkd $$Ifl$4% t04%644 la "$Rz|468pr HlnZ|ptǸ״״״ן hk L6h!_hR+;6hk Lhk L6hk Ljh?hR+;0J5Uh?hR+;5h!_h<}Nh[p h?hR+;h8h_nCJaJh8hR+;CJaJh.4CJaJ=8:<Zhj{pa{\\Q\ $dha$gdyV$a$$dh`a$gd!_ $dha$gd[p$`a$zkd< $$Ifl0p$X t04%644 la (*:<>@ZpjBZ\>BTbdh"bdln`|24JvǿǿǴǬǬǬǬǬǬǴǬ쥞 h?h~ h?h h?h*O h?hyVh$VCJaJh8h?CJaJh!_CJaJh8hR+;CJaJ h!_5 h85h?hR+;5hk Lh!_hyV h?hR+;h!_h[p68j^f`~qqqqqq $ & F$Ifa$ $$1$Ifa$gd gkd $$Ifl#H$ t0H$644 la $$1$Ifa$ `bd|0<ppeeZZ $dha$gdP $dha$gddq$dh`a$gdyV$a$zkdP$$Ifl0T# t0H$644 la ,.0BTV\>pTZ.0DR  ` b     fh.ӻӴӰӰ雐h*pCJaJh8h?CJaJh8hR+;CJaJ h$V5 h85h` h?h$Vh?hR+;\h_h$Vh$VhR+;6 h?hR+;jh?hR+;0J5Uh?hR+;5h?h95 h?h5 d   j0ttttttt $ & F$Ifa$ $$1$Ifa$gkd$$Ifl$4% t04%644 la $$1$Ifa$ .,.02@J`bL^n8<>‹ȋ(,FďƏȏ<Rx㻴۞jh?hR+;0J5U h?h9 h?h? h?h#h`h$V h?h Uh$VCJaJh?hR+;5 h?hR+;h8h?CJaJh8hR+;CJaJ>02|ooooooo $ & F$Ifa$$1$Ifzkdd$$Ifl0p$X t04%644 la @|o $ & F$Ifa$$1$Ifzkd$$Ifl0p$X t04%644 laJD|oooo $ & F$Ifa$$1$Ifzkd$$Ifl0p$X t04%644 lavH8|ooo $ & F$Ifa$$1$Ifzkd,$$Ifl0p$X t04%644 laostojanju nacionalnih manjina u Sloveniji te slovenske manjine u susjednim dr~avama te razvoj svijesti o ravnopravnosti i poativanju svih naroda i kultura. Satnica geografije to no je odreena po pojedinim razredima. Tako se u 6. razredu geografija tjedno u i 1 akolski sat, u 7. razredu 2 sata, u 8. razredu 1,5 sat, a u 9. razredu 2 sata tjedno. Ukupno tijekom obveznog obrazovanja 221 sat geografije. U nastavi geografije u Sloveniji predviena je najmanje jedna cjelodnevna ekskurzija te barem dvije terenske vje~be. Na terenskoj nastavi planiraju se razli ite vje~be kao ato su orijentacija, kartiranje, te razvoj sposobnosti opa~anja, analiziranja, sintetiziranja. Evaluacija obuhvaa provjeravanje i ocjenjivanje znanja i primjenu znanja u akoli i svakidaanjem ~ivotu. U eni ko znanje je pokazatelj uspjeanosti nastavnika. Oblici provjeravanja i ocjenjivanja su usmeno i pismeno provjeravanje (znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza, vrednovanje). D: Nizozemska Geografski sadr~aji se u Nizozemskoj predaju u okviru samostalnog i obveznog nastavnog predmeta Geografija. Nastava je u Nizozemskoj organizirana u sklopu etiri ciklusa. Pri tome su prvi i etvrti ciklus neobvezni, a drugi i trei ciklus obvezni. Glavna zna ajka nastave u Nizozemskoj je velika autonomija akola. Svaka akola izrauje opi plan iz kojeg se svake godine razvijaju operativni planovi s kurikulumima za svaki predmet. Operativni plan odobrava nadle~ni Inspektorat. `kolama u razvoju kurikuluma poma~e i usmjerava ih vladin Nacionalni institut za razvoj kurikuluma kroz tzv. Terenske savjetodavne grupe. Glavni zadatak nastave geografije je upoznati u enike s prostornom organizacijom razli itih prostornih jedinica te ukazati na posljedice ljudskih aktivnosti za okolia. U enike ovisno o njihovoj dobi i stupnju obrazovanja treba poticati na promatranje i opisivanje, prepoznavanje, objaanjavanje, prosuivanje te upotrebu ste enih znanja. Opi ciljevi nastave geografije podijeljeni su na domenu geografske perspektive, domenu prostorne organizacije te domenu topografije i karata. Ciljevi i o ekivana u eni ka postignua nastave geografije u NizozemskojDomena geografske perspektiveUpoznavanje sa socijalnim fenomenima i njihovim utjecajima na fizi ki okolia. Prepoznavanje prostornih posljedica tih fenomena na kartama i oblik njihove distribucije.Domena prostorne organizacijePrepoznavanje osnovnih elemenata organizacije i njihov fizi ki okolia. Poznavanje potencijalnih mogunosti naseljavanja u poplavnim podru jima. Opisivanje prostornog rasporeda osnovnih vrsta tala u Nizozemskoj. Poznavanje razvoja rudarstva, agrokulture, industrije i uslu~nih djelatnosti u Nizozemskoj i va~nijim dr~avama Europe. Razumijevanje razvoja Nizozemske u airem kontekstu (migracije, EU, Isto na Europa). Opisivanje i usporedba svakodnevnog ~ivota u Nizozemskoj i drugim dijelovima svijeta. Opisivanje raspodjele osnovnih klimatskih zona na Zemlji i njihov utjecaj na ~ivot ljudi, elemente krajolika u planinskim podru jima te utjecaj reljefa na ~ivot ljudi, biljaka i ~ivotinja.Domena topografije i karataRaspoznavanje razli itih elemenata krajolika na kartama Nizozemske, Europe i svijeta ovisno o mjerilu karte. U ciklusu obveznog osnovnog obrazovanja akole same odreuju satnicu pojedinih predmeta kroz izradu godianjeg plana. U obveznom ni~em srednjem obrazovanju nastava geografije je zastupljena sa 140 sati godianje. Uvjeti izvoenja nastave takoer nisu propisani ve se akolama ostavlja sloboda izbora. No preporu a se uporaba suvremene tehnologije. E: Njema ka U Njema koj se geografski sadr~aji predaju u predmetu pod nazivom Geografija. U prvom ciklusu obrazovanja (6-10/12. godina ~ivota) geografski sadr~aj predaje se u sklopu interdisciplinarnog predmeta Sachuntericht (Predmetna nastava), a u ostalim ciklusima Geografija je samostalan predmet koji se predaje u okviru tri ciklusa obveznog obrazovanja. Prvi ciklus (osnovna akola  Grundschule) jedinstven je tip akole za sve savezne zemlje u Njema koj; pohaa se od 6. do 10. (12.) godine ~ivota (do 10. godine u 16 saveznih zemalja, do 12. godine u preostale etiri savezne zemlje), ustrojena je uobi ajeno od 4 (eventualno 6) razreda. U okviru tog prvog ciklusa geografski se sadr~aj predaje u sklopu interdisciplinarnog predmeta Sachuntericht (Predmetna nastava) koji predstavlja uvod u buduu predmetnu nastavu. Drugi ciklus ili ni~i srednjoakolski ciklus (zavraetak ovog ciklusa naziva se Mittlerer Schulabschlu) obuhvaa viae tipova akola (obi no izbor roditelja prema uspjehu u enika u prvom ciklusu): Hauptschule, Realschule, Gesamtschule i Gymnasium, pohaa se od 10. (12.) do 15./16. godine ~ivota, ustrojena u 6 (eventualno 5) razreda. U sklopu tog drugog ciklusa Geografija se u i kao zaseban nastavni predmet. Trei ciklus ili viai srednjoakolski ciklus pohaa se od 15/16. do 18/19. godina, a mo~e biti viai gimnazijski (Gymnasiale Oberstufe) koji se pohaa od 16.-19. godina ~ivota ili stru noakolski (Berufsschule i Fachoberschule). I u okviru treeg ciklusa obrazovanja u Njema koj, Geografija se u i kao zaseban nastavni predmet. Geografija je obvezan nastavni predmet u drugom ciklusu (od 5. do 10. godine akolovanja), dok je u treem ciklusu (11. do 13. godina akolovanja) obvezno jedan od izbora u skupini druatvenih predmeta. Sadr~aji geografije nalaze se u sklopu druatvenog kurikularnog podru ja. U Njema koj su kurikulumom dane samo osnovne smjernice te se propisuje oko 70% sadr~aja, a akole odreuju preostalih 30%. `kolski aktivi odreuju plan i program po razredima. Provedbu nastavnici prilagoavaju u enicima, njihovoj dobi i interesima. Na viaim razinama sve je vei naglasak na samostalnom radu u enika. U primjerima se uva~avaju principi od bli~eg prema daljem, od poznatog i lokalnog prema manje poznatom i regionalnom te svjetskom. Ciljevi i o ekivana u eni ka postignua nastave geografije u Njema kojCiljevi predmeta zavraetkom 2. i 3. ciklusaPoznavanje prirodnih i druatvenih datosti u razli itim regijama svijeta, razumijevanje karakteristi nih ~ivotnih prostora. Poznavanje i razumijevanje temeljnih prirodogeografskih i geoloakih procesa na Zemlji i kozmoloakih pojava. Razvijanje sposobnosti prostorne orijentacije i poznavanje zemljovida. Usvajanje temeljnih znanja o druatveno-gospodarskim sustavima kao ato su poljoprivreda, industrija, trgovina i usluge, energetika, komunikacije, turizam, vodoprivreda i promet. Poznavanje temeljnih gospodarskih struktura i procesa i njihovih odraza u prostoru uz poseban osvrt na interesne konflikte i neravnomjeran regionalni razvoj. Razumijevanje suvremenih pojava i procesa u svijetu kao ato su demografska dinamika, etni ki sukobi, globalizacija, globalni dispariteti, migracije, ekoloaki problemi, upravljanje resursima i dr. Poznavanje i razumijevanje razli itih prostornih stvarnosti, odnosno evaluacija prostora s razli itih aspekata, razumijevanje prostornih problema. Poticanje razvoja demokratskih i tolerantnih stavova te odgovornog odlu ivanja o va~nim problemima. U smislu multikulturalnog odgoja razumijevanje ravnopravnosti naroda i njihovih kultura, razumijevanje bogatstva u druatvenim razli itostima. Razumijevanje ograni enih mogunosti prirodnih resursa, razvijanje odgovornosti za budunost ovje anstva i za mogunosti ravnopravnog i odr~ivog razvoja za sve ljude na Zemlji. Poznavanje instrumentarija prostornog planiranja i prostorno planerskih mogunosti. Geografija treba pomoi u enicima u odgovornom osobnom, poslovnom i javnom djelovanju. Razvijanje premre~enog (vernetzendem) mialjenja okrenutog rjeaavanju problema, prakti nosti, metodoloake i medijske kompetentnosti.  U Njema koj u prvom ciklusu nije jedinstveno definirana satnica pojedinih predmeta, no predmeti moraju ostvariti svoje ciljeve. Sat traje 45 min. Ukupna satnica iznosi 19 do 28 sati tjedno, u sklopu kojih su u pravilu predmeti njema ki, matematika, predmetna nastava (Sachuntericht), likovni, glazbeni, sport i vjerski odgoj. Drugi ciklus (5. - 10. razred) karakterizira variranje ovisno o tipu akole i akolskom provedbenom programu, no predmet mora ostvariti svoje ciljeve. Naime kurikulum se donosi na razini savezne zemlje, u njemu je meu obveznim predmetima i geografija i to u svim tipovima akola (Hauptschule, Realschule, Gesamtschule i Gymnasium). Kurikulum meutim ne propisuje satnicu geografije ve potrebne sadr~aje koji se moraju obraditi. Uobi ajeno je po saveznim zemljama odreen minimum za druatvenu skupinu predmeta u cjelini; minimalno 2-3 sata tjedno. `kolama je prepuateno da prema tipu akole, kao i vlastitim uvjetima, potrebama i izboru sastave provedbeni plan i program. U tom smislu akole odreuju kako e provesti nastavu primjerice druatvene skupine predmeta, odnosno satnice pojedinih (ina e propisano obveznih) predmeta. U veini slu ajeva to je najmanje jedan sat geografije po razredu tjedno kroz ukupno aest razreda, odnosno 8 do 9 sati kroz aest razreda. Uvjete izvoenja nastave odreuju savezne zemlje. Openito se propisuju odgovarajui prostori i veli ina razrednih odjeljenja, nastavna sredstva i pomagala koja omoguuju vizualizaciju nastavnih sadr~aja i sl. Poti e se koriatenje suvremene ra unalne tehnologije te geografskih izvora kao ato su satelitske i aerofoto snimke. Poti e se provoenje terenske nastave. Savezni sustav ocjenjivanja u akolstvu ima aest stupnjeva 1 - Sehr gut (vrlo dobro), 2 - Gut (dobro), 3 - Befriedigent (zadovoljavajue), 4 - Ausreichend (dovoljno) 5 - Mangelhaft (manjkavo) i 6 - Ungengent (nedovoljno). Nastavnici kontinuirano ocjenjuju uspjeh u enika na temelju observacija na nastavi, u enikova usmenog, pismenog i prakti nog rada, domaih zadaa i testova iz pojedinih predmeta. OSVRT NA PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U HRVATSKOJ Organizacija nastave geografije u Hrvatskoj sli na je onim analiziranim europskim dr~avama u kojima je nastava geografije organizirana kao integrirani predmet u ni~im razredima osnovne akole te samostalni predmet u viaim razredima osnovne akole, u strukovnim srednjim akolama i gimnazijama. U hrvatskom Planu i programu geografije za osnovnu akolu propisani su tjedni fond sati, nastavni sadr~aji i opi ciljevi. Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS-om) autonomija akola i nastavnika je, suprotno tendencijama u veini analiziranih europskih zemalja, joa viae ograni ena. Uz propisane obvezne nastavne teme i izborne teme te predlo~en broj sati za obradu, ponavljanje, realizaciju izbornih tema i za provjeru znanja, za svaku nastavnu temu propisana su obrazovna postignua potrebno predznanje, klju ni pojmovi, stru ni nazivi i broj ani podatci koje u enik mora usvojiti i upamtiti. Uz sadr~aje koje treba ispustiti, navode se i pridodani sadr~aji, zatim izborni sadr~aji te primjeri korelacije. Za razliku od europskih kurikuluma, HNOS propisuje prijedloge za metodi ku obradu,  dodatne ilustracije , prijedloge za rad s u enicima/u enicama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadr~aje nastave. Dok se u analiziranim kurikulumima velika pozornost posveuje odreivanju svrhe i ciljeva predmeta, u eni kih postignua po razredima ili obrazovnim ciklusima, te kroskurikularnim temama, u Hrvatskoj to nije propisano niti Nastavnim planom i programom niti HNOS-om. U izradi Hrvatskog nacionalnog kurikuluma (HNAK-a) nu~no je uzeti u obzir europska iskustva i hrvatsku obrazovnu tradiciju. Prije svega potrebno je jasno definirati ope ciljeve i krajnje ishode obrazovanja, zatim ciljeve nastavnih podru ja i nastavnih predmeta. U Hrvatskom nacionalnom kurikulumu geografija mora ostati obvezni i zasebni predmet tijekom najmanje etiri godine obrazovanja, s tjednom satnicom od najmanje 2 sata. Izborom kroskurikularnih tema potrebno je ostvariti horizontalnu korelaciju i integraciju nastavnih sadr~aja kako bi u enici stekli cjelovito znanje i vjeatine korisne za ~ivot i cjelo~ivotno obrazovanje. Bez jasnog definiranja ciljeva obrazovanja u cjelini, bez prave korelacije meu predmetima, bez kvalitetne evalucije nastave i u eni kih postignua, nije jasan smjer kojim kree hrvatsko akolstvo. Rastereivanje u enika bez prethodno izvraenog kompetentnog mjerenja i ocjenjivanja stvarnog optereenja ne dovodi do ~eljenog rezultata ve do optereivanja u enika ocjenama. ZAKLJU AK U radu su analizirana osnovna obilje~ja kurikuluma geografije u 11 europskih dr~ava. Geografski sadr~aju zastupljeni su u svih 11 dr~ava (Irska, Engleska, `kotska, `vedska, Finska, Norveaka, Austrija, Maarska, Slovenija, Njema ka, Nizozemska). Kurikulum geografije va~an je segment akolskog i nacionalnog kurikuluma za obvezno obrazovanje u svim prou avanim dr~avama. Zbog odreenih sli nosti u pristupu, analizirani kurikulumi grupirani su u tri skupine, dok su kurikulumi geografije u Njema koj i u Nizozemskoj dani zasebno. Prvu skupinu ine `vedska, Finska i Norveaka, drugu Irska, `kotska i Engleska, a treu Austrija, Maarska i Slovenija. Naziv Geografija za nastavni predmet koristi se u Sloveniji, Njema koj, Nizozemskoj, `kotskoj, Engleskoj, Irskoj, Norveakoj, `vedskoj i Finskoj. U Maarskoj se geografski sadr~aji obrauju u predmetu pod nazivom Zemlja i naa okolia, a u Austriji pod nazivom Geografija i gospodarstvo. U Norveakoj uz predmet Geografija postoji i predmet Prirodna raznolikost u kojemu se obrauju geografski sadr~aji. Kao samostalan ili integrirani predmet geografija je obvezan predmet u svim prou avanim kurikulumima, a predaje se u najmanje dva ciklusa (od 4 do 11 godina akolovanja). U 6 od 11 analiziranih europskih dr~ava (Austrija, Nizozemska, Engleska, Maarska, `kotska i Slovenija) geografija je organizirana kao zaseban (samostalan) nastavni predmet. U prvom ciklusu obrazovanja geografija je naj eae integrirani predmet. U drugom ciklusu obveznog obrazovanja geografija je integrirani predmet u `vedskoj, Finskoj i Njema koj, dok se u viaim ciklusima sluaa kao zaseban predmet. Obrnuta je situacija u Irskoj, gdje je geografija zaseban (samostalan) predmet na razini Primary school education, dok se u Post-primary education (7., 8. i 9. razred) predaje zajedno sa povijeau kao jedan jedinstveni predmet. Hrvatski geografi esto isti u mostnu ulogu geografije u povezivanju prirodnih i druatvenih znanosti. Potvrdu za tu tezu daje i ova komparativna analiza. U osam dr~ava geografija se nalazi i u prirodoslovnom i u druatvenom kurikularnom podru ju (Slovenija, Norveaka, `kotska, Austrija, Irska, Engleska, Nizozemska, Maarska), u dvije dr~ave (`vedska i Njema ka) samo u druatvenom podru ju, a u jednoj dr~avi (Finska) samo u prirodoslovnom podru ju. Kurikulum Engleske posebno isti e ulogu geografije u povezivanju prirodoslovnog i druatvenog podru ja. U opisu predmeta prou avanih kurikuluma naglaaava se va~nost geografije u prou avanju ~ivotnog prostora, uloga geografije u temeljnom obrazovanju, va~nost aktualizacije te razvoj stavova i odgojnih vrijednosti potrebnih za preuzimanje aktivne uloge u airoj druatvenoj zajednici. U veini kurikuluma ciljevi nastavnog predmeta grupirani su u tri podru ja: stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vjeatina te razvijanje odgojnih vrijednosti. Sve dr~ave u svojim kurikulumima kao najva~nije ciljeve isti u stjecanje vjeatine razumijevanja i objaanjavanja geografskih procesa na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, usvajanje znanja o prirodno-geografskim i druatveno-gospodarskim obilje~jima svoje dr~ave, usvajanje znanja o prirodno-geografskim i druatveno-geografskim pojavama i procesima na svjetskoj razini te razumijevanje njihovih meuodnosa, razumijevanje na ina na koji globalni procesi utje u na druatvo, shvaanje problema koji proizlaze iz nejednakog razvoja, stjecanje znanja te razvoj svijesti o va~nosti zaatite prirode, racionalnom koriatenju izvora energije te va~nosti odr~ivog razvoja i suradnje u zaatiti okoliaa u Svijetu, upoznavanje s opasnostima neprimjerenog koriatenja tehnologije na okolia te upoznavanje posljedica takvih aktivnosti. Kurikulumi svih europskih dr~ava kao najva~nije odgoje vrijednosti isti u spoznaju va~nosti nacionalnih manjina u pojedinom druatvu te odbacivanje predrasuda, prihvaanje razli itosti meu narodima i kulturama te razvoj multikulturalnosti. U enike se poti e na aktivno sudjelovanje u stjecanju znanja, razvoj kreativnog i kriti kog mialjenja, usvajanje znanstvenih metoda te razvoj radnih navika. Uz te ciljeve skandinavske dr~ave i Irska posebno naglaaavaju potrebu poticanja u enika na aktivno sudjelovanje u ~ivotu lokalne zajednice, stvaranje aktivnog graanina te preuzimanje odgovornosti pri odlu ivanju. U svim dr~avama poseban naglasak se stavlja na potrebu aktualizacije nastavnih sadr~aja i primjenu raznovrsnih nastavnih metoda i oblika rada. Isti e se potreba poticanja u enika na razli ite oblike rada poput samostalnog rada i istra~ivanja, rada u parovima, rada u skupinama, diskusije, terenskog rada, projektne nastave, u enja kroz nastavu. U enike se poti e na pripremu samostalnih prezentacija, izradu referata, postera, plakata, izrada projekata. Posebno se isti e potreba za korelacijom ste enih znanja iz geografije s ostalim nastavnim predmetima kako bi se kod u enika razvilo cjelovito znanje i razumijevanje. Na temelju analiziranih dokumenata kurikuluma 11 europskih dr~ava satnicu nastave geografije nije bilo mogue to no definirati u svim dr~avama. Razlog tome je organizacija nastave u pojedinim dr~avama te injenica da se u pojedinim dr~avama satnica odreuje za pojedine skupine predmeta dok je na akolama da definiraju to nu satnicu svakog pojedinog predmeta iz te skupine. Tako npr. U `vedskoj Vlada propisuje samo minimalan broj sati za svaki predmet tijekom devetogodianjeg obrazovanja te obrazovne ciljeve koji se moraju postii do kraja 5. i do kraja 9. godine obrazovanja. U Norveakoj je odreen ukupan broj sati kurikularnog podru ja Druatveni predmeti (Social studies), koje uklju uje i geografiju: ni~a osnovna akola (1.-4. razreda) ukupno 190 sati, viaa osnovna akola (5.-7. razred) 285 sati te ni~a srednja akola (8.-10. razred) 380 sati. U Irskoj Nacionalno vijee daje preporuku o minimalnom broju sati za pojedini predmet. Najvea autonomija u odlu ivanju dana je akolama u Nizozemskoj gdje akole u okviru obveznog obrazovanja, kroz izradu godianjeg operativnog plana, same odlu uju kolika satnica e se odreenom predmetu dodijeliti. U Engleskoj broj sati geografije tjedno ili godianje stvar je odluke nastavnika, bitno je samo da se teme tj. jedinice predviene kurikulumom obrade do kraja odreene faze (Key Stages 1-3). Sli no je u Njema koj gdje u prvom ciklusu obrazovanja satnica po pojedinim predmetima nije jedinstveno definirana ve predmeti moraju ostvariti zadane ciljeve. Kurikulum viaih ciklusa obrazovanja takoer ne propisuje satnicu geografije ve potrebne sadr~aje koji se moraju obraditi. Po saveznim zemljama odreen je minimum za druatvenu skupinu predmeta u cjelini; minimalno 2-3 sata tjedno. U `kotskoj je u okviru osnovnoakolskog obrazovanja odreeno 15 % satnice, a u sklopu ni~eg srednjoakolskog obrazovanja (tijekom dvije godine) 30 % satnice od ukupne predviene za prirodoslovno podru je (koje uklju uje i geografiju). Broj sati geografije tjedno i godianje to no je odreen u Austriji, Sloveniji i Maarskoj. I duljina nastavnog sata razlikuje se po pojedinim dr~avama te prema ciklusu akolovanja. U Njema koj i Norveakoj sat traje 45 minuta. U Irskoj u sklopu Primary school education akolski sat traje 30 minuta. U okviru Post-primary education  Junior cycle, akolski sat traje izmeu 35 i 45 minuta. U `vedskoj 1 akolski sat traje 60 minuta. Za ostale dr~ave trajanje akolskog sata nije bilo mogue odrediti na temelju analiziranih dokumenata. Izbor metoda, sredstava i organizacija nastave prepuateni su nastavnicima u `vedskoj i Sloveniji. Openite preporuke navedene su u Finskoj, Norveakoj, Irskoj, Austriji i Maarskoj. Metodi ko-didakti ke smjernice nisu posebno istaknute u `kotskoj. U Engleskoj i Nizozemskoj se odreuju na razini akole, a u Njema koj na razini savezne zemlje. Velike su razlike meu prou avanim dr~avama u segmentu evaluacije. U nekim se kurikulumima ne govori o evaluaciji, u nekima su propisani stupnjevi ocjenjivanja, a u nekima su navedene samo ope upute. IZVORI Austrija Lehrplan der Volkschule - Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien, 2001,  HYPERLINK "http://www.bmbwk.gv.at/" http://www.bmbwk.gv.at/ Lehrplan AHS - Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien, 2000,  HYPERLINK "http://www.bmbwk.gv.at/" http://www.bmbwk.gv.at/ Hauptschulen HS Lehrplan - Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, 2000, 2003,  HYPERLINK "http://www.bmbwk.gv.at/" http://www.bmbwk.gv.at/ Engleska About the National Curriculum for England, 1999, Department for Education and Employment, London and Qualification and Curriculum Authority, London,  HYPERLINK "http://www.nc.uk.net/" http://www.nc.uk.net  HYPERLINK "http://www.standards.dfes.gov.uk" www.standards.dfes.gov.uk  HYPERLINK "http://www.qca.org.uk/geography" www.qca.org.uk/geography  HYPERLINK "http://www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.html" www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.html Finska National Core Curriculum for Basic Ecudation 2004, Finish National Bord of Education, Helsinki 2004. Irska  HYPERLINK "http://www.inca.org.uk" www.inca.org.uk (International Review of Curriculum and Assesment Frameworks Internet Archives); o~ujak 2005.  HYPERLINK "http://www.education.ie" www.education.ie (Department of Education and Science of Republic of Ireland); o~ujak 2005.  HYPERLINK "http://www.ncca.ie" www.ncca.ie (Primary School Curriculum); o~ujak 2005. Primary School Curriculum, The Stationery Office, Dublin, 1999. Norveaka The curriculum for the 10-year compulsory school in Norway, The Royal Ministry of Education, Research and Church Affairs, 1999. http://www.norway.ph/education). Maarska Framework Curricula for Primary Education, on behalf of Ministry of Education Dinasztia Publishing Company, Budapest, 2000 Nizozemska Attainment Targets for Compulsory Education, HYPERLINK "http://www.minocw.nl/english/education/doc/Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc,"http://www.minocw.nl/english/education/doc/Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc velja a, 2005. Njema ka http://www.inca.org.uk/comparative.asp http://www.bildungsstandards-bw.de/ http://www.gdg-stuttgart.de/schulprogramm/schulpro.htm Slovenija Veljavni u ni na rti,  HYPERLINK "http://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.asp " http://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.asp, velja a 2005. `kotska The Structure and Balance of the Curriculum, 5 14 National Guidelines, Learning and Teaching Scotland, 2000. `vedska Curriculum For The Compulsory School, The Pre-School Class And The Leisure-Time Centre (Lpo 94), Ministry of Education and Science in Sweden and National Agency for Education, 2001. Compulsory school Syllabuses, National Agency for Education, 2001. LITERATURA Baranovi, B. (2006a): Druatvo znanja i nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Baranovi B. (ur) Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razli ite prerspektive, Institut za druatvena istra~ivanja, Centar za istra~ivanje i razvoj obrazovanja, Zagreb, 15-44. Baranovi, B. (2006): Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativni prikaz, Sociologija sela, god. 44, broj 172/173 (2-3), 181-200 Brazda, M. (1986): Podsjetnik uz program za izbornu nastavu geografije u osnovnoj akoli u akolskoj godini 1986./1987., Geografski horizont 32 (1-2) Brinovec, S. (1990): Posredne oblike dela pri pouku geografije, Geografski obzornik, 37 (3-4) Brinovec, S. (1991): Didakti na na ela pri pouku geografije, Geografski obzornik, 38 (1) Brinovec, S. (2004): Kako pou evati geografijo, Didaktika pouka, Ljubljana, Zavod RS za aolstvo Cigler, N. (1993): Mednarodna primerjava zemljepisnega znanja slovenskih osnovnoakolcev, Geografija v aoli 2 (3) Curi, Z. (2001a): Multimedija u nastavi geografije, Metodika 2 (2-3) Curi, Z. (2001b): Obrada kraa u osmom razredu, Geografski horizont 47 (1) Curi, Z. (2003): Prilog koncepciji metodi kog priru nika za nastavnike zemljopisa (na primjeru priru nika za 8. razred), Metodika 4 (7) Curi, Z.; Glasnovi Horvat, M. (2003): Verbalne metode u nastavi geografije, Metodika 4 (6) Curi, Z.; Vuk, R.; Mili, V. (2007): Ljudski potencijali u nastavi geografije u osnovnim i srednjim akolama Republike Hrvatske, Zbornik 4. hrvatskog geografskog kongresa, Hrvatsko geografsko druatvo, Zagreb, 107-127 Kolenc-Kolnik, K. (1995): Vloga problemske u ne inovacije pri prenovi pouka geografije, Pedagoaka obzorja 10 (3-4) Kolenc-Kolnik, K. (1996a): Geografsko prou evanje specifi nosti prostorske percepcije in identifikacije na primeru aolske mladine, Geografija v aoli 5 (3) Kolenc-Kolnik, K. (1996b): Primerjava med vrstami, atevilom in nivoji geografskih u nih ciljev vezanih na poznavanje sosednjih dr~av, Geografija v aoli 5 (3) Kolenc-Kolnik, K. (1996c): Aktualne naloge didaktike geografije, Sodobna pedagogika 47 (3-4) Kolenc-Kolnik, K. (1997): Naloge didaktike geografije: nekatere danaanje prednosti in slabosti pouka geografije, Geografija v aoli 6 (2-3) Kolenc-Kolnik, K. (2001a): Pomen in mo~nosti korelacije geografije z ostalimi aolskimi predmeti, Geografija v aoli 10 (3) Kolenc-Kolnik, K. (2001b): Nacionalni preizkus znanja: geografija v 9-letni osnovni aoli, Geografija v aoli 10 (3) Kolenc-Kolnik, K. (2002): Geografija  nacionalni preizkus znanja, Vzgoja in izobra~evanje, 33 (2) Kolenc-Kolnik, K. (2004): Oblikovanje prostorskih predstav pri pouku geografije, V: Teorija in praksa regionalizacije Slovenije, Maribor, Pedagoaka fakulteta Kunaver, J. (1993): Mednarodni test geografskega znanja Intergeo II in uspeh slovenskih osmoaolcev, Geografija v aoli 3 (1) Kunaver, J. (1996): Problemi pouka geografije v Sloveniji v lu i kurikularne prenove, Geografija v aoli 5 (3) Kunaver, J. (2001): Evropska dimenzija pouka geografije v lu i mednarodnega simpozija tranzicijskih dr~av, Geografija v aoli 10 (2) Kunaver, J. (2005): Novejaa mednarodna prizadevanja za sodoben pouk geografije, posebej o mednarodni listini o geografski vzgoji in izobra~evanju, V: Slovenska aolska geografija s pogledom v prihodnost, Ljubljana, DZS Maruai, I. (2006): Nastavni programi iz perspektive u enika, u Baranovi B. (ur) Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razli ite perspektive, Institut za druatvena istra~ivanja, Centar za istra~ivanje i razvoj obrazovanja, Zagreb, 181-218. Maruai, I. (2006): Motivacija i akolski predmeti: spolne razlike meu u enicima u kontekstu teorije vrijednosti i o ekivanja, u Baranovi B. (ur) Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razli ite perspektive, Institut za druatvena istra~ivanja, Centar za istra~ivanje i razvoj obrazovanja, Zagreb, 219-257. Matas, M. (1990): Nova koncepcija odgoja i obrazovanja i nastava geografije, Geografski horizont 36 (2) Matas, M. (1991): O planovima i programima nastave geografije u drugom razredu gimnazije i prvom razredu etverogodianjih akola, Geografski horizont 37 (2) Matas, M. (1995): Planovi i programi nastave zemljopisa i kakvoa ud~benika prema rezultatima ankete, Geografski horizont 41 (1) Matas, M. (1996): Metodika nastave geografije, Hrvatsko geografsko druatvo, Zagreb Senega nik, J. (2005): Geografija Evrope v aolskih u benikih evropskih dr~av, doktorska disertacija, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo O autorima Zoran Curi je doktor znanosti iz podru ja geografije, izvanredni je profesor na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matemati kog fakulteta u Zagrebu, voditelj je kolegija Metodika nastave geografije i Turisti ka geografija. Ru~ica Vuk je magistar znanosti iz podru ja geografije, asistent je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matemati kog fakulteta u Zagrebu u Zavodu za metodiku i regionalnu geografiju. Martina Jakov i je znanstveni novak-asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matemati kog fakulteta u Zagrebu u Zavodu za socijalnu geografiju.  Na analizi kurikuluma geografije radili su djelatnici Geografskog odsjeka: Neven Bo i, asistent-znanstveni novak, prof. dr. sc. Zoran Curi, prof. dr. sc. Borna Frst Bjelia, doc. dr. sc. Milan Ili, Martina Jakov i, asistent-znanstveni novak, Jelena Lon ar, asistent-znanstveni novak, Aleksandar Luki, asistent-znanstveni novak, doc. dr. sc. Danijel Oreai, Vedran Prelogovi, asistent-znanstveni novak, Dubravka Spevec, asistent-znanstveni novak, mr. sc. Ru~ica Vuk i Ivan Zupanc, asistent-znanstveni novak.  Prema zanimljivosti geografija je na 4. mjestu iza tjelesne i zdravstvene kulture, stranog jezika i biologije, prema razumljivosti je na 3. mjestu iza tjelesne i zdravstvne kulture i vjeronauka, prema te~ini na 8. mjestu iza matematike, kemije, hrvatskog jezika, fizike, stranog jezika, povijesti i biologije, prema korisnosti u sadaanjosti na 5. mjestu iza stranog jezika, matematike, TZK i hrvatskog jezika, a prema korisnosti za budunost na 4. mjestu iza stranog jezika, matematike i hrvatskog jezika.  Brazda (1986), Brinovec (1990, 1991, 2004), Cigler (1993), Curi (2001a, b, 2003), Curi, Glasnovi Horvat (2003), Kolenc-Kolnik (1995, 1996a, b, c, 1997, 2001a, b, 2002, 2004), Kunaver (1993, 1996, 2001, 2005), Matas (1990, 1991, 1995, 1996), Senega nik (2005, 16-91) i drugi.  Curi, Vuk i Mili (2007). Stavovi nastavnika i profesora geografije o nastavnim programima, ud~benicima i o evaluaciji analizirani su u tri projekta za Otvoreno druatvo Hrvatska. Rezultati analize nisu publicirani.  Curriculum For The Compulsory School, The Pre-School Class And The Leisure-Time Centre (Lpo 94), Ministry of Education and Science in Sweden and National Agency for Education, 2001. Compulsory school Syllabuses, National Agency for Education, 2001.  Obavezno obrazovanje obuhvaa 5 godina osnovne akole i 4 godine ni~e srednje akole.  `vedska Vlada propisuje samo minimalan broj sati za svaki predmet tijekom devetogodianjeg obrazovanja te obrazovne ciljeve koji se moraju postii do kraja 5. i do kraja 9. godine obrazovanja. Minimalna satnica zna i najmanji broj sati koji e u enik provesti na nastavi i pod nadzorom nastavnika (nije uklju en samostalni rad). `kolski odbor odreenu satnicu rasporeuje, prema vlastitom planu, u 9 godina obrazovanja uz obvezu postizanja propisanih ciljeva. `kola mo~e, u utvrenim granicama, pojedinim predmetima dati veu satnicu od minimalne ime se posti~e profilacija ili specijalizacija.  National Core Curriculum for Basic Ecudation 2004, Finish National Bord of Education, Helsinki 2004.  The curriculum for the 10-year compulsory school in Norway, The Royal Ministry of Education, Research and Church Affairs, 1999.  Predmet Prirodna raznolikost (Natural diversity) nalazi se u sklopu kurikularnog podru ja Znanost i okolia (Science and environment).  Druatveni predmeti (Social studies) se nakon 5 godina akolovanja dijele na Geografiju, Povijest i Druatvene znanosti (Social sciences).  `kolovanje se u Norveakoj mo~e podijeliti na tri razine: 1. ni~a osnovna akola (lower primary level*/primary stage) od 1. do 4. razreda; 2. viaa osnovna akola (upper primary level*/intermediate stage) od 5. do 7. razreda; 3. ni~a srednja akola (lower secondary school*/secondary stage) od 8. do 10. razreda (Izvor: http://www.norway.ph/education).  The Structure and Balance of the Curriculum, 5 14 National Guidelines, Learning and Teaching Scotland, 2000.   HYPERLINK "http://www.inca.org.uk" www.inca.org.uk (International Review of Curriculum and Assesment Frameworks Internet Archives); o~ujak 2005.  HYPERLINK "http://www.education.ie" www.education.ie (Department of Education and Science of Republic of Ireland); o~ujak 2005.  HYPERLINK "http://www.ncca.ie" www.ncca.ie (Primary School Curriculum); o~ujak 2005. Primary School Curriculum, The Stationery Office, Dublin, 1999.  Nastava u Irskoj je organizirana u dvije razine: 1. Primary school education (do 6. razreda, odnosno 11-12 godina starosti); 2. Post-primary education (Junior Cycle; 7., 8. i 9. razred).  Social, environmental and scientific education.  About the National Curriculum for England, 1999, Department for Education and Employment, London and Qualification and Curriculum Authority, London,  HYPERLINK "http://www.nc.uk.net/" http://www.nc.uk.net  HYPERLINK "http://www.standards.dfes.gov.uk" www.standards.dfes.gov.uk  HYPERLINK "http://www.qca.org.uk/geography" www.qca.org.uk/geography  HYPERLINK "http://www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.html" www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.html  Primary school obuhvaa dvije razine (Key stage 1 i 2): 1. Infant school od 5. do 7. godine ~ivota, 2. Junior school od 7. do 11. godine ~ivota. Key stage 3 ini Secondary school a traje od 11. do 16. godine ~ivota.  Lehrplan der Volkschule - Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien, 2001,  HYPERLINK "http://www.bmbwk.gv.at/" http://www.bmbwk.gv.at/ Lehrplan AHS - Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, Wien, 2000,  HYPERLINK "http://www.bmbwk.gv.at/" http://www.bmbwk.gv.at/ Hauptschulen HS Lehrplan - Bundesministerium fuer Bildung, Wissenschaft und Kultur, 2000, 2003,  HYPERLINK "http://www.bmbwk.gv.at/" http://www.bmbwk.gv.at/  Framework Curricula for Primary Education, on behalf of Ministry of Education Dinasztia Publishing Company, Budapest, 2000  Veljavni u ni na rti,  HYPERLINK "http://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.asp " http://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.asp, velja a 2005.  Attainment Targets for Compulsory Education, HYPERLINK "http://www.minocw.nl/english/education/doc/Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc,"http://www.minocw.nl/english/education/doc/Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc velja a, 2005.  Ciklusi su: 1. prvi ciklus: neobvezno obrazovanje od 4. do 5. godine starosti; 2. drugi ciklus: obvezno osnovno obrazovanje od 5. do 12. godine starosti; 3. trei ciklus: obvezno (ni~e) srednje obrazovanje od 12. do 16. godine starosti; 4. etvrti ciklus: neobvezno (viae) srednje obrazovanje od 17. do 18. godine starosti u enika  http://www.inca.org.uk/comparative.asp (komparacija akolskog sustava i kurikuluma u izabranim europskim zemljama) http://www.bildungsstandards-bw.de/ (gimnazijski obrazovni standardi - primjer Baden-Wrtemberga) http://www.gdg-stuttgart.de/schulprogramm/schulpro.htm (primjer akolskog programa akole drugog ciklusa u Stuttgartu)  Tipi an primjer iz Baden-Wrtemberga (ukupno 8 sati u 6 razreda): 5., 6. i 7. razred imaju tjedno po 2 sata, 8. razred 1 sat, a 9. i 10. razred tjedno 0,5 sati nastave geografije. Sat traje 45 minuta. Bez obzira na tip akole, u pravilu u 5. i 6. razredu ukupno je tjedno 28 sati obveznih i obveznih izbornih predmeta, a od 7. do 10. razreda 30 sati tjedno. U slu aju petodnevnog radnog tjedna prosje no se predaje 188 dana na godinu.     PAGE  PAGE 1 8:>0FpapVVVp $dha$gdP$dh`a$gd`$dh`a$gdP$a$zkd$$Ifl0p$X t04%644 la xZdfhjz|•@TЖȗʗ0<~P lnpr8:Rʝ̝PR>@𷯪𯟗𯟗h8h_nCJaJh:{CJaJh8hR+;CJaJ h:{5h?hR+;5 h85h`h?hR+;6\h?h:{\ h:{\h?hR+;\jh?hR+;0JUh:{ h?hR+;hdqhR+;670NP pxm`S $ & F$Ifa$ $ & F $Ifa$ $$1$Ifa$gkd\$$Ifl$4% t04%644 la $$1$Ifa$$a$$dh`a$gdPpr<ΝTB|ooooooo $ & F$Ifa$$1$Ifzkd$$Ifl0p$X t04%644 la @ J "$(BPd~6<ȧ<D© fnīȫRTƮЮ"$6歼歼h?hR+;6h:{h:{6 h?h:{h:{hR+;6jh?hR+;0J5U h?h?h:{h?hR+;5 h?hR+;h:{CJaJh8hR+;CJaJAJ$|o $ & F$Ifa$$1$Ifzkdp$$Ifl0p$X t04%644 la$&(Τޥ.teZK$dh`a$gd:{ $dha$gd,ub$dh`a$gd` $dha$gd`$a$zkd$$Ifl0p$X t04%644 lab@  ,~ĵʵJP >@$n,..8*,8:Ѽhi*hi*hR+;CJaJjhi*0JU h?h?h%CJaJh8hR+;CJaJ h%5 h85h?hR+;5h%h:{hR+;6h:{h:{6h?hR+;6h:{ h?hR+;:.>@f@xm`````` $ & F$Ifa$ $1$Ifgdgkd$$Ifl$4% t04%644 la $$1$Ifa$$a$$dh`a$gd% @$0zwrcc$dh`a$gd%$a$zkd$$Ifl0p$X t04%644 la $ & F$Ifa$ n24HZ  >$&($dh`a$gd(P$dh`a$gdZ $dha$gd(P $dha$gd0 $dha$gd,ub$a$gdi*$dh`a$gdi*:lnpr@BND024FHN\26PXfh fhz|*ÿÿ˻϶hZh(P6hZhZ6hZh(P h?h(Ph?h(P5 h(P5hMxzh*<hyh5l@h hh h?hSu h?haOhi*hR+;5hi*hi*5 h,ub5 h?hR+;8(.4\^$*vz0:HJNP"$ $<NP\lBlntF8:" N   h?h(P6hZhZhZ6hZh(P6h(P h?h(PV    HN.ln"0"~""" $:$>$((((b)d)))))))***** + ++++,,,L,N,P,j*h hUh h0JjUh hUjh hUjh hU h hhh,ubh(P5h(Ph?h(P\h?h(P6\h?h(P6h]hZ h?h(P2((((()+P,R,d,..2/j0l0z0D1F1R1~2 $ & F!a$gd $dha$gd $ & F a$gdx & F"gd $dha$gd,ub & F#gddhgd $dha$gd(P$a$gd(PP,R,d,-----....d.f.h........./0/2/4////f0h0l0z0B1D1R1T111111|2~22222223jh hUjh hUh,ub h,ubh,ubj<h hUjUh hUjhh hUhjh hUjh hU h hhmH sH h&2~23>4444566(67 767799$9t99 $dha$gdkt$a$gd $dha$gd0 $ & F$a$gd $dha$gd  dh7$8$H$gd,ub $ & F a$gdx $dha$gd,ub $ & F!a$gd33333333<4@444445566(67 767777L8N8P88899$9*:@:F:H:j:n:p:<;>;@;;;<<"<<;z h,ubhjh hUh j hkthktUjhkthktUhkt hkthkt h h hx h,ubh,ubh,ubh&h hmH sH jUh hU h hjh hUh09*:,:@:n:<<"<<<==|>???LA~BCdhgdA2dhgd[  & Fgddhgd & F!7$8$H$gd dh7$8$H$gd $dha$gd0$a$gd $dha$gd $ & F$a$gd<<<===z>~>???H??xA B~BBBhCCCCC"DXD`DbDxDDDDE,EEEEEEEEüzvnvjjhx7hh6hh_h_6h_ h_6hu%hqhA2hA26hA2h?N h[ 6h[ h[ 6h[ h,ubh05 hkthh&hCJaJh,ubhCJaJhCJaJhCJaJmH sH #h,ubh5B*\mH phsH (CbDEEFBGGHIVKMpMMMMMMzNNNNNN,OfOOOOOFP|PPPPPSPSRSSXTlTnTTTUFUHULUNURUdUfUxUzUU.V@VBVTVVVW6WHWJW\W^WXXXXXYYY YYYbYfYZ[[ [ [[[[[|]]]^L^hu%hu%6hu%hyhT6hThd^khyhd^k6hyh0hWhW6hWhWh(76hGh(7h(76h(7h?ND|]L^_`,azb|b~bbbTdVdeeffjn&qrJtt|u$a$gd1agdL dhgddhgd?Ndhgd)dhgdYKdhgdu%L^n^p^J____L`````*aXaZaaxbzb~bbbbbbbbbcc c0c^ccccccRdTdVdjdddeee$fffffffZhhjh[ h]ehrjh]0JUhv h?hL hh=XhL h\$h]hc hc 6hc h%<\h%<\6h%<\h)h)h)6hYKhYKhYK6 h?Nh?Nh?N7jjnn&q(qrrtt|u~u&z(zzz{{} }~~܀ހā .0:<>^`<>@VX,.0 շըՙՎh]5B*\phj!h]CJUaJj!h]CJUaJj> h]CJUaJh]5B*\mH phsH h]CJaJjh]CJUaJjh]Uh]jh]0JU8|u&zz{}~܀ހ. Jމʌ8z|$a$7$8$H$gd=f $ a$gd=f$a$ :<FHJLډ܉މʌ̌Ό؍ڍ܍  顖uj}&h]CJUaJ#j$h?h]CJUaJh?h]CJaJjh?h]CJUaJj $h]CJUaJj#h]CJUaJj"h]CJUaJjh]CJUaJh]CJaJh]jh]0JU-46DFHvxz|~tvxtvx&(FHJLNbdf&(*FH—ėXZ\^ҿҰҡҖ҇ҵҿҿҿj)h]CJUaJh]5B*\phj(h]CJUaJ h]5jh]0JUh]j'h]CJUaJh]CJaJh]0JCJaJjh]CJUaJj'h]CJUaJ1|vHJ&—ƗnXZĝƝʝ̝Нҝ֝؝ܝޝh]hgd ye &`#$gd.Z$a$gdi*$a$d[$^ĝƝȝ̝Νҝԝ؝ڝޝ hL hzU0JmHnHu h]0Jjh]0JUjh Uh h]hi*h]CJaJ  $a$gd1ah]hgd ye &`#$gd.Z,1h. A!"#$% z$$If!vh5H$#vH$:V l t0H$65H$$$If!vh5X5#vX#v:V l t0H$6,5X5$$If!vh5X5#vX#v:V l t0H$6,5X5$$If!vh5X5#vX#v:V l t0H$6,5X5z$$If!vh54%#v4%:V l t04%654%$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh54%#v4%:V l t04%6,54%$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55#v#v:V lF t0655$$If!vh55#v#v:V l t06,55$$If!vh55#v#v:V l t06,55$$If!vh55#v#v:V l t06,55$$If!vh55#v#v:V l t06,55$$If!vh55#v#v:V l t06,55$$If!vh55#v#v:V l t06,55$$If!vh55#v#v:V l t06,55$$If!vh55#v#v:V l t06,55$$If!vh55#v#v:V l t06,55z$$If!vh54%#v4%:V l t04%654%$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55Xz$$If!vh5H$#vH$:V l t0H$65H$$$If!vh55#v#v:V l t0H$6,55z$$If!vh54%#v4%:V l t04%654%$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55Xz$$If!vh54%#v4%:V l t04%654%$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55X$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55Xz$$If!vh54%#v4%:V l t04%654%$$If!vh55X#v#vX:V l t04%6,55XDyK yK 0http://www.bmbwk.gv.at/DyK http://www.bmbwk.gv.at/yK 0http://www.bmbwk.gv.at/DyK yK 0http://www.bmbwk.gv.at/DyK yK ,http://www.nc.uk.net/DyK www.standards.dfes.gov.ukyK Dhttp://www.standards.dfes.gov.uk/DyK www.qca.org.uk/geographyyK @http://www.qca.org.uk/geographyDyK Bwww.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.htmlyK http://www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.htmlDyK www.inca.org.ukyK 0http://www.inca.org.uk/DyK www.education.ieyK 2http://www.education.ie/DyK  www.ncca.ieyK (http://www.ncca.ie/DyK yK http://www.minocw.nl/english/education/doc/Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc,!DyK yK http://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.aspDyK www.inca.org.ukyK 0http://www.inca.org.uk/DyK www.education.ieyK 2http://www.education.ie/DyK  www.ncca.ieyK (http://www.ncca.ie/DyK yK ,http://www.nc.uk.net/DyK www.standards.dfes.gov.ukyK Dhttp://www.standards.dfes.gov.uk/DyK www.qca.org.uk/geographyyK @http://www.qca.org.uk/geographyDyK Bwww.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.htmlyK http://www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.htmlDyK yK 0http://www.bmbwk.gv.at/DyK http://www.bmbwk.gv.at/yK 0http://www.bmbwk.gv.at/DyK yK 0http://www.bmbwk.gv.at/!DyK yK http://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.aspDyK yK http://www.minocw.nl/english/education/doc/Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc,^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHzz  Heading 4!$$hd@&[$^ha$+6B*OJQJ]^JaJmH phsH tH DA`D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k (No List TT Style2!$d& #$*$7$8$a$ aJmH sH >@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*JC@"J Body Text Indent$`a$6U@16  Hyperlink >*B*ph4BB4 Body Text$a$4 @R4  yeFooter  p#.)@a.  ye Page NumberPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] C. 0Q #./h/l05;<<=IGKju{ C d  @*fgj  $$$'8N).9BL_js.N*V.x@: P,3<EQL^j ^QTW[\]_acefhikln('T18`?8I.O:{$Ȱd&b,8j`08p$.@(~29C|]|u|PRSUVXYZ^`bdgjmoh$<~5NP`.|.VXXXXXXXXXXXX  '!!f #4(*YrtKrXYjXXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ?-.DFfhrt  .5TU]_ ./DFUVWYfhln24AEQR_`}01. 1 Y [ r t   ( * r { | | ~ / 0 = ? V X       ) + 5 6 ? A q r DFVWrstu|}()02OQdenp@GQTbd46HI:<'(89WX]^ >@DE23PQgh$%OP]_cd%&,.34<=DEMNXZqr  LM_`:;=>ef > ? H J Q R b c !!!!"")"*","-"h"i"r"s"""""""""o#p#######$$$$r$t$$$|%}%%%&&&&&&&&{'}'((X)Z)))))))))))* *&*'***?+@+A+C+!,",,,,,,,,,L-M-..........////4/5/_/`/h/k/l0n000111122222222i3k3y3{333333333,4-4=4>4R4S444444455$5%5(5)5T5U5[5\5b5e5555555 6 6B6D6Y6Z6u6w666666688D8E888l9m999':(:;;;;D<E<I<K<U<V<h<i<<<<<<<%=&=R=T=======k>l>>>??}A~AAABB`BbB~BBBBBBBBBBBBBBCC)C+C-C.CKCMCbCcCCCF F_F`FxFyFFFH2I5I=I@IKIMIIIIIJ J8J9JJJJJGKIK[L\LkLlLLLLLLLMM?M@MlMmMNNNNNNNNNNNNOOOO'O(OOOOOAPCPPPPPPPQQQQRR2R4RbRdRRRRR-S.SdSfSqSrSSSdTeTAUBUMUNUVVVVWWgXiXjXkXXX@YAYYYYYZZ\\y\z\]]2^4^^^``bbzd{dddjgg3i4i$j%j_jajjjjj k kkkYkZkkkkkkkkkll mmOmPmmmmmnnMnOnnnnnGoIooo p p)p*p=p?pppqqQqSqmqnqqqqqqqqqrr$r&rlrmrrrrrrrsstuu u8u:uJuMuTu`ufujukuruyuzuuuuuuuuuuuv vvvv v"v-v8v@vvvvvvv-w/wwwwwwwwwwwBxDxxxxxxxxxxx0y2yzz;ztu̼μ+,/0KMNOefɽʽ01ƾȾTU\]޿߿GI^`DE Z\ TU?@XY&(^_NQ h%<>~6NXZ_.1{qrEG.0>@HIpqW46=>79RSX[[]klps km#%MOUV $%QSVXbcjk+,57KMQT 35abru{|VXop !()efjk{~ kmop BCEFVY_`[]^`jmstMOPR\_ef+,3579=@hj.079<=AD\^ ')LM\]cd ,-79OPfg"#/124 ST3724;<JL$&!uw13;=%(.VfiLP  ;? A Z    @ D   }       : Q S     q t   JMZ^9;JLZ[-.Z[ ./DE0 1 } ~ ')12bd56;<23?@gh-.YZFGRS ""####&&Y)Z)**++,,....2244c5e5555599;;;;??aBbBCCF FFF3I5I>I@IHKIKZL\LLLLLcMdM'N(NNNOOOOOO P!PPPPPPPeQfQQQQQQQRR3R4RcRdRRRRRRRSSSSSSTTcTeTTTTTLUNUUUUUVVWVVVWWXXYYYYYYZZFZGZZZZZ3[4[[[[[[[\\f\g\\\]]K]L]]]]]H^I^z^{^^^^^D_E___``g`h```HaIaaaaabbFbGbbbbbFcGccccc7d8dddeeXeYeeeFfGfffff'g(gtgvggghh[h\hhh*i+iiiii^jajjjjjkkNmPmmmmmnnNnOnnnnnHoIooo>p?pqqRqSqqqtttu u uvvvv ww.w/wwwwwjxkxxx/y2yyy { {{{||~~@BRSHI‚45΃σDEԅՅ OPvx$% :;RVNOYZNOݑߑ')FG TUWXەܕHL͞Ξՠנ}~01CD֤פ:;ȥɥz{ΦϦ%&$%ϹѹڹܹcdCE-. =>6OXZ_{ EGQR>@HIpqW46=>79CD\]@AWX+,abop jkopEF_`QR+,/0tuxyLM0244714IL#&!tw03:=$(-V MP  <? A [    A D     R S   q t Z^IL  mn | 122I | 12  rL pOz9Y +m|Fj Ȍ"$ К  T\h (&D!:KjcQ!VZqk# \Z/(,VA%d,b(*-"K-3?>`I54^bxqg9 9B]ƶW=ƴD#,WN)_Oڹ"QspV0R T Ma[wge4Sn><Tif]UćaVeog؟@CT)#0U؟  0V        0V4> 0V0Vj* %q_c &  B V] 0QF_n/zUyr6CI5v1#Y\$9%u%W3'&~'l.z[11;2A2dQ3nZ6(7x78`99^9R+;*<_<=(=?Z@5l@?6CEpC4F sG}I0KYKk L:L?NON<}N>OaO(PH"Q;R_RWD[%<\h\!_3`1aNkb,ubVd ye-fGkd^kQlilum/n*pNQpt"tktuR3uSudvk8x/rx yMxz:{}i3 u=f~i*Sv$D$u(?Ux)xCV9/h5[vZy.N7=X[pv+=t &Pk`pw]8],m\.iL .ZRu{ XDXHXLXPXTXZX`XfXhXjXlXnXpXrXtXxXzX~XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1Df[&K&> %'~ %'~!4dZ 2QHP?R+;2!xxNastava geografijeAnarvuk                           Oh+'0  8 D P \hpxNastava geografijeAnaNormalrvuk5Microsoft Office Word@J@6W@ș6,@F"l %'՜.+,D՜.+,\ hp   Hrvatsko mjeriteljsko drutvo~ Nastava geografije Title  8@ _PID_HLINKSAL  n!Xhttp://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.asp`1Qhttp://www.minocw.nl/english/education/doc/Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc,`;mhttp://www.ncca.ie/`http://www.education.ie/`"8http://www.inca.org.uk/`Ihttp://www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.html` b http://www.qca.org.uk/geography`Y "http://www.standards.dfes.gov.uk/`  http://www.nc.uk.net/`s}http://www.bmbwk.gv.at/`s}http://www.bmbwk.gv.at/`s}http://www.bmbwk.gv.at/`1!Qhttp://www.minocw.nl/english/education/doc/Kerndoelen_basisonderwijs_Engels.doc,` nXhttp://www.mszs.si/slo/solstvo/os/ucni_nacrti/os/9letna/ucni_nacrti/skupni_predmeti.asp`s}http://www.bmbwk.gv.at/`s}http://www.bmbwk.gv.at/`s}http://www.bmbwk.gv.at/`Ihttp://www.woodlands-junior.kent.sch.uk/customs/questions/education.html` b http://www.qca.org.uk/geography`Y "http://www.standards.dfes.gov.uk/`  http://www.nc.uk.net/`;mhttp://www.ncca.ie/`http://www.education.ie/`"8http://www.inca.org.uk/`  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvwxyz{|}~Root Entry F%lData q*1TableYWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q