ࡱ> % ibjbj%% .GGjd%l*>>>R===8=<$>LR"n|@:@"@@@@@@kkkkkkk$o qhl}>@@@@@lI>>@@mJIII@>@>@kI@kII0JmY|>>Z@p@ I}R^:=BYZm<"nY\rFz\rZIRR>>>>Mr.sc. Saaa Drezgi Sveu iliate u Rijeci Ekonomski fakultet Rijeka, 03. o~ujak 2008. UTJECAJ CIJENA KOMUNALNIH USLUGA NA }IVOTNI STANDARD I INFLACIJU 1. UVOD Rast cijena nakon du~eg vremena ponovno je jedna od glavnih tema ekonomskih rasprava i istra~ivanja. Osobit senzibilitet prema opasnosti od inflacije ima korijene u prisjeanju na bolna iskustva iz proalosti brojnih zemalja u kojima su se vee stope inflacije uspijevale smanjiti uz iznimne ekonomske troakove. Prije svega recesijom, padom druatvenog proizvoda, poveanjem nezaposlenosti. Tako je i viaa stopa inflacije u Hrvatskoj imala velik odjek u javnosti. Osim porasta cijena energenata i prehrambenih proizvoda, spomenute su i komunalne usluge kao jedan od glavnih uzroka iznenadnog porasta cijena. Stoga je i cilj ovog rada istra~iti doprinos rasta cijena komunalnih usluga opem rastu cijena u Republici Hrvatskoj te analizirati detaljnije problematiku njihova utjecaja na ~ivotni standard. U prvom dijelu rada, nakon uvoda, usporeen je opi rast cijena u Republici Hrvatskoj te zemljama lanicama EU. Takoer se analizira struktura indeksa potroaa kih cijena. U treem dijelu analizira se detaljnije porast cijena komunalnih usluga te zna aj tog porasta za ~ivotni standard. U evtrom dijelu daju se konkretni prijedlozi za ubla~avanje inflatornog pritiska na ~ivotni standard u Hrvatskoj. Zaklju ak daje sintezu istra~ivanja. 2. UVODNO O PORASTU CIJENA Uzroci rasta cijena odnosno inflacije mogu biti razli iti. Obi no se razlikuju inercijska, troakovna inflacija, te inflacija potra~nje. Tako i za sadaanji porast cijena u Hrvatskoj i zemljama EU nisu u potpunosti odgovorni isti uzroci. Inflacijski val u svim zemljama izazvala je troakovna inflacija u obliku porasta cijena naftnih derivata i cijena prehrambenih proizvoda. Meutim, u mnogim zemljama, pa tako i Hrvatskoj, u opi rast cijena uklopio se i rast cijena komunalnih usluga koji je samo u manjoj mjeri izazvan poskupljenjem energenata. Rije  je o zavraetku procesa konvergencije cijena koji je u pojedinim sektorima, prije svega prehrambenom ve zavraio, a u dijelu sektora komunalnih usluga joa uvijek traje. Razlog sporijoj konvergenciji je u slabijem ~ivotnom standardu tranzicijskih zemalja koji se pokuaao zaatititi odgodom rasta cijena u ovom sektoru. Meutim, cijena ovih usluga mora se platiti, a namiruje se putem poreznog sustava. Treba takoer dodati da pojedine zemlje joa uvijek imaju problema i sa inflacijom potra~nje te inercijskom inflacijom ato se mo~e uo iti i po dvoznamenkastim stopama inflacije u pojedinim zemljama (tablica 1). Hrvatska ekonomska politika do sada je uspjeano izbjegavala navedene oblike inflacije te, osim u slu aju novih troakovnih udara, ne bi trebalo o ekivati znatniji rast cijena. Tablica 1: Usporedba inflacije u Hrvatskoj i zemljama lanicama EU (u postotku) godianje stopemjese ne stopeprosinac 2007/2006sije anj 2008/ 2007prosinac 2007/studeni2007sije anj 2008/prosinac 2007Belgija3,13,50,4-1,3Njema ka3,12,90,7-0,4Irska3,23,1--0,7Gr ka3,93,90,5-0,3panjolska4,34,40,4-0,6Francuska2,83,20,40,0Italija2,83,10,3-0,8Luksemburg4,34,20,4-0,4Nizozemska1,61,8-0,50Austrija3,53,10,6-0,3Portugal2,72,90,1-0,1Slovenija5,76,40,40,1Finska1,93,51,61,2Bugarska11,611,71,11,5 eaka5,57,90,63,3Danska2,43-0,10,3Estonija9,711,30,72,1Cipar3,74,10,3-0,4Latvija1415,60,62,8Litva8,2100,51,7Maarska7,47,40,31,7Malta3,13,80,1-0,4Poljska4,24,40,30,5Rumunjska6,77,30,60,9Slova ka2,53,20,31,2`vedska2,530,10V.Britanija2,12,20,6-0,7Hrvatska5,86,21,20,7EU stare lanice2,93,20,4-0,3EU nove lanice6,97,80,51,3Izvor: Eurostat, Euro-indicators, priopenje za prosinac 2007 te sije anj 2008, news release, 29. velja e 2008. Podaci za Republiku Hrvatsku: Dr~avni zavod za statistiku, priopenja, 18. velja e 2008. ( HYPERLINK "http://www.dzs.hr" http://www.dzs.hr) Tablica 1 djelomi no pojaanjava pokretanje inflacijske spirale u Hrvatskoj. Usporeene su godianje te mjese ne stope rasta cijena u Republici Hrvatskoj i lanicama EU. Mo~e se uo iti da je u veini zemalja prisutna inflacija u veoj mjeri nego proteklih godina. Radi se o utjecaju troakovne inflacije koja je izazvana eksternim aokom - porastom cijena naftnih derivata i ~itarica na svjetskom tr~iatu. Ipak, vidljivo je da su stare lanice EU u okviru svojih ekonomskih sustava ipak uspjeanije amortizirale poveane cijene Ako se usporedi rast cijena u Hrvatskoj te novih lanica EU mo~e se zapaziti da se po visini indeksa Hrvatska nalazi na za elju, na osmom mjestu od ukupno 12 dr~ava. Porast cijena, odnosno inflacija, mjerena indeksom potroaa kih cijena u Republici Hrvatskoj u sije nju 2007. u odnosu na sije anj 2006. godine, prema podacima Dr~avnog zavoda za statistiku iznosila je 6,2%. Na inflaciju je najviae utjecao porast cijena prehrambenih proizvoda i to za 11,2%. Na godianjoj razini najviae su porasle cijene ulja i masti (31,8%), povra (19%) i voa (24,8%), mlijeka, sira i jaja (17,0%) te kruha i ~itarica (13,9%). Takoer su znatno porasle i cijene tekuih goriva i to za 26,3%. Zanimljivo je da je sli an rast cijena mogue zapaziti i u Euro zoni  na godianjoj razini (sije anj 2007/sije anj 2006) cijena goriva za transport porasla je za 15,0%; mlijeka, sira i jaja za 12,9%; kruha i ~itarica 7,7% itd. Dakle, mo~e se uo iti da su cijene u Hrvatskoj porasle neato viae nego u odnosu na prosjek EU. Ovakav porast cijena izazvao je zna ajnu reakciju javnosti te su se po eli tra~iti uzroci takvih inflatornih kretanja u Republici Hrvatskoj. Kao jedan od zna ajnih elemenata rasta cijena spomenut je i rast cijena komunalnih usluga. Meutim, ve iz podatka Dr~avnog zavoda za statistiku mo~e se utvrditi da porast cijena nikako nije u veoj mjeri izazvan cijenama komunalnih usluga. To pokazuju podaci Dr~avnog zavoda za statistiku (DZS-a) o rastu cijena opskrbe vodom i ostalih komunalnih usluga koje su na godianjoj razini (prosinac 2007/prosinac 2006) rasle tek 6%. Pri tome je godianji rast cijena opskrbe vodom 6,2%, a odvoza smea i otpada 5,5%. Neato vei rast cijena komunalnih usluga krajem 2007. te po etkom 2008. godine odnosi se na pojedine lokalne jedinice (osobito grad Zagreb) te na agregatnoj razini ne mo~e utjecati na zna ajan porast razine cijena u ovom sektoru. Mo~e se ipak primijetiti da cijene navedenih usluga imaju tendenciju rasta  godianji rast cijena opskrbe vodom i ostalih komunalnih usluga u sije nju 2008 iznosio je 7,9% ato je iznad prosjeka rasta ope razine cijena. Zna aj rasta cijena komunalnih usluga najbolje se mo~e uo iti putem analize strukture porasta indeksa potroaa kih cijena koja je prikazana u tablici 2. Mo~e se uo iti da i na godianjoj i na mjese noj razini najvei udio u strukturi rasta cijena ima prehrana te u sklopu te kategorije porast cijena kruha i ~itarica te mlijeka, sira i jaja. Meutim, takoer se mo~e uo iti da je razlika izmeu rasta cijena prehrambenih proizvoda te komunalnih usluga na godianjoj razini neusporedivo vea nego na mjese noj. U slu aju da se takve tendencije nastave, na godianjoj razini u 2008. godini, cijene komunalnih usluga mogle bi znatno viae teretiti potroaa ku koaaricu graana. Tablica 2: Struktura poveanja indeksa potroaa kih cijena godianje stopemjese ne stope1.2008/1.200712.2008/12.20071.2008/12.200712.2008/11.2007Prehrana3,503,160,640,89Kruh i ~itarice0,740,510,190,05Meso0,230,240,000,03Mlijeko sir i jaja0,790,820,060,37Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva0,700,570,340,25Opskrba vodom i razli ite komunalne usluge0,220,170,190,00Opskrba vodom0,180,130,150,00Odvoz smea i otpada0,050,040,040,00Gorivo i energija0,300,260,100,25Izvor: Izra un autora, podaci Dr~avnog zavoda za statistiku, http//www.dzs.hr/ 3. ANALIZA PORASTA CIJENA KOMUNALNIH USLUGA U prethodnom dijelu napomenuto je da su cijene prehrambenih proizvoda na godianjoj razini rasle za 11,2%. a dijela komunalnih usluga oko 7,9%. Meutim, iz indeksa potroaa kih cijena nije mogue precizno utvrditi utjecaj na ~ivotni standard graana. Porast cijena prehrambenih proizvoda svakako ima najvei utjecaj na standard u Hrvatskoj zbog relativno veeg udjela od ostalih troakova u potroaa koj koaarici. U razvijenim zemljama troakovi za prehrambene proizvode u potroaa koj koaarici sudjeluju u manjoj mjeri dok cijene komunalnih usluga obuhvaaju vei dio potroaa ke koaarice kuanstava. Dakle, utjecaj porasta cijena na ~ivotni standard mo~e se mnogo preciznije mjeriti putem usporedbe prosje ne neto plae u Republici Hrvatskoj te prosje nog iznosa potroaa ke koaarice koja se mjeri na temelju etvero lane obitelji. Takva istra~ivanja provode u Hrvatskoj Nezavisni sindikati Hrvatske (NSH). Metodologija izra una iznosa potroaa ke koaarice temelji se na etvero lanoj obitelji iji su lanovi roditelji i dvoje djece akolske dobi. Bitno je u okviru izra una navesti troakove koji se odnose dijelom na komunalne usluge: troakovi stanovanja obuhvaaju prosje ne re~ijske troakove za stan od 60 m, te troakove obnavljanja kuanskih aparata i namjeataja. Re~ijski troakovi obuhvaaju troakove struje, vode, grijanja, istoe, komunalne naknade i doprinose za zajedni ku pri uvu zgrade. Takoer, pretpostavka je kako obitelj nema osobni automobil, odnosno koristi se isklju ivo uslugama javnog prijevoza. Tako su u troakove prijevoza uklju ene cijene dvije mjese ne radni ke karte. Va~no je napomenuti da u okviru komunalnih usluga u potroaa koj koaarici NSH nalazi se niz troakova koje nisu u nadle~nosti jedinica lokalne samouprave kao ato su pri uva, potroanja elektri ne energije, djelomi no grijanje itd. Treba takoer napomenuti da se postotni porast troakova u okviru potroaa ke koaarice koju izra unavaju Nezavisni sindikati Hrvatske znatno razlikuje od indeksa potroaa kih cijena. Porast troakova u okviru potroaa ke koaarice zna io bi znatno vei rast inflacije koja se mjeri navedenim indeksom. Razlog je u daleko veem broju cijena proizvoda i usluga koji se obuhvaa indeksom potroaa kih cijena. Stoga bi porast troakova potroaa ke koaarice od 10% zna io izuzetno visoku inflaciju. Kako bi se utvrdio utjecaj na ~ivotni standard graana, korisno je uzeti u obzir isto razdoblje kao i u slu aju godianjeg indeksa rasta cijena. Dakle, u odnos se stavlja iznos potroaa ke koaarice prosinac 2007/prosinac 2006 te prosje ne neto plae listopad 2007/listopad 2006 godine (nema podataka za prosinac 2007). Potroaa ka koaarica u prosincu 2006. godine iznosila je 6287,89 kuna, a u prosincu 2007. godine 6361,01 kuna ili ato predstavlja poveanje od 1,2% (u potroaa ku koaaricu nisu uzeti u obzir troakovi iznajmljivanja stana i niza drugih izdataka koji bi zna ajno poveali navedene iznose). Prosje na neto plaa iznosila je za mjesec listopad 2006. godine 4585 kuna ili 72,92% potroaa ke koaarice, a za listopad 2007. godine 4871 kunu ili 76,58% potroaa ke koaarice za etvero lanu obitelj. U postotku gledano, porast neto plae iznosi 6,2% i vei je od rasta troakova potroaa ke koaarice. Meutim, treba znati da ipak u okviru potroaa ke koaarice nisu uklju eni pojedini troakovi koji zna ajno utje u na standard kao ato su troakovi kupnje nekretnina koji su u Hrvatskoj u posljednjih godina bilje~ili visoke stope godianjeg rasta (troakovi vezani za upotrebu osobnog automobila takoer). Meutim, postavlja se pitanje koliki je utjecaj porasta cijena komunalnih usluga u okviru potroaa ke koaarice. `to se ti e komunalnih usluga prema Nezavisnim sindikatima Hrvatske u potroaa koj koaarici ine u oko 20% troakova. Kada bi se, primjerice, dogodilo agregatno poveanje komunalnih usluga za 10% u odnosu na visinu potroaa ke koaarice za prosinac 2007. godine, ono bi iznosilo bi oko 127 kuna (tablica 3). Naravno, tako visoko poveanje cijena na godianjoj razini nije realno o ekivati. Zatim je zanimljivo troaak komunalnih usluga usporediti s troakom kupnje prehrambenih proizvoda u okviru potroaa ke koaarice. Udio prehrambenih proizvoda u potroaa koj koaarici prema Nezavisnim sindikatima Hrvatske iznosi 39,91% za prosinac 2007. godine. Kada bi se, primjerice dogodilo takvo poveanje troakova prehrane (u iznosu od 10%), ono bi rezultiralo porastom iznosa potroaa ke koaarice od oko 254 kune. Prema tome mo~e se zaklju iti da, s obzirom na udio u potroaa koj koaarici, porast cijena prehrambenih proizvoda dvostruko viae optereuje dohodak graana nego porast cijena komunalnih usluga. S obzirom na to da se u 2007. godini dogodio dvostruko vei rast cijena prehrambenih proizvoda u odnosu na komunalne usluge, mo~emo zaklju iti da je porast cijena prehrambenih proizvoda prosje no etiri puta viae utjecao na porast iznosa potroaa ke koaarice u odnosu na porast cijena komunalnih usluga. Na tablici 1 vidi se da jednako poveanje postotno poveanje cijene prehrambenih i komunalnih usluga dovodi do dvostruko veeg apsolutnog rasta cijena prehrambenih usluga. Tablica 3: Porast cijena od 10% u okviru potroaa ke koaarice NHS SADA`NJE CIJENEPORAST CIJENA OD 10%UKUPNOPOTRO`A KA KO`ARICA6361.0636.16997.1PREHRAMBENI PROIZVODI2538.7254.02792.5KOMUNALNE USLUGE (`IRI OPSEG)1272.2127.21399.4KOMUNALNE USLUGE (U}I OPSEG) 763.376.3839.7Izvor: Izra un autora na temelju podataka NHS Meutim, ako razmatramo odgovornost i utjecaj jedinica lokalne samouprave na ~ivotni standard graana i troakove komunalnih usluga, tada moramo razmatrati komunalne usluge u svom u~em opsegu. Nezavisni hrvatski sindikati i Dr~avni zavod za statistiku pod  re~ijskim troakovima navode troakove za iju visinu nisu odgovorne lokalne jedinice kao ato je na primjer doprinos za zajedni ku pri uvu zgrade, opskrba elektri nom energijom i troakovi grijanja u veini jedinica lokalne samouprave. Nadalje, u okviru cijene pojedinih komunalnih usluga pod nadle~nosti lokalnih jedinica dio naknada ubiru druge agencije javnog sektora. Tako, na primjer, cijena vode sadr~i i naknade za zaatitu i koriatenje vode a koje su prihod Hrvatskih voda (i u prosjeku ine 33% cijene vode za krajnjeg korisnika). Stoga, razmatramo li podatke prema metodologiji NHS/DZS, odnosno udjelu komunalnih usluga u potroaa koj koaarici od 20%, mo~emo zaklju iti da je rast cijena komunalnih usluga na godianjoj razini (koje uklju uju i grijanje te elektri nu energiju) u 2007. godini doveo do porasta troakova u iznosu od 14 kuna. Ako se u odnos uzmu samo komunalne usluge u svom u~em opsegu (opskrba vodom, javni prijevoz, komunalna naknada te zbrinjavanje komunalnog otpada) (u iznosu od oko 60% svih komunalnih davanja u okviru potroaa ke koaarice) porast cijena za proteklu godinu iznosio bi neato viae od 8 kuna. 4. MOGUNOSTI SMANJENJA CIJENA KOMUNALNIH USLUGA Ve je napomenuto da se mo~e o ekivati trend porasta cijena komunalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Dva su zna ajna razloga za porast cijena. Kao prvo troaak komunalnih usluga joa uvijek je u velikoj mjeri subvencioniran i kao takav tereti prora une sredianje i lokalne dr~ave. Drugi razlog je u potrebnim izdacima za razvoj komunalne infrastrukture koji je esto sadr~an u kona noj cijeni pojedine komunalne usluge. Stoga se postavlja pitanje u mo~e li i u kojoj mjeri dr~ava utjecati na smanjenje cijena komunalnih usluga. Nameu se dvije mogunosti, jedna na strani sredianje dr~ave u obliku odricanja od dijela prihoda od PDV-a te druga na strani lokalnih vlasti u obliku sna~nijeg anga~mana u pravcu racionalizacije poslovanja subjekata odgovornih za ponudu komunalnih dobara i usluga. Cijene komunalnih usluga karakteriziraju brojne specifi nosti. Tako se cijene u ovom sektoru znatno razlikuju meu pojedinim lokalnim jedinicama. Takve razlike posljedica su razli ite politike ubiranja neporeznih prihoda u pojedinim lokalnim jedinicama, ali i prostornim, gospodarskim i drugim karakteristikama pojedine lokalne jedinice. Meutim, problem predstavlja injenica da ne postoji baza podataka koja bi omoguila analizu uspjeanosti i efikasnosti poslovanja komunalnih druatava po lokalnim jedinicama. Zbog toga nema ni temelja za pritisak navedenih druatava na smanjivanje mogue neefikasnosti u organizacijskom i operativnom djelovanju koje bi omoguile smanjenje cijena, ali i porast kvalitete. U Hrvatskoj postoje institucije koje bi mogle obavljati taj zadatak (Udruga gradova, Savez opina i gradova RH). Tablicom 4 usporeene su cijene dijela komunalnih usluga. Mogu se uo iti zna ajne razlike u cijenama pojedinih usluga po gradovima. Meutim, bez primjerenih podataka nije mogue utvrditi opravdanost razlika cijene navedenih usluga. Joa jedan element koji unosi nejasnou su izdvajanja za razvoj koji ine dio cijene pojedinih komunalnih usluga. I tu su prisutne razlike. Neki gradovi posebno izdvajaju ovu naknadu, a u nekima je u sklopu ukupne kategorije. Postavlja se i pitanje modela financiranja poveanih potreba izgradnje i razvoja komunalne infrastrukture. Ne postoji opi model takvog financiranja. Takvu infrastrukturu mo~e financirati ili dr~ava putem kapitalnih transfera ili lokalne jedinice iz svojih prihoda uz pomo europskih fondova ili drugih izvora (Svjetska banka itd.). Svakako da e i izbor modela financiranja utjecati na kona nu cijenu komunalnih usluga. Tablica 4: Usporedba cijena dijela komunalnih usluga veih gradova Republike Hrvatske OsijekPulaRijekaSplitZagrebPokazna radni ka karta230155249230210Zbrinjavanje komunalnog otpada (kn/m2)0,560,3690,47860,450,95Cijena vode za domainstvo (kn/m3)7,218,015,616,938,76Cijena zbrinjavanja otpadne vode za domainstvo (kn/m3)3,232,91,3100,97Cijena vode i otpadne vode ukupno10,4410,916,926,939,73Izvor: Podaci odjela za komunalne usluge grada Rijeke Potrebno je napomenuti joa jedan specifi an problem o kojem do sada nije bilo rasprave u hrvatskoj javnosti. Radi se o oporezivanju komunalnih usluga porezom na dodanu vrijednost. Komunalna druatva u vlasniatvu lokalnih jedinica koja pru~aju komunalne usluge obveznici su poreza na dodanu vrijednost. K tome, lokalne jedinice obvezne su pokrivati gubitke u poslovanju tih trgova kih druatava. Pored toga, subvencijama u visokim iznosima nastoje se smanjiti kona ne cijene komunalnih usluga koje plaaju njihovi korisnici. Paradoksalno je da su komunalne usluge s jedne strane subvencionirane iz svojih skromnih prihoda jedinica lokalne samouprave da bi bile jeftinije graanima, a s druge strane su iste te komunalne usluge optereene visokim PDV-om koji je prihod sredianje dr~ave. Va~no je rei da je u okviru smjernice o PDV-u koja postavlja okvir za usklaivanje oporezivanja PDV-om u Europskoj uniji dio komunalnih usluga mogue oporezivati ni~om stopom PDV-a. Navedena ni~a stopa mo~e imati minimalnu stopu od 5%. Aneksom III u Smjernicama obuhvaene su sljedee komunalne usluge: opskrba vodom; usluge pokopa, groblja, krematorija i sli nih usluga; usluge vezane uz odvoz smea, iaenje ulica, upravljanje otpadom (deponiji); transport putnika i njihove prtljage (javni prijevoz). Tablica 5: Pregled stopa PDV-a koje se primjenjuju na dio komunalnih djelatnosti u zemljama lanicama EU Opskrba vodomPrijevoz putnikaUsluge pokopa, groblja. Krematorija i sl.Usluge vezane uz odvoz smea, iaenje ulica, upravljanje otpadom (deponiji)Belgija66,0, izuzee621Bugarska20202020 eaka55519,5*****Danska25izuzee, 0izuzee25Njema ka77,191919Estonija1818, 0518,5Gr ka9999`panjolska777,167Francuska5,55.519,619.6,5.5IrskaIzuzee*, 21izuzee21, izuzeeizuzee, 21Italija1010,izuzee2010Cipar58,1555Latvija5,18**5, izuzee***55Litva185,181818Luksemburg3izuzee,333Maarska20202020Malta00****1818Nizozemska6izuzee, 6,19izuzee19, izuzeeAustrija10102010Poljska7777Portugal55izuzeeizuzee, 5Rumunjska19191919Slovenija8.58.58.58.5Slova ka190,191919Finska228izuzee22`vedska256,0izuzee25V.Britanija00izuzee0,17.5Izvor: European Commission: VAT Rates Applied in the Member States of the European Community, Situation at 1st Jan 2008, http://www.eu.int/ *Ukoliko usluge opskrbe vodom pru~a lokalna vlast. **Opskrba pitkom vodom. *** Transport akolske djece od strane licenciranih prijevoznika. ****Primjenjuje se na prijevoz putnika organiziran po satnici. Ostali prijevoz, npr. taxi oporezuje se stopom od 15%. ***** Pro iaavanje i zbrinjavanje otpadne vode. Dakle, smanjenje stope PDV-a na navedene usluge sa 22% na 5% dovelo bi do zna ajnog smanjenja cijene ovih komunalnih usluga. To se mo~e uo iti na primjeru izra una takvog smanjenja prikazanog tablicom 6 na temelju dijela komunalnih usluga za grad Osijek. Mo~e se uo iti da optereenje PDV-om za navedene tri usluge mjese no iznosi ukupno 67,3 kune. Uvoenje sni~ene stope PDV-a za te usluge na 5% ukupno mjese no optereenje smanjuje na 15,3 kune. Ukupno mjese no smanjenje troakova iznosi 52 kune. Dakle, godianje smanjenje iznosilo bi 624 kune. Relativno gledano, ukupno smanjenje troakova navedenih komunalnih usluga uvoenjem sni~ene stope kree se oko 17% te bi predstavljalo znatno smanjenje troaka ovih usluga za krajnjeg korisnika. Mogui problem predstavlja smanjenje prihoda dr~avnog prora una zbog primjene sni~enih stopa PDV-a. Meutim, u tom smislu pozitivna je injenica visoka grani na potroanja graana Hrvatske ato zna i da bi se dio poveanja raspolo~ivog dohotka potroaio na kupnju drugih dobara oporezovanih opom stopom PDV-a. U relativnom smislu to bi bilo zna ajno poveanje standarda za graane slabije dohodovne snage i ubla~avanje negativnih posljedica rasta cijena prehrambenih proizvoda. Tablica 6: Prikaz smanjenja troakova dijela komunalnih usluga uvoenjem sni~ene stope PDV-a od 5% (izra un za grad Osijek) TRO`AK S PDV-OM OD 22%TRO`AK S PDV-OM OD 5%RAZLIKAOSNOVNA CIJENAPDVUKUPNOOSNOVNA CIJENAPDVUKUPNOJAVNI PRIJEVOZ188.641.5230.1188.69.4198.032.1ZBRINJAVANJE KOMUNALNOG OTPADA kn/m223.45.128.523.41.224.64.0VODA I OTPADNA VODA kn/m393.820.6114.493.84.798.515.9UKUPNO305.867.3373.1305.815.3321.152.0Izvor: Izra un autora na temelju podataka Udruge gradova Napomena: Troakovi se odnose na interne cijene na koje se obra unava PDV. Javni prijevoz odnosi se na cijenu radni ke pokazne karte za prvu zonu. Cijena zbrinjavanja komunalnog otpada, otpadnih voda te opskrbe vodom izra unata je na temelju povraine stana od 60m2 i potroanje od 18m3 vode. Va~no je napomenuti da subvencija javnog gradskog prijevoza u gradu Osijeku iznosi 39,5% rashoda komunalnog druatva u ijoj je nadle~nosti javni prijevoz. Usporedba sa optereenjem gradova takvim subvencijama dana je u grafikonu 1. Tako visoka subvencija na teretu je skromnog prora una lokalne jedinice, a visoki iznosi po osnovi PDV-a prihod su sredianjeg dr~avnog prora una. Smanjenje stope moglo bi se iskoristiti ili za smanjenje subvencija koje su prisutne u svim gradovima ili za smanjenje cijena usluga za kona ne korisnike ato bi u trenutnim okolnostima visokog rasta cijena imalo deflacijski u inak (naravno, mogua je i kombinacija). Takoer se mo~e uo iti da i po pitanju subvencija postoje zna ajne razlike. Meutim, osim moguih razlika u racionalnosti poslovanja, manje cijene javnog prijevoza (i vjerojatno vea subvencija od strane prora una) mo~e biti rezultat stava pojedine lokalne jedinice prema ulozi javnog prijevoza na svom prostoru (na primjer, lokalna jedinica ni~im cijenama ~eli stimulirati smanjenje upotrebe osobnih automobila). Grafikon 1: Udio subvencija u ukupnim rashodima za javni prijevoz  Na kraju, treba istaknuti da je cijena komunalnih usluga u Republici Hrvatskoj openito znatno ni~a u odnosu na razvijenije zemlje lanice Europske unije. Na primjer, prosje no u EU-25 etvero lana obitelj na hranu i bezalkoholna pia troai oko 12%, a na stambene, komunalne usluge te energente oko 22% iznosa potroaa ke koaarice. Dakle, jednaka kvaliteta i kvantiteta komunalnih usluga mora se nadoknaditi iz drugih izvora (poreznih). Takvo stanje postupno se treba zamijeniti porastom cijena komunalnih usluga kako bi se izjedna ili koristi i troakovi ponude javnih dobara i usluga u okviru ovog dijela javnog sektora. Takav na in financiranja promi e efikasnost te racionalizaciju troakova. Na o ekivani porast cijena sigurno e utjecati i porast cijena energenata osobito u pogledu opskrbe elektri ne energije, plina i vode. Meutim, korekcija cijena komunalnih usluga treba ii postupno tako da ne bi trebalo o ekivati radikalni rast cijena na godianjoj razini. 4. ZAKLJU AK Mo~e se zaklju iti da porast cijena komunalnih usluga nije zna ajno utjecao do sada na ~ivotni standard, a nije realno o ekivati takav zna ajniji utjecaj ni u budunosti. Naravno, mogue je da na razini pojedinih lokalnih jedinica utjecaj rasta cijena bude neato vei nego u drugima. To se ve mo~e uo iti na primjeru rasta cijena komunalnih usluga grada Zagreba. U svakom slu aju va~no je napomenuti da su komunalne usluge u Republici Hrvatskoj subvencionirane te se za njih joa uvijek ne plaa puna tr~iana cijena; stoga se u budunosti mo~e o ekivati njihov porast. Budui da ~ivotni standard graana Republike Hrvatske joa uvijek nije zadovoljavajui te je distribucija dohotka neujedna ena ne udi senzibilitet prema rastu cijena komunalnih usluga iako taj porast realno ne ini zna ajan troaak u okviru potroaa ke koaarice. Stoga je va~no razmotriti mogunosti smanjenja razine cijena. Dvije su zna ajne mogunosti putem kojih javni sektor mo~e utjecati deflacijski u pogledu cijena komunalnih usluga. Jedinice lokalne samouprave trebale bi posvetiti pa~nju racionalnosti poslovanja svojih komunalnih druatava. Gubici koji nastaju neprimjerenim gospodarenjem odra~avaju se na kona noj cijeni komunalnih dobara i usluga. Pritisak prema u inkovitijem poslovanju mo~e se izvraiti jedino na temelju usporedne analize pokazatelja bitnih za visinu cijene i kvalitetu komunalnih usluga. Takoer su ve oformljene institucije koje bi mogle preuzeti takve zadatke. Takoer veliku ulogu u smanjenju cijena mo~e imati dr~ava. Mogua su zna ajna smanjenja cijena komunalnih usluga izmjenama stopa Poreza na dodanu vrijednost. U prilog takvim izmjenama idu i dozvoljena odstupanja od ope stope PDV-a propisana smjernicom o PDV-u EU. Takoer je va~no ukazati da takvim izmjenama dr~avni prora un ne bi ostao bez velikih poreznih sredstava zbog velike marginalne sklonosti potroanji u Hrvatskoj. Meutim, takvi u inci trebaju se ispitati ekonometrijskom analizom. LITERATURA: Dr~avni zavod za statistiku Republike Hrvatske, priopenja,  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/" http://www.dzs.hr/ European Commission: VAT Rates Applied in the Member States of the European Community, Situation at 1st Jan 2008, http://www.eu.int/ EUROSTAT: Euro-indicators, news release, 27, 2008. EUROSTAT: Euro-indicators, news release, 8, 2008. EUROSTAT: Key figures on Europe, 2007/08 edition, Luxembourg, 2008. Nezavisni sindikati Hrvatske: Potroaa ka koaarica,  HYPERLINK "http://www.nhs.hr/" http://www.nhs.hr/ Official journal of the European Union: COUNCIL DIRECTIVE 2006/112/EC of 26 November 2006 on the common system of value added tax, 2006  Autor se zahvaljuje Udruzi gradova te Odjelu gradske uprave za komunalni sustav grada Rijeke, a posebno gospoi Liviji Rauni na podacima.  Takoer se zahvaljujem prof.dr.sc. Heleni Bla~i s Ekonomskog fakulteta Rijeka na savjetima i sugestijama u domeni poreznog sustava EU.  Vidi EUROSTAT: Key figures on Europe, 2007/08 edition, Luxembourg, 2008.     PAGE  PAGE 1 046L2.0:<BFLNHJZ~%/@HZew .<\n 2CJaJ 5CJaJ5CJaJmH sH CJaJmHsHCJaJmH sH \mHsH5\mHsH 5mHsHj0J5CJUmHsH5CJmHsH CJmHsHmHsH@(Rxz68:JL 46LNl $$Ifa$$If $^`a$$a$$a$ChH| $$Ifa$$Ifa$$IflF!'    '    ',    !    44 la]HJZbjr|~xhriiiixlriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] xXriiiix`riiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] $%/37;?xtriiiixlriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] ?@HLPTYZeimqvxhriiiixtriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] vwxlriiiixlriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] xlriiiixlriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la]  x`riiiixpriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la]  $,.<DHRZx\riiiix\riiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] Z\nvxlriiiix`riiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] xdriiiixXriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la]  2:BJRT`hpxxhriiiix`riiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] 2T` 0 J b !@!B!""###<#>#B#102====>>>?*?T???4@^@z@@@@AFAAABBDBFFRITIzP|PJTLT]]T^_쿷 CJmHsH5CJaJmH sH 5\mHsHmHsH0JCJaJmHsHjCJUaJmHsHjCJUaJmHsHCJaJmHsH 5CJaJCJaJAxdriiiixlriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la]     0 8 < D H xhriiiixTriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] H J b j r z xxriiiixhriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] ! !(!0!8!@!xriiiixriiii $$Ifa$$If$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] @!B!""B#D#F#H#((6/8/7xkkffffffff$a$ $^`a$$$IflrN !'    'F    'F    '    '    !44 la] 77========= $$Ifa$$If$h^ha$$a$ ==== >(>H>uooooo$If$$Ifl4      Fp#`''\ '0      #    44 la]H>J>\>f>p>z>>OxI@@@@ $$Ifa$$If$$Ifl4      rp# ''''0      #44 la]>>>>>>>>QKBBBBQh $$Ifa$$If$$Ifl      rp#''''0      #44 la]>>>>>??*?B$$Ifl      rp#''''0      #44 la] $$Ifa$$If*?4?>?H?R?T???HB$If$$Ifl      rp#''''0      #44 la] $$Ifa$?????4@>@H@HB$If$$Ifl      rp#''''0      #44 la] $$Ifa$H@R@\@^@z@@@@HB$If$$Ifl      rp#''''0      #44 la] $$Ifa$@@@@@@@@HB$If$$Ifl      rp#''''0      #44 la] $$Ifa$@@A&A0A:ADAFAQKBBBBQ $$Ifa$$If$$Ifl      rp#''''0      #44 la]FAAAABBDBFFRITIzP|PJTLT]]jj j jjjjjj $$Ifa$$Ifd^d$h^ha$$a$_```zghjjjjjjjjjkk"k$k.k0kk@kjklkxkzkkkkkkkkkkkkkkk6l8lBlDlLlNlXlZl\lllLmm:nntVuu|vwwwwz(ѺѺѺѺѺѺѺѺѳ \mHsH 5mHsH CJmHsH CJPJaJOJPJQJ^J OJQJ^JCJaJ5CJPJ\aJ5CJ\aJCJPJaJmH sH mHsH5\mHsHBjjjjk$kB<3 $$Ifa$$If$$If      \x>'&c&c&c0      2 22 22 22 24a $$Ifa$$k0k>k@klkzkkB<$If$$If      \x>''c'c'c0      2 22 22 22 24a $$Ifa$kkkkkkkB<$If$$If      \x>''c'c'c0      2 22 22 22 24a $$Ifa$kk8lDlNlZl\lKE<<<K $$Ifa$$If$$If      \x>''c'c'c0      2 22 22 22 24a\lllwwwww.~0~llccZZZZd^$h^ha$G$C$Eƀ&a$F$Eƀ&a$$a$ lnz|(*8BP\j$If$a$d^ (*jlČLƍ6bގJ:ʕږ<>Кhjl|қޛBTpœ؜2>ԝ<Hf|ʞ֞ Tf&HZx5CJmHsH5\mHsHmHsH CJmHsH5CJaJmH sH CJaJ 5CJaJ5CJaJmHsHMjl>8/// $$Ifa$$If$$Ifl      ֈx p!''''''0      !44 la]ŒČ5/$If$$Ifl      ֈx p!''''''0      !44 la] $$Ifa$(6@JL5$$Ifl      ֈx p!''''''0      !44 la] $$Ifa$Lč $$Ifa$$Ifčƍ6@HR>88/// $$Ifa$$If$$Ifl      ֈx p!''''''0      !44 la]RV`b5/$If$$Ifl      ֈx p!''''''0      !44 la] $$Ifa$ȎҎ܎ގ5$$Ifl      ֈx p!''''''0      !44 la] $$Ifa$ގJLΗЗZdf<>Z|Кj$If $8^8`a$$ & Fa$$h^ha$$a$jl|OtI@@@@OX $$Ifa$$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la]ěʛЛқޛ@\$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$$IfޛF@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$*:@BTXbF\@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$bhnpFh@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$F<@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$œ؜ܜO\I@@@@O $$Ifa$$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] 02>@$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$$If>XhFt@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$Ɲ̝ҝԝFH@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$26F@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$6:<HNX^dFT@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$df|OpI@@@@OX $$Ifa$$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la]žȞʞ֞@T$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$$If֞ڞ F@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$*:RTflrFX@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$rx~FD@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$̟F@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$ O\I@@@@Ol $$Ifa$$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la]&.6>FHZ@`$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$$IfZ`jpvxF`@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$ƠFl@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$Ơ֠ܠޠF@$If$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$ޠ:FLNPT`bdf~"$گܯ (*46@BHJTV^`bưȰаҰذڰǽǽǽǽǽǽǽǽǽǽǽǽǽ CJPJaJ5CJPJ\aJ5CJ\aJ5CJPJ\aJmHsHmHsHCJ CJmHsHCJaJmHsH 5CJaJCJaJH6̢F944$a$ $0^`0a$$$Ifl      r UIe"'&&&&0      t"644 la] $$Ifa$̢N:"$Jv $$Ifa$$If 8d^8`$h^ha$d$a$ ܯqkbbbbbbb]Ff $$Ifa$$If$$If4\ !%'   &   &@   `'8   &2 22 22 22 24a  *6BJV`bȰҰڰ$.8DNV`jFfFf $$Ifa$$If"$,.68BDLNTV^`hjlxzƱȱʱvx,~RTVz|~C־ָ֣֯֕ aJmHsH 0JmHsHjNUmHsHjUmHsH 5mHsH5\mHsHj0JUmHsH j UmHsH CJmHsH CJPJaJCJaJ5CJPJ\aJ5CJ\aJ:jlzȱʱ<Ҳn(vz|d$`a$$a$Ff $$Ifa$$IfFf,.xz|~~DwBCEFHIK$a$$ & Fa$$a$@BABCDFGIJLMOPVWXZ[abcdehi0JmHnHu0J j0JU jU j0JU 0JmHsHjUmHsHjUmHsHmHsH&KLNOXYZefghi$ & Fa$h]h&`#$ ,1h/ =!"#$% DyK http://www.dzs.hryK &http://www.dzs.hr/$$If4ִ H!%'   ' ''8 '8 ''8  '8  &    2 22 22 22 22 22 22 22 24a$$Ifִ H!%'   ' ''8 '8 ''8 '8  &    2 22 22 22 22 22 22 22 24a$$Ifִ H!%'   ' ''8 '8 ''8 '8  &    2 22 22 22 22 22 22 22 24a$$Ifִ H!%'   ' ''8 '8 ''8 '8  &    2 22 22 22 22 22 22 22 24a$$Ifִ H!%'    '  ' '8  '8  ' '8  '8   &    2 22 22 22 22 22 22 22 24a DdC9.#))0  # A"0 w \#]Oϴ  !@= w \#]Oϴ7 THBWx[}lEy"P Кң>"AVbT,i+ 'KT9Ə0A 4FTb#DgRz&w{ޛf޼Ոh-``&A1ډ"w|"M#gHjF#؇K4qA`@*M֒BWuik5bA;.i9ߘddl:)k bkyȁc_nKaә-F4V imI /=q+KۜCfr[Ob:i΁@Ɯ,sf!m}-`_9_Tl2s mtޞΰO(._ۂ3]ڥ渒G's*&_.ռF9*^kdռF9*^kd[(w]gnGJ[׽xn /*~s[c{V{ʼxnx+xWe{ ~6tq߸卶w_&ߜkPF7-]܌[b%]J 4ً/,ιLO/@sfK3 $hR*1?K}!1uFoG ?ką>u 5 vAt5[ mVZݒoU:7Ay@7tbnV|;O04"np(4ܨRnn,M(k^J;MUlɟ*b('XW} ?%Nͅ%I`UډuULSJȺs^  uxk#qa ^v̿Q~az tޔ['J-B4}x3ܷ.d>.}o|xzYtD W_{;շ?5"*'{Q}_=poW}0|w2}Ϻ~w}˸<2,B÷Ywns2.0˷C{e~3;3¼mRy_F)N\s>xgNZN6[iI"2Tr( }YuW#W c*P; YT)87h1]$.,7X>V,J"GKs+C$ӣVǞHy|>S/˕'qVkZ(T)2+/Kv=c#€R< cd;g\dY_oc|B(w3X.UܘՃsc Y *B*phPC@"P Body Text Indent$hdh^ha$mHsH@O2@  Balloon TextCJOJQJ^JaJ, @B, Footer  p#&)@Q& Page Number\R@b\ Body Text Indent 2$dh^`a$mHsH:B@r: Body Text$dha$mHsH^lcfl)<=VWX~ & ' 6 E F G Z n        $ % / 3 7 ; ? @ H L P T Y Z e i m q v w       ! % ) - . 5 9 ; @ D E N R W [ _ ` f j n r w x   "&'/359;<HLPTYZcgkost(no +;<EJOTYZjoty~16;@EFTY^chi~   89!!""T&U&<(=(,,333333`3a3q3333333333333344 4443494>4D4E4s4t4999::.=/=MANACC+D,D3D8D?DEDLDMDdDhDlDpDtDxDyDDDDDDDDDDDDDDD2E7E;E@EBEGEHEjEpEvE{EEEEEEIIJDJJJJ5K6KDKUKKKKKKKKKKKKKKKLLL L LLLL!L,L4L7L8LALCLHLKLNLOLXL[LaLcLhLiLoLqLsLuLwLxLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMM MMMMMM"M0M2M4M5M;M>MCMFMIMJMUMWMaMcMeMfMoMrMuMxM{M|MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN NNNNNN N*N.N2N6N:N;NDNGNLNONRNSNZN]N_NgNjNkNsNvNzNNNNNNNNNN2OeO}OO4PePfPgPhP(U)UUUUUUUUUUUV VVVV!V'V,V2V8V>>*??H@@@FAj$kkk\lljLčRގjޛb>6d֞rZƠ̢jKiprstuvwxyz{|}hqhhh7jYjljlXXX  '!!t !((*,45<<_/ A Q Q ;;yKzKePhPTTT'UchchhZi7jmjnjvjwj~jjjjjjjjjjjjjjjjZlZl\l\l]l]l_l`lblclelflnlql{l~ll((*,45<<_/ A Q Q % '(mo;;  79!!""S&U&;(=(,,33_3E4r4t499::-=/=LANACC*DEEEII JJCJDJJJJJ4KyKzKKKNdPePhPTTT'U)UUV4W5WWWWW*X1XiXkX\\\\````bbRhVhahchchh[iiiiiij7jmjjZlZl\l\l]l]l_l`lblclelflnlql{ll3((*,45:;<<_/ A Q Q ' @G;;< 9a3E49:,DyDDDDD2EHEjEEIJJJ6KUKyKzKKNePhPTTT'UUHVmVV``hUhchchhZi[i7jmjjlZlZl\l\l]l]l_l`lblclelfl~llEkonomski fakultet RijekakC:\Documents and Settings\Saaa\Desktop\Utjecaj cijena komunalnih usluga na ~ivotni standard i inflaciju.docq6Qj:BN-@@brdUUrWWc|H*'tv^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.dUWWc-@@j'tq                    ԍ                 & ' 6 E F G Z n        $ % / 3 7 ; ? @ H L P T Y Z e i m q v w       ! % ) - . 5 9 ; @ D E N R W [ _ ` f j n r w x   "&'/359;<HLPTYZcgkost +;<EJOTYZjoty~16;@EFTY^chi~`3a3q3333333333333344 4443494>4D4E4+D,D3D8D?DEDLDMDdDhDlDpDtDxDyDDDDDDDDDDDDDDD2E7E;E@EBEGEHEjEpEvE{EEEE5K6KDKUKKKKKKKKKKKKKKKLLL L LLLL!L,L4L7L8LALCLHLKLNLOLXL[LaLcLhLiLoLqLsLuLwLxLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMM MMMMMM"M0M2M4M5M;M>MCMFMIMJMUMWMaMcMeMfMoMrMuMxM{M|MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN NNNNNN N*N.N2N6N:N;NDNGNLNONRNSNZN]N_NgNjNkNsNvNzNNNNNNNNNNUUUUUUUUUUV VVVV!V'V,V2V8VpBp^pjptpvp~ppppppppppppp@ppp@UnknownEkonomski fakultet RijekaGz Times New Roman5Symbol3& z ArialI& ??Arial Unicode MS5& zaTahoma;Wingdings?5 z Courier New"1h&O&& <y2X-RZ.!0dOl*jj 2qHXMrUserEkonomski fakultet RijekaOh+'0 $ @ L X dpxMrrUserfserser Normal.dotEkonomski fakultet Rijeka012nMicrosoft Word 9.0R@ha@~8}@ <}@ʺI}y2X՜.+,D՜.+,4 hp  HOMEw-Ol Mr Title` 8@ _PID_HLINKSAdqhttp://www.nhs.hr/v{http://www.dzs.hr/v{http://www.dzs.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry F+I}Data 1Table\rWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool+I}+I}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q