Naslov
Uzastopna pojava virusa žute patuljavosti ječma u Hrvatskoj
(Successive occurrence of barley yellow dwarf disease in Croatia)

Autori
Đermić, Edyta ; Cvjetković, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Sažeci 52. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2008, 51-52

Skup
52. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 05.02.2008. - 08.02.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
BYDV; virus; lisne uši; simptomi
(BYDV; virus; aphids; symptoms)

Sažetak
Nakon što je prvi put opisana 1951. g. u Kaliforniji virusna žuta patuljavost ječma se proširila na mnoga područja gdje se uzgajaju bijele žitarice, prouzrokujući na njima često značajne gospodarske štete. U nas je virus žute patuljavosti ječma (Barley yellow dwarf virus, BYDV) serološki dokazan u ječmu i pšenici 2002. godine, premda su simptomi bolesti koje uzrokuje ovaj virus u nas opisivani od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Simptomi zaraze virusom BYDV na ječmu, pšenici i zobi se međusobno razlikuju, ali su zaostajanje biljaka u porastu i promjena boje lista uvijek prisutni. Na ječmu je karakteristična pojava zlatnožute boje listova. Kad su zaražene mlade biljke njihov razvoj je usporen a klasovi su im mali, često prazni. Promjena boje lista započinje od vrha i rubova lista, šireći se prema rukavcu. Lišće zaraženih biljaka stoji uspravno i deblje je nego kod zdravih biljaka. Simptomi se na ječmu obično javljaju u obliku žarišta, lako uočljivih žutih oaza, u zelenilu zdravih biljaka. Na pšenici su simptomi slični onima kod ječma, ali kod nekih sorata uz promjenu žute boje u crvenkastu. Na kukuruzu se simptomi obično javljaju u rujnu i to u obliku klorotičnih pjega na mlađem lišću, dok se na starijim listovima pojavljuje purpurno crvena boja. Promjene boje često slijedi nekrotiziranje tkiva. Pojava izrazitog zaostajanja ječma u porastu, što je glavni simptom ove bolesti, uočena je u proljeće 2002. g. na više lokacija (Tovarnik, Valpovo, Đakovo, Kutjevo, Čađavica, Nova Gradiška, Daruvar, Zagreb te na području Baranje). Narednih godina nastavili smo provoditi serološka testiranja uzoraka žitarica iz različitih dijelova Hrvatske. Rezultati analiza pokazuju da se od 2002. g. areal bolesti u Hrvatskoj nastavio širiti čemu su osim postojanja inokuluma pogodovale i tople zime u kojima su lisne uši, vektori ovog virusa, bili vrlo brojni i dugo aktivni u prijenosu virusa BYD na tek iznikle ozime usjeve. Činjenica je također da je zbog učestalih informacija, koje smo dali s ciljem upoznavanja proizvođača sa simptomima ove bolesti, putem predavanja i pisanih materijala, bolest češće prepoznavana na terenu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA