ࡱ> q`=bjbjqPqP .F::nnnn4,7(W5Y5Y5Y5Y5Y5Y5$7hd:}5M}56'5'5'5W5'5W5'5'5'5 .C3A3n,X'5W5607'5:2,:'5:'50'5}5}55 7 Irma Kalinovia, Vlatka Rozmana, Anita Liakaa, Jasenka osia, Branimir `imib aPoljoprivredni fakultet u Osijeku,Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, bPoljoprivredni institut, Osijek Osvrt na 9. Meunarodnu radnu konferenciju o zaatiti uskladiatenih proizvoda (9th International Working Conference on Stored Product Protection - IWCSPP), Campinas, Sao Polo, Brazil, 2006. godine Sa~etak U radu su razmotreni rezultati izneseni u referatima odr~anim na 9. Meunarodnoj Radnoj Konferenciji o Zaatiti Uskladiatenih Proizvoda, Campinas, Sao Polo, Brazil, od 15. do 18. listopada 2006.godine. Svi radovi odr~ani na Konferenciji tiskani su u Zborniku Radova Konferencije. Zbornik radova se moze naruciti na ovoj adresi: Brazilian Post-harvest Association-ABRAPOS, Rodovia BR 285, km 294, CEP 99001-970 Passo Fundo, RS, Brazil, e-mail:  HYPERLINK "mailto:abrapos@org.br" abrapos@org.br Klju ne rije i: IWCSPP 2006, poljoprivredni proizvodi, skladiata, preradbeni objekti, atetnici, suzbijanje. Uvod U svijetu se, zaatiti uskladiatenih poljoprivrednih proizvoda pridaje velika pa~nja. Obavljaju se mnoga istra~ivanja, a rezultati se pokuaavaju prenijeti u praksu kako bi se uskladiateni proizvodi ato kvalitetnije i sigurnije o uvali do njihove krajnje uporabe. Stoga se u svijetu, kao i u naaoj zemlji odr~avaju brojni znanstveni i stru ni skupovi, radionice i sl., na kojima se prikazuju rezultati istra~ivanja i njihova mogua primjena u praksu. Na takvim skupovima posebno su va~ne rasprave nakon odr~anih referata, izlo~enih postera, odr~anih predavanja na radionicama, a posebno je bitna meusobna razmjena iskustava znanstvenika i stru njaka koji rade na terenu. Tako je tijekom 2006. godine (od 15.do 18. listopada) u gradu Campinas, Sao Paolo, odr~ana 9. Meunarodna Radna Konferencija o Zaatiti Uskladiatenih Proizvoda u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, sto arstva i prehrambene industrije Brazila. Konferenciji je prisustvovao velik broj znanstvenika iz 35 zemalja, a najbrojniji su bili predstavnici Brazila. Konferenciju je otvorio Ministar poljoprivrede, sto arstva i prehrambene industrije Brazila  dr. Luis Carlos Guedes Pinto, a skup su pozdravili i elnici Nacionalne kompanije za prehrambenu industriju Brazila (CONAB), Brazilske poljoprivredne istra~iva ke korporacije (EMBRAPA), te Brazilske poslije~etvene asocijacije (ABRAPOS), a gradona elnik Campinasa je svim u esnicima izrazio dobrodoalicu. Progarm Konferencije se odvijao kroz 10 sekcija (1.Gubitci uskladiatenog zrna; 2. Mikrorganizmi, mikotoksini i ostali bioloaki one ia iva i; 3. Nova kemijska sredstva i rezidue u hrani; 4. Rezistentnost atetnika na primjenu pesticida i mjere suzbijanja; 5. Biologija, ponaaanje i otkrivanje atetnika na uskladiatenom zrnu; 6. Fumigacija i kontrolirana atmosfera; 7. Alternativne metode u odnosu na kemijska suzbijanja; 8. Kakvoa procesa suaenja zrna; 9. Praane uai, grinje i ostali kontaminenti; 10. Opa sekcija o zaatiti uskladiatenog zrna) sa 157 izlo~enih oralnih i posterskih prezentacija znanstvenih radova te sa 21 plenarnim izlaganjem po sekcijama, kroz 2 radna vijea i 2 stru ne radionice. U sklopu Konferencije organizirane su i 2 dvodnevne stru na ekskurzije u ju~ni, odnosno centralno-zapadni dio Brazila sa obilaskom poljoprivrednih regija te najpoznatijih svjetskih industrijskih korporacija za poslije~etvene tehnologije. Organizirana je i meunarodna Izlo~ba EXPO 2006, gdje je predstavljena kemijska industrija, ureaji za opremanje skladianih prostora, te kontrolu uskladiatenih proizvoda. Uz mnogobrojne u esnike, skupu je bilo nazo no i 5 predstavnika iz naae zemlje, s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Poljoprivrednog instituta Osijek, koji su imali 3 usmena izlaganja i 2 posterske prezentacije. Svi radovi (usmeni i posteri) objavljeni su u Zborniku radova Konferencije (Proceedings of the 9th International Working Conference on Stored Product Protection) na 1359 stranica. Kako je nemogue nabrojati i opisati sve referate i postere, ograni iti emo se samo ne neke od posebnog interesa za nas. Rezultati istra~ivanja Sekcija 1. Gubitci uskladiatenog zrna U plenarnom izlaganju autora Adam i dr. 2006. navodi se da su gubitci uskladiatenog zrna u SAD-u 5%, u ostalim razvijenim zemljama 10%, te u nerazvijenim zemljama viae od 50%. Prema podatcima FAO organizacije, u razvijenim zemljama gubitci ne bi smjeli prei granicu od 1,5-3,9%. Za smanjenje gubitaka predla~u se slijedee mjere: aeracija zrna (onemoguavanje razvoja velike brojnosti atetnih kukaca i grinja); jedna fumigacija u pravo vrijeme jedanput godianje; pravilno i obavezno provoenje integriranih mjera zaatite (IPM), uz naglasak na stalni monitoring atetnika tijekom skladiatenja. Autori iz Kenije (Mutambuki i Ngatia, 2006) navode da je tretiranje zrna kukuruza sa kombinacijom praha pirimifosmetila, 1,6% i permetrina 0,3%, tijekom 6 mjeseci skladiatenja kod privatnih proizvoa a dovelo do smanjenja gubitaka od Prostephanus truncatus (Horn) na 19,1% u odnosu na netretirano zrno gdje su gubitci iznosili od 61-70%. Hrvatski autori (Volenik i dr., 2006) ispitivali se utjecaj relativne vla~nosti i temperature na promjenu vlage uskladiatenog zrna sjemenske paenice i suncokreta. Ispitivane su sorte }itarka (paenica) i sorta Orion (suncokret), te je dokazano da se vlaga zrna mijenja u ovisnosti o vrijednostima relativne vlage zraka (55%, 73%, 80% i 98% ) i temperature zraka (0C i 20C) tijekom prva 34 dana skladiatenja, ali ne i statisti ki zna ajno. Brazilski znanstvenici Alencar i dr. (2006), ispitivali su utjecaj razli itih skladianih uvjeta na kvalitet sojinog zrna tijekom 180 dana skladiatenja. Soja je nakon berbe s 18% vlage zrna suaena na tri razli ita stupnja vla~nost: 11,2%; 12,8% i 14, 8%. Svaki od uzoraka uvan je pri razli itim skladianim uvjetima. (temp. zraka i rel. vlaga zraka). Uzorci soje s vlagom 11,2% skladiteni su na 20oC i 67%; 30oC i 67,9%; 40oC i 69,4%. Uzorci soje s 12,8% vlage ispitivani su na skladine uvjete od 20oC i 73,7%; 30oC i 76,7%; 40oC i 80,8%, a uzorci soje s vlagom zrna 14,8% skladiteni su pri 20oC i 82,7%; 30oC i 83,9%, te pri 40oC i 85,3%. Soja je pregledavana svakih 45 dana i testirana na promjenu vlage zrna, klijavosti, elektri nog konduktiviteta i standard kvalitete. Autori zaklju uju da se soja s vlagom zrna od 11,2% uvana pri temp. od 20oC i 30oC, kao i vlagom zrna od 12,8% uvana pri tem. od 20oC mo~e sa uvati bez gubitaka ispitivanih kvalitativnih svojstava tijekom 180 dana skladiatenja Autor Shengbin (2006) prikazao je studiju izgleda skladiata zrnatih proizvoda na privatnim gospodarstvima (0,24 milijarde farmerskih obitelji) u 11 provincija Kine. U 60% ovakvih skladiata uvaju se ~itarice i neoljuatena ri~a, a gubitci iznose 5% - 8%. Kako bi se ovi gubitci smanjili, Dr~avni institut za praenje uskladiatenih proizvoda 2004. godine donosi zakon o financijskoj potpori, o pravilnom uvanju proizvoda, te o rekonstrukciji postojeih skladiata, uz edukaciju farmera u svim provincijama. Za sigurno uvanje proizvoda na privatnim gospodarstvima izgraeno je 10 vrsta novih skladiata manjih kapaciteta kao: metalni silosi, hermeti ki plasti ni binovi, podzemni binovi, skladiata ispod stepeniata u zgradama, kao i okrugli ~i ani binovi na otvorenom za skladiatenje kukuruza u klipu sa ureajima za suaenje. Ova skladiata sigurna su od prodora atetnih kukaca i glodavaca a za suzbijanje kukaca preporuka je primjena specijalnih insekticida Fenitrotion i Deltametrin, ija djelotvornost je i do 2 godine. Za praenje ovakvog na ina skladiatenja od strane stru njaka osnovan je 2005. godine Strucno konzultantski sistem za farmerska skladista - PFGSCS koji putem internetske mre~e u koju je uklju eno preko 65000 osoba i putem brojnih radionica, serijom knjiga, TV i DVD materijalima u 11 provincija Kine, daje farmerskim obiteljima (166.000 obitelji) savjete za pravilno skladiatenje proizvoda. Autori De Mori i dr., (2006) navode rezultate organizacije i provoenja integriranog suzbijanja atetnika uskladiatenih proizvoda (IPM) u Brazilu od 1999. godine u organizaciji Brazilske poljoprivredne istra~iva ke korporacije EMBRAPA. Prema statisti kim podacima kapaciteti za skladiatenje proizvoda u Brazilu iznose 89,6 miliona tona. Zrnati proizvodi zauzimaju 71,9% skladisnih kapaciteta. Pravilnim provoenjem IPM mjera (radionice za sve radno osoblje, uvoenje znanja o praenju atetnika uskl. proizvoda, higijena u skladiatima, poznavanje i promatranje atetnika, provjera rezistentnosti tetnika na pesticide, primjena insekticida i fumiganata, monitoring uskladitenih proizvoda), u vremenskom razdoblju od 2000-2004 gubitak zrnenih proizvoda je smanjen za 10% i ostvarena je ekonomska dobit od 11,15 miliona USD. Utjecaj skladinih uvjeta (temperatura, rel.vla~nost zraka, ) na gubitak kakvoe (vigor sjemena i sadr~aj ulja) raznih genotipova sjemenskog kukuruza, soje i suncokreta, prikazali su autori `imi i dr. (2006) s Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Dvogodianjim istra~ivanjima dokazano je da je u uvjetima skladiatenja pri 12o C i relativne vl. zraka od 60% gubitak kakvoe sjemenskog materijala najmanji, ato je i preporuka za praksu uvanja. Sekcija 2. Mikrorganizmi, mikotoksini i ostali bioloaki one ia iva i Autori iz Hrvatske, osi i dr., (2006), viaegodianjim analizama 1352 uzorka paenice i 494 uzorka je ma izolirali su 8 Fusarium vrsta na ozimoj paenici i 7 na je mu. Najzastupljenija vrsta na zrnima paenice i je ma bila je F. graminearum sa 52,66% na paenici i 39,87% na je mu. Autori Lakshmikanntha i dr. (2006) istra~ivali su odnos bakterija (Enterococcus faecalis i E. faecium, uzro nika mnogih animalnih bolesti) i skladianih atetnika: Tribolium castaneum, T. confusum, Trogoderma variabile, Cryptolestes spp., Rhizopertha dominica, Stegobium paniceum, Ahasverus advena, Alphitobius diaperinus, Sitophilus zeamais i Palorus ratzeburgi. Zaklju ak je da su ovi atetnici vektori navedenih vrsta bakterija u mlinovima i objektima za preradu sto ne hrane, ato zna i da je neophodno njihovo suzbijanje. Istra~ivanja Corrigan i dr. (2006) dokazuju da je oko 5% kunih miaeva (Mus musculus) u SAD-u prenosioci virusa meningitisa, encefalitisa i meningoencefalitisa. Virus je utvren u pljuva nim ~lijezdama, urinu i izmetu zara~enih miaeva, ato ukazuje na va~nost njihovog suzbijanja u urbanim sredinama te skladianim i preraiva kim objektima. Braziliski znanstvenici Birck i dr. (2006) istra~ivali su razvoj skladianih gljivica i njihovih mikotoksina u uzorcima paenice poslije ~etve tijekom 180 dana skladiatenja, Od gljivica su, u psenici s vlagom zrna od 13%, izolirani rodovi Aspergillus spp. (u 100% uzoraka), Fusarium spp.(u 80%), te Penicillium spp.(u 60% uzoraka). U svim ispitivanim uzorcima paenice potvreno je prisustvo slijedeih mikotoksina: aflatoksin, ohratoksin A, zerealenon, deoksinivalenol i fumonisin FB2, dok je fumonisin FB1 naen u 31,4% uzoraka. Ispitivano je i fumigantno djelovanje fosfina (doza 3g/m3 ), uz ekspoziciju od 120 sati, koji je usporio razvoj gljivica, ali ih nije zaustavio. Sekcija 3. Nova kemijska sredstva i njihove rezidue u hrani Plenarno izlaganje o mogunostima i preprekama za uvoenje novih potencijalnih protektanata i fumiganata za zaatitu uskladiatenog zrna, odr~ao je Daglish, 2006. Navodi da su klju ni problemi bioloake, tehni ke, zakonske i komercijalne prirode. U 150 objavljenih znanstvenih radova o rezultatima istra~ivanja u asopisu Journal of Stored Products Research od 1990-2005. godine, 41% odnosi se na sinteti ke insekticide, 37% na botani ke insekticide, l4% na primjenu fumiganata i 8% na dijatomejsku zemlju. Mnogi od ovih protektanata nisu za~ivjeli u airoj praksi ili se nisu dovoljno dugo zadr~ali u primjeni, osim preparata na bazi fosfina, ija djelotvornost nije potpuna (rezistentnost imaga R. dominica, Sitophilus oryzae, te jajaca i kukuljica Sitophilus vrsta). Prednosti u primjeni regulatora rasta skladinih kukaca prikazuje Arthur, 2006. Regulatori rasta mogu se koristiti apliciranjem na zrnate proizvode, a najpoznatiji je metopren. Dokazano je da ne djeluje na stadij imaga tetnika, ali u kombinaciji sa dijatomejskom zemljom ili kontaktnim insekticidima, posti~e se potpuni mortalitet odraslih i ni~ih razvojnih stadija R. dominica. Za suzbijanje bakrenastog moljca  Plodia interpunctella, te braanara  T. castaneum i T. confusum vrlo je efikasan hidropren, primjenom u obliku aerosola. U inkovitost komercijalnog insekticida Spinosad (baziranog na metabolitima spinosyns A i D koji predstavljaju fermentacijske produkte zemljiane bakterije iz roda aktinomiceta  Saccharopolyspora spinosa) u Sad-u, Keniji i Australiji, prikazao je autor Subramanyam, 2006. Laboratorijski pokusi i primjena u skladiatu u tekuem obliku, pokazuju da je doza od 1mg a.t./kg vrlo efikasna za suzbijanje R. dominica., ali ne i za suzbijanje odraslih stadija T. confusum, Cryptolestes ferrugineus, Psocoptera vrsta i parazitskih osica, osim za ni~e razvojne oblike ovih vrsta. Spinosad je nisko toksi an za sisavce i postojan u zrnenoj masi godinu dana bez smanjenja insekticidne aktivnosti. Pozitivne rezultate u laboratorijskim i skladianim pokusima Spinosada kao kontaktnog insekticida protiv imaga Callosobruchus maculatus vrste dobili su i iranski znanstvenici Sadat i Asghar, 2006. . Prikaz rezultata ispitivanja ostataka pesticida prema legislativi Australskog dr~avnog Zavoda za poljoprivredu, ribarstvo i aumarstvo prikazuju Reichstein i dr. 2006. Ve 40 godina postoji program testiranja rezidua u zrnatim proizvodima (paenica, je am, zob, proso, kanola, poljski i sto ni graaak, soja, kukuruz, suncokret, tritikale, sto ni graaak i lupina). Program monitoringa rezidua do sada je obuhvatio oko 5500 uzoraka zrna godianje, uzetih iz skladiata, mlinova, tvornica sto ne hrane. Oko 4000 uzoraka analizirano je iz brodskih poailjki za izvoz. Ispitivanje na rezidue prema standardima za hranu Australije i Novog Zelanda obavljaju akreditirani laboratoriji, koji daju rezultate prisutnosti rezidua insekticida, fungicida i one iaiva a okoliaa u roku od 14 dana. Autori navode da zrnati proizvodi sadr~e vrlo niske koli ine pesticidnih rezidua, a ato je povezano s pravilnom primjenom istih na terenu. Ispitivanje rezidua fosfina u Njema koj, prema standardima EU, prikazali su Klementz i dr., 2006. Institut za zaatitu uskladiatenih proizvoda u Berlinu od 1990. godine provodi sva ispitivanja rezidua u hrani. U radu su prikazani rezultati ispitivanja ostataka fumiganta Detia Gas Ex B forte nakon fumigacije kakaovca. Dozvoljen maksimalni sadr~aj rezidua fosfina prema standardima EU je 0,01 mg/kg robe. U ovom istra~ivanju sadr~aj PH3 u kakaovcu ispitivan je 1.,3.,7.,10. i 14. dana iza fumigacije. Nakon prvog dana kakaovac je sadr~avao 0,051mg PH3/kg, da bi se do 14. dana koli ina rezidua smanjila na 0,007 mg/kg, ato se uklapa u norme maksimalnog limita rezidua prema Europskim standardima za kakaovac. Sekcija 4. Rezistentnost atetnika na pesticide i mjere suzbijanja Plenarno predavanje o rezistentnosti (otpornosti) skladianih atetnika na kemijske tretmane odr~ao je australski znanstvenik Collins, 2006. Kemijski insekticidi fumiganti, dezinsekcija i protektanti zrna, su glavne komponente u sustavu upravljanja zaatite uskladiatenih proizvoda od napada atetnika. Najraaireniji fumigant u svijetu je fosfin, ali sve vei broj atetnika pokazuje rezistentnost na njegovu primjenu. Do sada nema prakti nih alternativa za ovaj jedinstveni materijal i joa uvijek se u svijetu najviae primjenjuje. Detektirana je i rezistenost na primjenu organofosfata, piretroida, karbamata, te drugih agenasa kao metopren i Bacillus thuringiensis. U nekim regijama utvrena je viaekratna rezistencija, tako da ne postoji efikasno sredstvo za suzbijanje. Stoga je smanjenje pojave rezistentnosti prioritet, a o ituje se efikasnim metodama ranog otkrivanja atetnika s rutinskim monitoring sustavom i istra~ivanjem sposobnosti procjene u inka rezistentnosti. U Australiji se insekticidi kao protektanti koriste za 25% uskladiatene paenice. Ve 1968. primijeena je rezistentnost T. castaneum i R. dominica prema malationu, tako da je njegova primjena napuatena poslije 12 godina. U zamjenu je po ela primjena organofosfornih preparata (fenitrotion, klorpirifosmetil i pirimifos metil). Poslije nekoliko godina najveu rezistentnost na ove insekticide pokazala je R. dominica. Za dezinsekciju skladiata koristi se uglavnom diklorovos, koji je u inkovit za sve kukce, osim za R. dominica koja je izrazito rezistentna i na fosfin ija primjena u Australiji traje od 1950. godine i danas se koristi na 70-80% uskladiatenih ~itarica. Poznato je da je Australija jedna od najveih izvoznih zemalja paenice. Stoga je koncern australske ~itne industrije uz potporu i konzultacije sa istra~iva ima izradio nacionalnu strategiju za borbu protiv rezistencije skladianih atetnika na fosfin, koja se sastoji iz 4 dijela: nacionalni monitoring program (rana detekcija rezistentnosti); istra~iva ka sposobnost za procjenu utjecaja na rezistenciju i razvoj efikasne strategije za borbu protiv rezistencije; airoka mre~a za promociju najboljeg provoenja fumigacije u praksi; implementacijski plan menad~menta rezistencije. Va~no je smanjiti broj fumigacija u praksi (najviae 3 godianje), ato viae primijeniti nekemijska suzbijanja (hlaenje, sanitacija, koriatenje alternativnih fumiganata i protektanata). Primjena ove strategije je u po etnoj fazi u sjevernim ~itorodnim regijama Australije. U prilog ovim istra~ivanjima o problemu rezistentnosti idu i rezultati znanstvenika iz ostalih dijelova svijeta. Izdvajamo neke: brazilski autori Correa i dr. 2006. navode rezistentnost S. zeamys na piretroide; autori Beckel i dr., 2006. istra~ili su reszistentnost Oryzaephilus surinamensis prema organofosfornim i piretrinskim insekticidima. U Nigeriji istra~ivanja Odeyemi i dr. 2006. potvruju visoku rezistentnost Callosobruchus maculatus na primjenu pirimifos metila. Sekcija 5. Biologija, ponaaanje i otkrivanje atetnika na uskladiatenom zrnu Autor Wakefield (2006) u plenarnom referatu navodi da je monitoring i detekcija skladianih insekata i grinja klju ni element u sistemu inetgralnih mjera zaatite. Veliki napredak praenja insekata i grinja postignut je primjenom feromomskih atraktanata i mamaka. Primjenu automatskog elektronskog aparata (OPI InsectorTM ) kao mamaca u sustavu statisti kog praenja brojnosti populacije i temperaturnih uvjeta za pojavu C. ferrugineus u uskladiatenoj paenici u komori silosa, opisali su autori Flinn i dr., 2006. Statisti ki model Insector mamac pokazao je pojavu ovog atetnika, kada je u okolini temperatura bila vea od 23o C. Akusti nu detekciju i automatsku identifikaciju razvojnih stadija insekata u velikim skladiatima pomou aparata akustik senzora (Early Warning Detector- EWD), prikazuju autori Fleurat-Lessard i dr., 2006. To je sonda duga 1,4 m sa ugraenim  na tri niv<>XZxzF H * . & .z~:<(rhP&V&r''''n(./%6&61626?6@666666666667 h&]5 h0a] h0a5]h0aB*ph h0a\ h0a0Jjh0aUjh0aU h0a6 h0a5H* h0a5 h0aH*h0aEF &   ( <,#%''( $@&`a$ $`a$gd&]$@&a$$a$$`a$$@&a$$a$=( (l(n(-/03T:jEJ O"OOOQUX]]^^`^/djhRo$a$$@&a$$a$$`a$$`a$ $@&`a$$`a$7799*9,999R:T:|C~CfEhEjElEBG HJJ2N6N"OOPPPpQQQQQQdRRRRRRRRRRRR"SSSTTTTVZVVVZXZ|ZZZZZ [2]6]]]`^cch=jh0a6\]h0a56] h0a6]h&] h0a6 h0a6\h0aB*ph h0a\ h0a>* h0a5h0a h0aH*Eccdd'dg2gxgggggggghhjhnhijj j>jBjkkkkkkXlllnnyyyzz|||ʁ$Z\v:@BPVl.bbԓn— h0a6\ h0aH*\ h0a\ h0a5\h&] h0aH* h0aH* h=j6 h0a6 h0a5h=jh0a h0a6] h=j6]DRov||||ғԓln~brB~$@&a$$a$$a$—ėޗX\^468v4"*t$* @f\^8L .@\02B`l~hjvx he\ h0a\] h0a5h0a6\] h0aH*\ h0a5\U h0aH*\ h0a\ h0a6\ h=j6\Joa akusti nim senzorima, koji su povezani sa plo om za o itavanje podataka. Na osnovi produciranih zvukova i prenoaenja njihovih valova, kompjuterski se o itavaju rezultati vrste insekta (primarni ili sekundarni), razvojnog oblika (imago, li inka), te vrijednosti temperature. Aparat je izvanredan za brzu, po etnu detekciju insekata u uskladiatenim ~itaricama, vezano i za pristup HASAP-a. Autori Trematerra i Gentile (2006) u okviru integriranih mjera zaatite, a za najbolji pristup fumigaciji, prikazuju rezultate rasprostranjenosti T. castaneum i Typhaea stercorea u mlinu za meljavu paeni ne krupice, pomou hranjivih mamaca. Zaklju ak je da se T. castaneum u najveoj brojnosti javlja u periodu druge polovine lipnja, po etkom srpnja i po etkom kolovoza , dok je T. stercorea najbrojnija u drugoj polovini svibnja do po etka srpnja i u prvoj polovini rujna mjeseca. Ovo praenje navedenih atetnika ukazuje na najpovoljnije vrijeme za suzbijanje istih. Sekcija 6. Fumigacija i kontrolirana atmosfera O novim globalnim izazovima tretmana raznim plinovima uskladiatenih proizvoda u plenarnom referatu izvjeauje autor Navarro, 2006. Primjena metil bromida, kao vrlo efikasnog fumiganta koji brzo ubija insekte je u razvijenim zemljama zabranjena od 2005. godine, zbog poznatih razloga na uniatavanje ozonskog omota a zemaljske kugle. U zemljama u razvoju smanjenost primjene i potpuna zabrana ovog fumiganta biti e 2015. godine. Koriatenje fosfina izaziva rezistentnost kod mnogih vrsta atetnih insekata, ato navodi primjenu drugih efikasnih fumiganata i nove tehnologije alternativnih mjera suzbijanja. Meu novim fumigantima autor nabraja primjenu i nedostatke: sumporni klorid, uglji ni sulfid, propilen oksid, metil jodid, ozon, etil format i vodikov cijanid. Sumporni florid je obeavajui fumigant za dezinfestaciju uskladiatenih proizvoda, skladianih prostora, te kao karantenski fumigant. Botani ki insekticidi su obeavajui, ali postupak registracije i primjene u praksi joa nije postignut. Primjena modificirane atmosfere (u kombinaciji sa visokom temperaturom i visokim pritiskom uglji nog dioksida) bila bi u budunosti globalni izazov za nove metode aplikacije. Efikasnost primjene sulfuril diflourida, pod trgova kim imenom ProFumeTM (registriran od strane Dow Agro Sciences), opisuje autor Bell (2006). To je plinoviti fumigant u cilindri nim metalnim bocama, vrlo efikasan protiv svih razvojnih oblika skladianih insekata, osim jajaaaca, za koje je potrebna viaa koncentracija plina, koja se odreuje elektronskom opremom i ra unalom. Zbog izrazito dobre penetracije plina, pogodan je i za suzbijanje atetnika u vreama braana. ileanski znanstvenici Horn i Horn., 2006. prikazuju airok spektar primjene fosfina u cilindri nim eli nim bocama pomou ureaja Horn Diluphos System (HDS), ato je patentirana metoda direktnog mijeaanja fosfina sa zrakom nazvana FOSFOQUIM, a aplicira se u objekte (mlinove i dr. preraiva ke objekte, velika podna skladiata i brodske poailjke s ~itaricama, hladnja e sa svje~im zara~enim voem) putem recirkulacionog sistema. Ovakav sustav suzbijanja atetnika uspjeano se obavlja u Australiji, Argentini, ileu, SAD-u. Prednosti ovakve fumigacije lagan i siguran rad bez rezidua u tretiranim objektima i proizvodima. Primjenu modificirane atmosfere za suzbijanje atetnih insekata (Coleoptera, Lepidoptera, Psocoptera) i grinja (Tyrophagus putrescentiae) s 50% i 90% koncentracije CO2 pod pritiskom u pakovanim proizvodima, navode autori Riudavets i dr. 2006. Kod stadija li inke i kukuljice insekata postignut je mortalitet od 30-80%, a kod odraslih insekata i grinja 99%. Autori Ryan i dr. (2006) navode rezultate fumigacije sa novo patentiranim fumigantom VAPORMATE (16,7% praakasti oblik etil formata razrijeen u 11vol% tekueg duaika), koji se koristi zamagljivanjem ( estice 5-10 mikrona). To je novo registrirani preparat u Australiji i Novom Zelandu, za suzbijanje atetnika u skladiatima ~itarica, voa, povra i cvijea. Novo registrirane fumigante STERIGAS TM (fumigant za suzbijanje patogena, korova i insekata u tlu) i COSMIC TM (fumigant a.t. uglji ni sulfid za suzbijanje atetnih insekata u uskladiatenim zrnatim proizvodima) prikazuju autori Ryan, 2006. Fumiganti su patentirani u Australiji (CSIRO). Do sada je Cosmic ispitan za suzbijanje S. oryzae i S. granaraius. Sekcija 7. Alternativne metode u odnosu na kemijske mjere zaatite U ovoj sekciji obraivane su nekemijske metode suzbijanja atetnika u skladiatima, kao ato je primjena inertnih praaaka, botani kih pripravaka, visokih i niskih temperatura, hlaenje, prozra ivanje, ozonizacija, hermeti ko skladiatenje, utjecaj parazitskih kukaca i entomofagnih gljivica. Najviae referata obraivalo je primjenu inertnih praaaka i botani kih pripravaka. Autori Koruni i Fields (2006) ispitivali su osjetljivost Sitophilus vrsta insekata na primjenu dijatomejske zemlje (prirodna, Diafil 610 i Celatom MN 23). Rezultati pokusa pokazuju da je na tretiranoj paenici s 13% vlage, pri temp. od 30o C i rel.vl. zraka 70% , s 5 koncentracija dijatomejske zemlje (0, 250, 500, 750 i 1000 ppm), poslije 21 dan S. zeamais bio najosjetljiviji, poslije ega slijedi S. oryzae, dok je vrsta S. granarius pokazala najveu otpornost. Nadalje Celatom MN 23 bio je mnogo efikasniji od Diafil 610. Ispitivanje dijatomejske zemlje s dodatkom abamektina (metabolit bakterija tla) i biljnog ekstrakta (bitterbarkomicin) na mortalitet 5 vrsta tvrdokrilaca na uskladiatenoj paenici i kukuruzu, prikazali su autori Atthanassiou i dr. 2006. Mortalitet od 100% ispitivanih insekata postignut je u kratkom vremenu, s niskim dozama obogaene dijatomejske zemlje, ato se mo~e preporu iti za praksu. Autori Mvumi i dr., 2006. ispitivanjima afri ke dijatomejske zemlje (uzorci uzeti iz Tanzanije, Zimbabve, Zambije i Ju~ne Afrike) za suzbijanje S. zeamais, T. castaneum i R. dominica na uskladiatenoj paenici i kukuruzu, dokazali su da dijatomejska zemlja s niskim sadr~ajem silicijevih kristala (iz Zimbabvea) mo~e uspjeano poslu~iti kao protektant na malim farmama. Rezultate efikasnosti kineske dijatomejske zemlje (Puliangtai TM  85% dijat. zemlja) za suzbijanje O. surinamensis i S. zeamays, prikazuju autori Cao i dr., 2006. Tretiranje praznih skladiata sa strojem za zapraaivanje s navedenom dijatomejskom zemljom i mortalitet test insekata, dokazuje mogunost njihovog efikasnog suzbijanja. Rezultate ispitivanja mogue primjene botani kih insekticida za suzbijanje atetnih insekata u malim koli inama uskladiatene zrnate mase, prikazali su mnogi autori. Tako Rozman i dr., 2006. iz Hrvatske, navode rezultate ispitivanja izoliranih komponenti iz eteri nih ulja lavande, lovora, ru~marina i timijana (1,8 cineol, kamfor, karvakrol ) i njihov toksi ni u inak na rastog braanara, C. ferrugineus. Svi navedeni izolati mogu biti potencijal za nove aktivne tvari koje bi bile u inkovite za suzbijanje ovog atetnika. Brazilski autori Potenza i dr., 2006. ispitivali su prah razrijeen u vodi i acetonu 15 biljnih vrsta na kontaktno insekticidno djelovanje kod S. zeamais. Mortalitet test insekata kretao se od 10-87%. Autori Pinto Junior i dr. (2006) ispitivali su pare eteri nih ulja eukaliptusa, sasafrage, neema i citronele kao atraktante i repelente za S. zeamais u kukuruzu. Ulja sasafrage i citronele imaju najbolji repelentni u inak, potom slijedi neem, a najmanju repelentnost pokazuju pare ulja eukaliptusa. Joa nekolicina autora istra~ivala je botani ke insekticide, ali je kod veine zaklju ak da su svi dobra alternativna mjera zaatite kod manje koli ine uskladiatenih zrnatih proizvoda. Utjecaj niskih temperatura hlaenjem uskladiatenog zrna sustavom ubacivanja hladnog zraka (16,5o C i 6o C) u komore silosa, ispitivao je autor Thorpe, 2006. Navedene temperature nisu pogodne za razvoj atetnih insekata i njihovih razvojnih oblika u australskim uvjetima skladiatenja, ato je jedna od dobrih ne kemijskih mjera zaatite. Autori Dupuis i dr., 2006. laboratorijskim ispitivanjima primjene super niskih temperatura (-21 o C, -18 o C, -16 o C, -10 o C) kod post embrionalnog razvoja Acnathoscelides obtectus, utvrdili su potpuni mortalitet svih razvojnih stadija pri temperaturi od -21oC, u uvjetima uvanja graha u hladnjacima. Utjecaj visokih temperatura (45oC, 50oC) na mortalitet Lasioderma serricorne u uvjetima laboratorija, ispitivali su Conyers i Collins, 2006. Zaklju ak ispitivanja je da se najvei mortalitet imaga i jajaaaca duhanara posti~e pri 45 oC u trajanju od 72 sata, odnosno pri 50 oC u trajanju od 18 sati. Ovo se mo~e prenijeti u praksu, ubacivanjem toplog zraka od 50 oC u objekte za proizvodnju duhanskih proizvoda, tijekom 18 sati. Autor Adler, 2006. prikazuje rezultate dezinfestacije mlina za braano. Ispitivanjem temperatura od 45 oC, 50 oC i 55 oC u razli itom vremenskom trajanju, zaklju ak je da se efikasno suzbijaju atetni insekti u mlinu (Ephestia kuhniella, T. castaneum, S. granarius, S. oryzae, Cryptolestes pusilus) sa temperaturom od 50 oC u trajanju od 60 minuta Kao nepesteicidnu mjeru suzbijanja atetnih insekata u uskladiatenom kukuruzu, sa primjenom ozona istra~ivali su Maier i dr., 2006. Ozonizacija je mjera ubacivanja ozona recirkulacionim sustavom u silo komorama, u koncentraciji od 50 ppm, u trajanju od 3 dana. Zaklju ak je nalaz 100% mortaliteta insekata, potpune sterilizacije kukuruza (bez mikroorganizama i njihovih toksina), a bez negativnog utjecaja na kvalitativna svojstva zrna. U ne pesticidne mjere spadaju i bioloake mjere suzbijanja parazitima. Autori Paust i dr., 2006., ispitivali su utjecaj parazitskih osica Habrobracon hebetor i Venturia canescens, parazita li inki braanenog moljca  Ephestia kuhniella u mlinovima. Zaklju ak je da parazit V. canescens u inkovitije djeluje na mortalitet li inki braanenog moljca u odnosu na H. hebetor. Autori Oliviera i dr., 2006. ispitivali su utjecaj parazitske grinje Acarophenax lacunatus na jajaaca insekata T. castaneum, C. ferrugineus i R. dominica. Rezultati dokazuju da je ova vrsta bioloake borbe vrlo u inkovita za suzbijanje navedenih vrsta atetnika uskladiatenih proizvoda. U bioloake mjere borbe spadaju i entomofagne gljivice. Tako je autor Wakefield, 2006., istra~io utjecaj gljivice Beauveria bassiana na mortalitet O. surinamensis i T. confusum. Rezultati praeni na elektronskom mikroskopu ukazuju da je prodor entomofagnih gljivica, odnosno inicijale infekcije lakai kod T. confusum u odnosu na O. surinamensis, ato je vjerojatno povezano s tvrdoom kutikule insekta. Sekcija 8. Kakvoa procesa suaenja zrna U ovoj sekciji obraivani su rezultati ispitivanja utjecaja razli itih procesa suaenja zrnatih uskladiatenih proizvoda, kao ato su efekat hladnog prozra ivanja na kvalitet zrna (Srzednicki i dr. 2006); o uvanje kvalitete zrna tijekom suaenja i primjena razli itih tehnika za mjerenje kvalitete (Jayas i Ghosh 2006); ravnote~na vla~nost zrna u odnosu na tri varijeteta kukuruza koki ara te uvjeti uvanja u silosu (Garg i dr. 2006); utjecaj stacionarnog i naizmjeni nog suaenja na skrivene atete kod uskladiatene ri~e (Barbosa i dr. 2006); efekat odnosa temperaure zraka i suaenja na kvalitet bijele zobi (Elias i dr. 2006); utjecaj metoda suaenja i perioda skladiatenja na kvalitet merkantilne paenice (Schirmer i dr. 2006a); utjecaj mirovanja kod suaenja na metaboliti ka oateenja i tehnoloake osobine polirane i poparene ri~e (Elias i dr. 2006b); utjecaj uvjeta suaenja i razdoblja skladiatenja na fizikalne osobine i vrijeme kuhanja graha (Romano i dr. 2006); kvaliteta zrna i energetska potroanja kao ocjena naizmjeni nih metoda suaenja ri~e (Elias i dr. 2006c); studija o osobinama odnosa prirodnog zraka i niske temperature u silosima na razli ite tipove kukuruza uporabom simulacijskih modela (Bartosik i Maier 2006). Sekcija 9. Praane uai, grinje i ostali one iaiva i U plenarnom referatu, autor Nayak, 2006. navodi da su praane uai (u veini predstavnici roda Liposcelis) i grinje (T. putrescentiae, Aleuroglyphus spp., Acarus spp.) mali ali zna ajni atetnici uskladiatenih proizvoda. U posljednje vrijeme primijeeno je signifikantno smanjenje ovih nametnika u skladiatima. Meutim u nekim zemljama (Australija, Kina, Indonezija) ovi su atetnici joa uvijek zna ajni i pokazuju rezistentnost na primjenu fosfina. Njihovo efikasno suzbijanje posti~e se striktnim provoenjem higijenskih mjera, dezinfekcija skladiata pogodnim insekticidima, fumigacija u dobro hermetiziranim prostorima, primjena kontrolirane atmosfere, redukcija temperature uskladiatenih proizvoda na oko 20o C i vlage proizvoda ispod 12 Autor Pascual-Villabos, 2006. navodi da su praane uai u `panjolskoj redoviti atetnici uskladiatene ri~e, koji nanose atete u smanjenju kvantiteta napadnutih proizvoda. Tako je istra~ivanjima utvrdio da je gubitak ri~e 0,75% od te~ine, kada je zrno bilo izlo~eno populaciji od 256 imaga praanih uai/gram zrna. Bioloakim suzbijanjem sa pseudoakorpionima (Whitus niger) postignut je 74-100%- tni mortalitet praanih uai. O zna enju i ishrani praanih uai, rezultate prikazuju autori iz Hrvatske (Kalinovi i dr., 2006.). U radu se prikazuju vrste koje su determinirane na uskladiatenim i pakovanim proizvodima. Najzastupljeniji su bili predstavnici roda Liposcelis (10 vrsta). Dokazano je da se hrane mikroorganizmima, gljivicama i bakterijama, a koje takoer direktno prenose svojim tijelom i indirektno fekalijama, iz kojih se neprovareni konzervacijski oblici spora Bacilus subtilis mogu regenerirati u povoljnim ekoloakim uvjetima sredine u uskladiatenom zrnu. Sezonsku rasprostranjenost praanih uai u uskladiatenoj paenici u metalnim silosima, istra~ivali su autori Throne i dr., 2006. Rezultati pokazuju da se populacije Liposcelis entomophila, L. decolor i Lepinotus reticulatus u velikoj brojnosti javljaju poslije 2 mjeseca uskladiatenja zrna, a njihova brojnost opada u kasnu jesen i zimu (ovisno o temperaturi zrna), da bi ponovna pojava bila registrirana u proljee slijedee godine. Takoer je primijeena njihova vea brojnost na zidovima silosa i na povraini uskladiatene paenice. O pojavi novih vrsta praanih uai za Portugal, izvijestili su autori Ku erova i dr., 2006. Do sada su za ovu zemlju bile registrirane samo 2 vrste predstavnika roda Liposcelis, a nove su L. entomophila, L. rufa i L. tricolor. O rezultatima suzbijanja grinja (T. putrescentiae) u uskladiatenim proizvodima i u prehrambenoj industriji, izvijestili su Mueller idr., 2006. Rezultati istra~ivanja pokazuju da je za suzbijanje grinja najpogodniji preparati fosfin i ciflutrin. Sekcija 10. Opa sekcija o zaatiti uskladiatenog zrna U ovoj sekciji izlo~eni su referati o aplikatorima i prskalicma za tretiranje praznih skladiata i drugih preraiva kih objekata, koje se primjenjuju u Brazilu.. Takoer su prikazani feromoni za detekciju atetnih insekata u skladiatima ~itarica (Pacavira i dr., 2006). Autori Maier i dr., 2006., prikazuju rezultate porasta nivoa CO2 u skladiatima, uslijed prisutnosti atetnih mikroorganizama i insekata. Pomou ureaja i senzora za praernje koncentracijeCO2 u okolnom prostoru, zabilje~ene su vrijednosti od 500-5000 ppm, ato ukazuje na mogunost ranog otkrivanja ovih organizama i na ovaj na in. U centralnom i ju~nom dijelu Italije, autori Trematerra i Gentile, 2006., prikazuju rezultate ispitivanja atetnih insekata na uskladiatenoj tvrdoj paenici (Triticum durum).Analiziranjem uzoraka utvreno je 25 vrsta insekata, sa predominacijom tvrdokrilaca (C. ferrugineus, O. surinamensis, R. dominica, S. oryzae, T. castaneum) i leptira (Plodia interpunctella). O primjeni prirodnog insekticida Spinosad, tekombinacija spinosada sa sinteti kim insekticidom klorpirifos metilom i istim klorpirifos metilom, pri suzbjanju atetnih insekata u skladiatima, izvjeauju autori Bonjour i dr., 2006. Rezultati ispitivanja pokazuju da tretiranje tvrde paenice sa Spinosadom odgaa razvoj R. dominica, C. ferrugineus, T. castaneum i P. interpunctella u trajanju od 96 tjedana. Ovo ukazuje na efikasnost ovog prirodnog insekticida u zaatiti uskladiatene paenice. Autori Ceruti i dr., 2006. ispitivali su utjecaj dijatomejske zemlje (doze 250, 500, 750, 1.000 i 1.250 g/t) na hranjive komponente tretiranog kukuruza. Rezultati pokazuju da razina lipida u zrnu varira, ovisno o primijenjenoj dozi i du~ini skladiatenja, dok na razinu duaika u zrnu nije bilo signifikantnog utjecaja. Insekticidno djelovanje dijatomejske zemlje (Silico-Sec R) na mortalitet T. castaneum, T. confusum, S. oryzae (imaga i li inke) u uskladiatenoj paenici, ispitivali su autori u Iranu Shayesteh i dr., 2006. Zaklju ak je da je doza od 1.300 ppm dovoljna za zaatitu paenice od napada atetnih insekata. Zaklju ak Na osnovi svega zaklju ujemo da se u svijetu itekako vodi ra una o pravilnom skladiatenju poljoprivrednih proizvoda. Za suzbijanje skladianih atetnika, joa uvijek se najviae koriste sinteti ki insekticidi, najviae plin fosfin, iako on izaziva rezistentnost kod mnogih vrsta insekata. Ipak sve viae se koriste alternativne mjere suzbijanja (najviae primjena dijatomejske zemlje) kao i fizikalne mjere (visoka i niska temperatura, prozra ivanje, hermeti ko skladiatenje) u cilju smanjenja po etnog razvoja skladianih atetnika. Literatura I. Lorini, B. Bacaltchuk, H. Beckel, D. Deckers, E. Sundfeld, J. P. Dos santos, J. D. Biagi, J. C. Celaro, L. R. D'A. Faroni, L. de O. F. Bortolini, M. R. Sartor, M. C. Elias, R. N. C. Guedes, R. G. Da Fonseca, V. M. Scussel 2006: Proceedings of the 9th International Working Conference on Stored Product Protection, izdava -Brazilian Post-harvest Association An overview of the papers presented at 9th International Working Conference on Stored Product Protection - IWCSPP), Campinas, Sao Polo, Brazil, 15 to 18 October 2006 Summary The main objective of the 9th IWCSPP was to promote excange in science and technology in post-harvest field. All papers and posters presented at the conference are published in the Conference Proceedings. The Proceedings has 21 keynotes papers from speakers throughout plenary sessions, panels and workshops, and 157 conference papers presented as oral or poster presentations. There were 10 plenary sessions, two Panels and two Workshops. The Proceedings (1359 pages) can be ordered at: Brazilian Post-harvest Association-ABRAPOS, Rodovia BR 285, km 294, CEP 99001-970 Passo Fundo, RS, Brazil, e-mail:  HYPERLINK "mailto:abrapos@org.br" abrapos@org.br The authors briefly summarized the results of numerous papers published in the Proceedings. Key words: IWCSPP 2006, agricultural products, storages, food processing storages, pests, control ~4L8H$Dhrbd@$a$$@&a$$a$ ,2>DRTFz~~V^|f:bfF` @(Njrd        XZXtXz\he6\] he\ h0a5h0a6\] h0a\ h0aH*\VHLNld  !!N$n$%%%%h((, -..222445566"7X7\7;; <"<$<@<B<===ŷʲʪʟ h0a0Jjh0aUjh0aU h0aH* h0a5H* h0aH*\ h0a5h0ah0aH*\] h0a5] h0a\] he6\ h0a6\ h0a\h0a6\]1`b#%)D,....22225577"7:H<===$a$gd(%@&gd&]$a$$@&a$$a$,1h. A!"#$% DyK abrapos@org.bryK ,mailto:abrapos@org.brDyK abrapos@org.bryK ,mailto:abrapos@org.br@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 6U@6 Hyperlink >*B*phH@H  Balloon TextCJOJQJ^JaJZYZ  Document Map-D M CJOJQJ^JaJJC@"J Body Text Indent$`a$FOF 67G"$$I$J$b%m'(e+f+++.0/47::::DoFpFFFG7IKMM(N)NRT WnXY=[>[[[\_`aOc[e%fQg hYij7lmGopqisnsssfxgxxx!}AU8./ef+WƏ~Y000000@0000@00@0@0@00000000@0@0@0@00000000@00@0$0$0$@0$0$0$0@0f+0f+0f+0f+0f+0f+0f+0f+@0f+0f+0f+@0f+@0@0pF0pF0pF@0pF0pF0pF@0@0M0M0M0M0M0M@0M@0M0@0>[0>[0>[@0>[0>[0>[@0>[0>[0>[0>[0>[0>[0>[0>[0>[0>[@0>[@0>[@0>[@0@0ns0ns0ns0@0gx0gx0gx0gx@0gx0gx@0gx@0@0/0/0/0/@0/0/@0/@0@0000000@0@0@0@0@0@0@00O G"$$I$J$b%m'(e+f+++.0/47::::DoFpFFFG7IKM[\_`aqisnsssfxgxxx!}AU8.I0$ I0I0K0I0I0I03 I0K0I0I0K0и}K0K0I0I0I0I0K0I0K0I0 I0K0K0I0I0I0I0"I0"K00I0&'0}I0&I0&K00I00K00K0-.`}I0-I0-K00K023`}I02I02I00K00I08I00K00I0<I0<I0<K00`7c—=NRSU(Ro~=OQT=PNs!FUXX8@0(  B S  ?!-/=?NOqrEFNtbeP R 67  [\[\VXVWR S R!S!F"H"s"t"$$I$K$s$t$$$B%D%N%O%W%X%`%b%%%%%%%%%c&e&&&m'n'(())))++e+f+++--Y.[.v.x...}/~///e0g0h0j0001111V2X22222/40455557 777e7f7j7k7y7z7777788888899x9y9|9~9999999999999999999 : :-:.:;:<:::::::::;;.;/;s;t;};;;;;;;;)<+<7<8<\<]<p<r<<<<<k=l=========> >E>F>s>t>>>??@@@@tAuAtBuBDDMEOEEEPFQFoFpFFFGGHH8H9HCHDHEHFHgHiH7I8IKKPLRLpLqLMM(N*N-P.PRR S S-T.TTT W WaWcWWWWWWWWWnXoX8Y9YYYZZJZKZ=[>[[[\\h]j]]][^\^^^^^^^^^^^__````UaVaaabb+c,cMcQccc+d,dBdCddd[e\e%f&ftfvfffffgg9g:gPgRggg h h$h%hdhehjhkhqhrhYiZiiiiiiiiiiiiiiijjjjjjjjjjrkskkkkk7l8lllllll`mamvmwmmmmmGoHovowooo(p)ppp(q)qqqisnsssssttttfxgxxxyyyyb{c{'|(|!}"}~~ABUV89YZ[]kl./eg23+,WXŊNJ&(JL>?AB!GUYNOEF& & 57nn}}VVxx3 3 F"H"$$H$K$a%b%%%%%%%&&l'n'(())d+e+e+f+++--s-s-Y.Y.....e0e0h0h00022/40477::::@@1C1CDDMEMEnFpFFFGGgHgH6I8IKKPLPLMM'N*NRRTTW WmXoX8Y8YYY<[>[[[\\__``UaUaaaNcQcZe\e$f&fPgRgh hXiZijjjj6l8lamammmLnLnFoHoppqqhsnsssttexgxxxxxyyDyDyMyMy }"}@BTV79[[-/dg""*,VXŏƏ}~XY& & nn}}VVxx3 3 %%%%%%&&))e+e+--s-s-Y.Y...e0e0h0h022@@1C1C2C;CMENEgHhHPLQL?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`M3A3Data 1Table:WordDocument.FSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q